Europske banke ostaju bez 800 milijardi eura ako se pogorša epidemija

U lošijem scenariju s ozbiljnim razmjerima drugog vala pandemije brojke bi se udvostručile, a loši krediti dostigli bi 10 posto.

Europskim bankama u sljedeće tri godine prijeti i do 800 milijardi eura gubitaka po kreditnim plasmanima te smanjenje prihoda za 30 milijardi eura zbog posljedica krize uzrokovane koronavirusom, navodi se u istraživanju konzultantske tvrtke Oliver Wyman.

U njihovom temeljnom, odnosno očekivanom scenariju, a to je spori ekonomski oporavak te izostanak drugog zatvaranja ekonomskih aktivnosti u većini država, procjene govore da će se loši krediti popeti na 400 milijardi eura. To je 2,5 puta više nego prije tri godine.

U lošijem scenariju koji uključuju ozbiljne razmjere drugog vala pandemije brojke bi se udvostručile, a udjel nenaplativih kredita europskih banaka dosegao bi 10 posto u ukupnom kreditnom portfelju.

Iako nije vjerojatno da će pandemije donijeti vrlo teške posljedice bankovnom sektoru, velik broj banaka naći će se u nezavidnom položaju s vrlo slabim povratima, kaže Christian Edelmann, jedan od direktora analize europskog sektora financijskih usluga u Oliver Wymanu, a prenosi Financial Times.

Dodaje da će to rezultirati averzijom banaka prema riziku kada je kreditiranje u pitanju.

Valja podsjetiti kako su europske banke prošle težak oporavak od prošle financijske krize iz 2008. godine, a više od desetljeća imale su slabašnu profitabilnosti uslijed velike konkurencije na tržištu. Europske su banke u prosjeku za pola manje profitabilne od američkih konkurenata.

Tako je pet najvećih banaka iz SAD-a već pripremilo 55 milijardi dolara za potencijalne gubitke po kreditima tijekom prvog polugodišta. COVID-19 će se negativno odraziti i na prihode europskih banaka, prvenstveno kroz dugoročno iznimno niske kamatne stope.

Prihodi će se, nakon očekivanih gubitaka po kreditima, mogli bi ove godine pasti za 180 milijardi eura spustivši se na 385 milijardi eura, čak i ako se drugo zatvaranje izbjegne, prenosi Poslovni dnevnik.

Oporavka na 2019. godinu neće biti do 2022. godine, kada će prihodi od 535 milijardi dolara biti 30 milijardi eura niži, procjenjuju u Oliver Wymanu. U toj ftvrtci prognoziraju i da će se neto prihod od kamata iduće godine spustiti za osam posto u odnosu na 2019. godinu. To će posebno pogoditi banke koje nemaju investicijsko bankarstvo ili upravljanje imovinom.

(www.jabuka.tv)