Dohrana za bebe od 6 mjeseci: Vodič za prve obroke koji mijenjaju sve

Uvođenje dohrane u 6. mjesecu ključan je korak za zdrav rast bebe – donosimo savjete pedijatara i nutricionista.

Prvi obroci bebe nisu samo kulinarska avantura – oni su temelj za zdravlje, razvoj i prehrambene navike u budućnosti.

Od trenutka kada beba pokaže znakove spremnosti, roditelji ulaze u novu fazu punu pitanja: Kojom hranom početi? Koliko često hraniti? Što ako beba odbija kašice?

Kako biste u ovu fazu ušli informirano i samopouzdano, donosimo preporuke vodećih pedijatara i nutricionista o tome kako postupno, sigurno i uspješno započeti s dohranom.

Ovaj vodič pokriva sve – od prvih kašica do finger fooda i alergena.

Kada početi s dohranom?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje uvođenje dohrane s navršenih šest mjeseci, uz nastavak dojenja do dvije godine ili duže. Isto potvrđuju i nacionalne pedijatrijske smjernice u većini zemalja.

Dohranu nikako ne treba uvoditi prije četvrtog mjeseca, a idealno je započeti oko šestog, kada beba već može sjediti s podrškom, kontrolira glavu i pokazuje interes za hranom, objašnjava dr. Marija Petrović, specijalist pedijatrije.

Znakovi spremnosti uključuju i sposobnost gutanja hrane s kašike, gubitak refleksa izbacivanja jezika i sposobnost da rukama prinese hranu ustima.

S kojim namirnicama započeti?

Prva i najvažnija preporuka stručnjaka: započnite s namirnicama bogatim željezom.

Rezerve željeza koje je dijete dobilo tijekom trudnoće počinju se trošiti oko šestog mjeseca. Ako ih ne nadoknadimo kroz prehranu, povećavamo rizik od anemije, ističe mr. sc. Ivana Kovač, nutricionistica i savjetnica za dječju prehranu.

Preporučene početne namirnice:

• Meso (govedina, piletina, puretina)
• Žumanjak kuhanog jajeta
• Mahunarke (leća, grah, slanutak)
• Fortificirane žitne kašice

Zatim se postupno uvode:

• Povrće: mrkva, tikvica, brokula, batat
• Voće: jabuka, kruška, banana, breskva
• Žitarice bez glutena (riža, kukuruz), a kasnije i s glutenom

Kako uvoditi hranu?

Uvođenje novih namirnica treba biti postupno – po jedna nova namirnica svakih nekoliko dana. Tako se lakše prate moguće alergijske reakcije.

Ne bojte se uvesti alergene – riba, jaja i kikiriki se danas preporučuju uvesti već oko šestog mjeseca, jer rana izloženost zapravo smanjuje rizik od alergija, naglašava dr. Nikola Jurinović, pedijatar i član Europskog društva za dječju alergologiju.

Hrana se u početku nudi u malim količinama – žličica-dvije, pa se postupno povećava porcija. Prve kašice trebaju biti glatke, a tekstura se s vremenom grubi (tzv. “lumpy food”), kako bi dijete razvilo žvačne sposobnosti.

Koliko često hraniti bebu?

Od 6. do 8. mjeseca beba treba 2 do 3 obroka dnevno uz dojenje ili mliječnu formulu. Od 9. mjeseca, to postaje 3 do 4 obroka dnevno, uz dodatne međuobroke po potrebi.

Uvijek pratite znakove sitosti i gladi. Nema potrebe forsirati. Beba zna koliko joj je dovoljno, savjetuje nutricionistica Kovač.

Dojenje i dalje ima ključnu ulogu

Iako se uvodi nova hrana, dojenje ili mliječna formula i dalje su temelj prehrane do navršene prve godine. Dojenje osigurava ključne nutrijente, imunološku zaštitu i emocionalnu sigurnost.

Nemojte dohranu shvaćati kao zamjenu za dojenje, već kao nadopunu. Mlijeko je još uvijek glavni izvor energije u prvoj godini, ističe dr. Petrović.

Što izbjegavati?

Postoji nekoliko namirnica koje se ne preporučuju u prvoj godini:

• Med (rizik od botulizma)
• Kravlje mlijeko kao glavni napitak (do 12 mjeseci)
• Slana, začinjena, pržena i procesuirana hrana
• Hrana s dodanim šećerom

Također, treba paziti na rizik od gušenja – izbjegavati cijele orašaste plodove, grožđe, tvrde komadiće sirovog povrća.

Baby-led weaning – alternativa klasičnom pristupu

Sve popularniji pristup poznat kao baby-led weaning (BLW) mijenja tradicionalni način uvođenja dohrane.

Umjesto pasiranih kašica koje roditelji nude žlicom, kod BLW metode beba samostalno uzima komadiće hrane u ruku i jede vlastitim tempom. Ovaj pristup potiče razvoj fine i grube motorike, koordinaciju ruka-oko te rano prepoznavanje signala gladi i sitosti.

BLW se temelji na povjerenju u bebine sposobnosti da samostalno odlučuje koliko i kada će jesti. Također, istraživanja sugeriraju da bebe koje prakticiraju BLW češće razvijaju zdraviji odnos prema hrani i manji otpor prema novim okusima i teksturama.

BLW je odlična opcija za bebe koje pokazuju interes i sposobnosti. Važno je pratiti razvoj i konzultirati se s pedijatrom prije početka, jer ne odgovara svakoj bebi. Roditelji moraju znati prepoznati znakove spremnosti i osigurati sigurnu okolinu za hranjenje, naglašava dr. Nikola Jurinović, pedijatar.

No, BLW zahtijeva i dodatnu pažnju – hrana mora biti pravilno pripremljena (mekana, narezana na štapiće ili komade pogodne za držanje) i beba uvijek mora biti pod nadzorom kako bi se spriječio rizik od gušenja.

Također, valja se naoružati strpljenjem – prvi pokušaji često završe s hranom po licu, stolu i podu, ali s vremenom dijete razvija samostalnost, vještinu žvakanja i naviku istraživanja hrane.

Važno je napomenuti da BLW nije “sve ili ništa” metoda. Mnogi roditelji kombiniraju klasični pristup (kašice) s BLW-om, prateći ritam i potrebe vlastitog djeteta.

Ključ je fleksibilnost i sigurnost – te otvorenost prema bebinim signalima.

(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)