EU planira uložiti barem 20 milijardi eura u poticanje proizvodnje umjetne inteligencije u Europi

Europska komisija predstavila je plan za poticanje razvoja i upotrebe umjetne inteligencije u Europi. Plan predlaže zajedničke mjere za bliskiju i učinkovitiju suradnju država članica, Norveške, Švicarske i Komisije u četiri ključna područja: povećanje ulaganja, povećanje dostupnosti podataka, poticanje talenta i izgradnja povjerenja.

Kako ističu iz Europske komisije, jača koordinacija ključna je ako Europa želi postati vodeća svjetska regija u razvoju i primjeni napredne, etične i sigurne umjetne inteligencije.

Drago mi je da su europske zemlje ostvarile dobar napredak. Dogovorili smo se da ćemo zajedno raditi na prikupljanju podataka – sirovine za umjetnu inteligenciju, u sektorima kao što su zdravstvena skrb kako bismo, primjerice, poboljšali dijagnosticiranje i liječenje raka.

Koordinirat ćemo ulaganja: cilj nam je ostvariti najmanje 20 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja do kraja 2020. To je ključno za rast i radna mjesta. Umjetna inteligencija nije puka pogodnost, ona je naša budućnost, istaknuo je potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

Povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel istaknula je kako je dana umjetna inteligencija poput električne energije u prošlosti – pokretač promjena u svijetu. Najavila je kako će se povećati ulaganje u širenje umjetne inteligencije u sve sektore gospodarstva, poduprijeti napredne vještine i povećati dostupnost podataka.

Usklađenim akcijskim planom pobrinut ćemo se da Europa iskoristi prednosti umjetne inteligencije za građane i poduzeća te da bude konkurentna na svjetskoj razini, štiteći pritom povjerenje i poštujući etičke vrijednosti, dodala je Gabriel.

Plan predviđa maksimalno povećanje ulaganja u razvoj umjetne inteligencije. Do 2020. Godine u planu je uložiti u istraživanje i inovacije na području umjetne inteligencije na najmanje 20 milijardi eura.

Zajedničke mjere za ostvarivanje tih ciljeva ulaganja uključuju:

– nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju: Do sredine 2019. sve bi države članice trebale imati strategije s predviđenim razinama ulaganja i provedbenim mjerama, koje će biti uključene u rasprave na razini EU-a.

– novo europsko javno-privatno partnerstvo u području umjetne inteligencije: Osnovat će se novo partnerstvo za istraživanje i inovacije u području umjetne inteligencije radi poticanja suradnje između akademske zajednice i industrije u Europi i definiranja zajedničkog strateškog programa za istraživanje umjetne inteligencije.

– novi fond za rast umjetne inteligencije: Komisija će podupirati novoosnovana poduzeća i inovatore u području umjetne inteligencije i lanca blokova u ranoj fazi te poduzeća u fazi rasta.

– osnivanje i povezivanje svjetskih centara za umjetnu inteligenciju: Osnovat će se i povezati europski centri izvrsnosti u području umjetne inteligencije; ispitni centri u područjima kao što je povezana mobilnost koji će biti referentni na svjetskoj razini, a primjena umjetne inteligencije u gospodarstvu poticat će se putem digitalnoinovacijskih centara (danas je najavljeno izdvajanje 66 milijuna eura za centre za robotiku).

Pokrenut će se i pilot-inicijativa Europskog vijeća za inovacije kako bi se pružila potpora sljedećoj generaciji tehnologija umjetne inteligencije.

U planu je također stvaranje podatkovnih prostora kako bi omogućila neometano prekogranično dijeljenje podataka koje je potpuno u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.

Iz EK ističu kako bi zdravstveni sektor mogao imati koristi od umjetne inteligencije. Zbog toga će EK, u suradnji s državama članicama, pružiti potporu razvoju zajedničke zdravstvene baze podataka s anonimiziranim snimkama koje dobrovoljno dostave pacijenti kako bi se poboljšalo dijagnosticiranje raka i liječenje s pomoću umjetne inteligencije.

Komisija će do sredine 2019. pokrenuti centar za podršku razmjeni podataka koji će svim europskim sudionicima u podatkovnom gospodarstvu pružati praktične savjete.

Zemlje članice EU suočavaju se s problemom nedostatka stručnjaka za IKT i umjetnu inteligenciju. Zato će Komisija zajedno s europskim zemljama podupirati stjecanje diploma u području umjetne inteligencije, primjerice namjenskim stipendijama.

Također će nastaviti podupirati digitalne vještine i cjeloživotno učenje za cijelo društvo, a posebno za radnike na koje umjetna inteligencija najviše utječe, kako je navedeno u njezinoj strategiji za umjetnu inteligenciju.

Umjetna inteligencija i etička pitanja

Umjetna inteligencija otvara nova etička pitanja, primjerice o mogućnoj pristranosti pri donošenju odluka. Radi stvaranja povjerenja koje je potrebno kako bi društva prihvatila i koristila umjetnu inteligenciju, usklađeni plan usmjeren je na razvoj tehnologije kojom se poštuju temeljna prava i etička pravila.

Europska skupina stručnjaka koja predstavlja akademsku zajednicu, poslovni sektor i civilno društvo radi na etičkih smjernicama za razvoj i upotrebu umjetne inteligencije.

Prva će verzija biti objavljena do kraja 2018., a stručnjaci će Komisiji predstaviti konačnu verziju u ožujku 2019., nakon opsežnog savjetovanja u okviru Europskog saveza za umjetnu inteligenciju.

Sljedeći je cilj taj europski etički pristup proširiti na globalnu razinu kako bi se prilika za suradnju pružila i svim ostalim zemljama koje su spremne dijeliti iste vrijednosti, piše Zimo.co.

(www.jabuka.tv)