Prognoziraju da će se inflacija do kraja iduće godine zadržati znatno iznad ciljane razine. Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako će od 22. ožujka iznositi 3,5 posto, a kamatna stopa na depozite banaka tri posto.
Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 3,75 posto, navodi se u priopćenju. Inflacija će ostati previše visoka kroz predugo vremensko razdoblje, objašnjava ECB opetovano podizanje troškova zaduživanja.
U novim makroekonomskim prognozama banka upozorava da su dovršene početkom ožujka, prije aktualnih “napetosti” na financijskim tržištima, koje impliciraju dodatnu neizvjesnost temeljnih procjena inflacije i rasta.
Tržišta su uzdrmali propast američkog Silicon Valley Banka i problemi u švicarskom Credit Suisseu, potpirivši strah od nove financijske krize.
Neimenovani izvori u ECB-ovom nadzornom mehanizmu izjavili su u srijedu za Reuters da je banka kontaktirala važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu.
Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sustavne prirode. ECB je naglasio kako je bankovni sektor u eurozoni otporan i da su njegove kapitalne i pozicije likvidnosti snažne.
U najnovijim makroekonomskim prognozama banka procjenjuje da će inflacija u eurozoni ove godine iznositi 5,3 posto i biti niža za jedan postotni bod no što su bili očekivali u prosincu, u prvom redu zbog manjeg doprinosa cijena energije.
U 2024. trebala bi usporiti na 2,9 posto, a u 2025. na 2,1 posto, što je za pola odnosno za 0,2 postotna boda manje no što su do sada očekivali.
Banka ukazuje na poskupljenje industrijskih dobara i usluga u veljači zbog odgođenih učinaka problema u nabavi i visokih cijena energije, a navodi i oslobađanje potražnje nakon otvaranja gospodarstva i rast plaća.
Iduće godine temeljna inflacija trebala bi kliznuti na 2,5 posto i na 2,2 posto u 2025. budući da pritisci povezani sa šokovima u nabavi i otvaranjem gospodarstva jenjaju i da stroža monetarna politika sve više smanjuje potražnju, objašnjavaju u ECB-u.
Gospodarstvo eurozone trebalo bi u ovoj godini po njihovim novim procjenama porasti jedan posto, dvostruko snažnije no što su procijenili u prosincu, zbog smanjenja cijena energije i veće otpornosti gospodarstva u teškom međunarodnom okruženju.
U 2024. rast bi trebao ubrzati na 1,6 posto i zadržati se na toj razini u 2025., uz podršku snažnog tržišta rada, poboljšanih očekivanja i oporavka realnih prihoda. Nove prognoze niže su za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda no što su bile u prosincu zbog zaoštravanja monetarne politike.
(www.jabuka.tv)
Teža prometna nesreća dogodila se u ponedjeljak oko 7:45 sati na magistralnoj cesti M-6.1 Mostar…
Uz povoljne uvjete za vožnju, promet se na većini cestovnih pravaca odvija bez zastoja i…
Najveći maslinik na Balkanu prostire se na više od 500 tisuća kvadrata, a smješten je…
Los Angeles Clippersi vratili su se u igru i poravnali trenutno najzanimljiviju NBA play-off seriju…
Luka Matković (c), Marko Šimunović, Lorencio Lupulesku, Dario Pejić, Filip Palameta i trener Toni Vranjić…
Predsjednik RS Milorad Dodik gostovao je u Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića. U emisiji je…