Endemske vrste riba u Buškom jezeru su na granici izumiranja

Udruga Dinarica iz Mostara, podružnica WWF Adria u BiH, priopćila je u utorak kako će projekt “Uspostavljanje temelja za održavanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru”, zbog koronavirusa otpočeti virtualno, online radionicom o metodologiji istraživanja riba.

U proteklom razdoblju svjedoci smo brojnih apela građana i udruga s područja Hercegbosanske županije (HBŽ) o zaštiti Buškog jezera i Livanjskog polja. U cilju zaštite slatkovodne bioraznolikosti livanjskog područja osmišljen je projekt koji provodi Udruga Dinarica, a financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF), navode iz Udruge.

Na projektu je angažirana doktorandica Sanja Đolo s Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koja će, kada uvjeti dozvole, početi aktivnosti istraživanja riba na području HBŽ-a.

Doktorandica će raditi pod vodstvom stručnog kadra Sveučilišta u Mostaru, ali i svjetski renomiranog ihtiologa doktora Joerga Freyhofa s Leibniz instituta i Prirodoslovnog muzeja u Berlinu. Trenutno se izrađuje metodologija istraživanja riba, a radionica o metodologiji koja se trebala održati u Mostaru, održat će se virtualno. Terenska posjeta Livnu i dolazak doktora Freyhofa su pomjereni, navodi se u priopćenju.

Projektom je planiran ulazak u špilje i procjena špiljskog biodiverziteta riba, migracijski putevi u podzemlju, procjena populacije, mjesta pronalaska te prijetnje opstanku.

Krška polja su izuzetno ranjiva područja i od velikog je značaja shvatiti kompleksnost hidrološkog sustava te ga pravilno zaštititi.

Najveće krško polje na svijetu je Livanjsko polje. Na njegovom sjevernom dijelu nalazi se Ždralovac (najveće tresetište u BiH), dok je na jugoistoku smješteno Buško jezero (donedavno najveće umjetno jezero u Europi). Ono je od više međunarodnih organizacija proglašeno ključnim područjem bioraznolikosti, ističu iz Udruge Dinarica.

Dodaju kako je Buško jezero bogato ribom, a ono što ga čini posebnim su endemske vrste koje su pronađene u njemu. U njemu su pronađene populacije pet endemskih vrsta riba i to oštrulj, podbila, sitnoljuskavi klen, dinarska pijurica te dalmatinska drlja. Vrste su karakteristične za krško područje i kao takve prilagođene su sezonskom plavljenju polja – za vrijeme sušnih ljetnih razdoblja vrste se povlače u podzemlje.

Status većine endemskih vrsta je nejasan i nepoznat zbog nedostatka podataka, ljudskog utjecaja, poput unosa stranih predatorskih vrsta u jezero, krivolova, neodrživog upravljanja hidroelektranom i uništavanja staništa.

Mnoge činjenice sugeriraju da se endemske vrste u Buškom jezeru vjerojatno na granici izumiranja. Svih pet navedenih endema su uvršteni na listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

Projekt Uspostavljanje temelja za održavanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru trajat će dvije godine, a rezultirati će detaljnim istraživanjem o slatkovodnom biodiverzitetu na području Livna, mjerama zaštite i uputama za korištenje vodnog sustava.

Također, kroz okupljanje zainteresiranih strana pokušat će se provesti mjere zaštite kako bi očuvali jedno od najvećih prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine. Prve aktivnosti projekta zbog novonastale situacije s koronavirusom odvijati će se virtualno sve do prvih terenskih istraživanja, navodi se u priopćenju.

(www.jabuka.tv)