Era bezgotovinskog plaćanja – Švedska ostala bez gotovine

Švedska je trenutačno najnaprednija zemlja svijeta kad je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda.

Prošle godine prvi put nakon gotovo 170 godina u Švedskoj nije zabilježena nijedna pljačka banke. S obzirom na izrazito nasilni karakter organiziranog kriminala u ovoj skandinavskoj zemlji, o čemu često čitamo posljednjih mjeseci, prethodna rečenica zvuči prilično nevjerojatno. Međutim, odgovor je posve jednostavan – švedske banke nema smisla pljačkati zato što u poslovnicama i trezorima više nema gotovine.

Cijeli sektori, primjerice javni prijevoz, uopće više ne prihvaćaju gotovinu. Općenito je velika šansa da švedske trgovine, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove neće primiti gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja.

Čak ni porezna uprava neće prihvatiti nikakvo gotovinsko plaćanje, što neki smatraju apsurdom i pitaju se zašto država ne želi primiti novac koji je sama tiskala. Jedine ustanove koje su zakonski obavezne primiti gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice.

U nedavnom istraživanju koje je provela švedska središnja banka pokazalo se da je samo osam posto građana platilo kovanicama ili novčanicama svoju posljednju kupnju. Taj je postotak prije samo desetak godina iznosio čak 40 posto.

Čak ni stariji više ne koriste gotovinu

Čak su i starije osobe, za koje se smatra da teško prihvaćaju digitalne novotarije, uvelike prestale koristiti gotovinu. Udio osoba u dobi od 65 do 84 godine koje kažu da su koristile gotovinu za posljednju kupnju pao je na devet posto, a prije samo dvije godine bio je na 16 posto. Vjeruje se da su mnogi stariji građani prešli na digitalno plaćanje s pojavom pandemije covida-19.

Većina švedskih građana nikad u rukama nije imala krupnije novčanice, poput onih od 500 ili 1000 kruna, i često nemaju pojma kako izgledaju. Općenito je u Švedskoj sasvim normalno i uobičajeno živjeti godinama bez ijedne jedine kovanice ili novčanice u novčaniku. U posljednje vrijeme ubrzano nestaju i fizičke, plastične kreditne i debitne kartice, a zamjenjuju ih digitalne i mobilne inačice, kao razni drugi oblici instant digitalnog plaćanja.

Ukupna gotovina Švedske danas iznosi otprilike 80 milijardi kruna ili oko sedam milijardi eura, ali to je tek nešto više od jedan posto od ukupne mase novca. Analitičari očekuju da će za petnaestak godina gotovina potpuno odumrijeti i da će Švedska, vjerojatno prva u svijetu, postati bezgotovinsko društvo.

Na gotovinu se gleda kao na bespotrebni trošak i sigurnosni rizik, kao i stalnu metu falsificiranja. Osim toga, digitalne transakcije lakše je kontrolirati.

Međutim, nisu svi oduševljeni bezgotovinskim društvom. Već godinama traje rasprava je li zakonito odbiti gotovinu kao sredstvo plaćanja. Iako u zakonu stoji da su “novčanice i kovanice koje izdaje Riksbank legalno sredstvo plaćanja”, bivši glavni pravni stručnjak švedske središnje banke Eric Frieberg ovako je argumentirao pravo trgovaca da odbiju gotovinu:

Kupnja u trgovinama u suštini predstavlja sklapanje ugovora između dviju strana. Trgovine mogu izbaciti gotovinu iz tog ugovornog odnosa, odnosno mogu slobodno kupcima predstaviti svoje uvjete za kupnju.

Osim pravnih prijepora, postoje i neki ozbiljniji argumenti za zadržavanje gotovine u optjecaju. Naime, rat u Ukrajini pokazao je u kakvim se problemima digitalizirano društvo može naći kad jednom iznenada nestane struje i interneta.

Novčanice i kovanice još uvijek služe kao rezervni sustav ako elektronička sredstva plaćanja prestanu funkcionirati. No budući da sve manje Šveđana plaća novčanicama, infrastruktura povezana s gotovinom, poput broja bankomata ili blindiranih kola za prijevoz novčanica, više ne bi mogla podnijeti iznenadni povratak na keš.

Ako dođemo u kriznu situaciju i ljudi ponovno budu morali koristiti gotovinu, važno je zadržati gotovinski sustav kao rezervno rješenje. Inače ćemo imati društvo koje ne funkcionira, rekao je za švedsku nacionalnu televiziju bivši viceguverner Riksbanka Henry Ohlsson.

Slična situacija u susjednim zemljama

Susjedne skandinavske zemlje također bilježe trend napuštanja gotovine, ali ga ne prihvaćaju bez reakcije. U Danskoj postoji zakon koji kaže da su sve trgovine s osobljem dužne primati gotovinu, uz određene iznimke noću. U Norveškoj vlada također predlaže pooštravanje zakona o gotovini.

U Švedskoj već godinama postoji Gotovinski pokret, organizacija koja se bori protiv nestanka gotovine u javnosti i upozorava da Švedska nije predvodnik trenda nego da je ostala usamljena u ekstremnoj digitalizaciji plaćanja.

Kako bi ukazao na potrebu zadržavanja novčanica i kovanica u optjecaju, Gotovinski pokret uveo je nagradu za svakoga tko se istakne u tom smislu. Ove godine novčanu nagradu od 10.000 kruna u gotovini (nešto manje od tisuću eura) osvojio je kiosk na željezničkoj stanici u Köpingu koji je nastavio prodavati putne karte za gotovinu čak i nakon što je švedska Državna željeznica (SJ) ukinula takvu mogućnost.

Predsjednik Gotovinskog pokreta Björn Eriksson upozorava da je lako nadzirati živote građana u situaciji kad se svaka kupnja digitalno bilježi: Sljedeći korak mogao bi biti sustav socijalnog rejtinga, što znači da vas kompanije ili vlasti nagrađuju ili kažnjavaju ovisno o tome što radite. U najmanju ruku neugodan razvoj događaja koji je u Kini već postao stvarnost.

Švedski pomak u korist digitalnog mora doći kraju. Zadovoljni smo što razvijamo nove pametne metode plaćanja i aplikacije te što potičemo financijsku tehnologiju. No ne bismo smjeli razgraditi analogni sustav koji imamo i za koji znamo da radi u svim situacijama, ističe Eriksson.

(www.index.hr)