Dnevna doza veleposlanice BiH: “Užasno je živjeti u Hercegovini”

Nastavljaju se brojne rasprave oko otkazivanja promocije knjige “Huzur” autorice Martine Mlinarević u Čitluku, a 0na je otišla korak dalje u svojim ogorčenim ispadima.

Ne želim ništa komentirati.

Užasno je živjeti u Hercegovini i sve što se govori vezano za promociju je laž.

Kazala je u neformalnom telefonskom razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) bosanskohercegovačka književnica Martina Mlinarević  i buduća veleposlanica BiH u Češkoj, nakon što joj je prije četiri dana otkazana promocija knjige u hercegovačkom gradiću Čitluku, zakazana za 20. kolovoza.

Jedini grad u Hercegovini, u kojem je knjiga ugledala svjetlo dana bio je Mostar.

Otuda i njena pohvala za organizatore, kako piše na svojoj Facebook stranici, da je pozovu da “Huzur” predstavi i u okviru Evergreen Festa u Čitluku.

Prijetnje organizatorima

Nakon što je najavljena promocija, na plakatima i službenom programu, piše Mlinarević, njen srednjoškolski prijatelj Anđelko, jedan od organizatora, joj je priopćio kako promociju mora otkazati zbog prijetnji.

Dobijali su prijetnje od ljudi, a zatim i od sponzora. A kad se upletu lafo veliki igrači … lete glave, lete avioni, lete zabrane. Festival koji traje mjesec dana, godinama, na kojem se izmijenja stotine izvođača, performera, umjetnika, festival Hercegovine, iz mog susjedstva, ima za problem moju književnu večer. Uz udaljavanje mojih knjiga iz hercegovačke knjižare prije par mjeseci, ovo je novi izravni udar na moj rad i egzistenciju u okruženju u kojem živim, gdje su mi rad i egzistencija apsolutno onemogućeni, napisala je, između ostalog, Mlinarević na Facebook profilu.

S druge strane, Anđelko Bradvica, jedan od organizatora, za RSE kaže kako je po objavi programa bio suočen s negodovanjem publike, dobacivanjem, kako naziva te istupe, zbog čega je reagirao “preventivno”.

Na upit RSE da li je dobijao prijetnje, Bradvica odgovara:

To su sve bila dobacivanja, politička dobacivanja. Bilo je u smislu: “Šta će vam Komšićeva mala”. Svjesni smo da su to osobe nahuškane zbog nekih njenih izjava. Nakon te neke atmosfere, ja sam je kontaktirao osobno i komunicirali smo preko sms poruka. Ja sam iznio našu zabrinutost, ističe Bradvica.

RSE je pitao Bradvicu – može li se govoriti da su podlegli političkim pritiscima?

Mi smo u zadnje dvije godine imali vrlo neugodna iskustva gdje je publika reagirala na te neke viceve od izvođača i imali smo situaciju gdje smo morali spriječavati nerede. Iz tog razloga i jesmo obavijestili Martinu o čemu se radi, pojašnjava Anđelko Bradvica.

Nakon što je Mlinarević objavila tekst o “izbacivanju” knjige sa festivala, na Facebook profilu se pojavilo na tisuće komentara. Jedan dio građana joj iskazuje podršku, no ima i onih koji je zovu najprogrdnijim imenima, prijete i psuju, a s druge strane sama autorica uklanja bilo kakve konstruktivne kritike.

​”Kada shvatite da ste sami”

No, psovke i uvrede koje dobija su najmanji problem sa kojim se Mlinarević danas suočava, smatra psiholog Srđan Puhalo. Prema njegovim riječima, znatno veći problem je šutnja tzv. pristojnih ljudi, sredine u kojoj živi i gdje joj se iz knjižara izbacuju knjige, gdje joj je sužen životni prostor i to samo zato što misli drugačije.

To je ono što je strašno, kada u jednom trenutku shvatite da ste sami, prepušteni sebi i da lajkovi nisu dovoljni, već da očekujete da netko digne glas zbog vas i u ime vas. E, bojim se da nam to nedostaje, jer danas je to Mlinarević, sutra mogu biti ja ili bilo tko drugi samo zato što se nekome ne sviđa šta i kako mislite i govorite. To nije stvar samo Hercegovine, ja mislim da je to stvar Bosne i Hercegovine, čak i regije, jer ako uštue nju, to je jasna poruka i svima ostalima da nije baš dobro biti kao Martina, ocjenjuje Puhalo.

Istovremeno, profesor na mostarskom Sveučilištu, Slavo Kukić, dodaje da se rad Martine Mlinarević u Hercegovini prati i to po principu:

Ako nisi sa nama, a biti sa nama znači biti na sustavu vrijednosti kojeg diktira Dragan Čović i HDZ, ti si nacionalni izdajnik i ne zaslužuješ nikakvu pažnju, naprotiv, zaslužuješ svu društvenu osudu. Takav društveni ambijent ignorira pravo čovjeka da drugačije misli od “krda, mase, gomile”. Takav društveni ambijent vrlo često se služi prijetnjama i zastrašivanjima, smatra Kukić.

Tamo gdje je strah, nastavlja profesor Kukić, ljudi mogućnosti javnog manifestiranja vlastitog mišljenja pretpostavljaju logici “ne talasanja i čuvanja sebe i svoje obitelji.

I ta logika je što se prostora Hercegovine tiče dominantna. Njoj se otima jedan broj pojedinaca, ljudi čija je moć, u smislu učinkovitosti, irelevantna, jer svi oni koji su se odupirali su poklekli. Ne treba osloboditi odgovornosti ni one koji takvu logiku omogućuju. Zapravo, gledate danas tko se tome suprotstavlja. To je šačica pojedinaca i svi oni su zaradili status hrvatskih nacionalnih izdajnika. Ja imam sreću da sam u toj grupi ljudi, kojom srećom da nas je više, onda bi takva moć bila radikalno manja i umjesto ambijenta u kojem živimo, straha i apsolutne šutnje, imali bi drugačiji ambijent za koji bi se moglo reći da je europski ambijent, u kojem bi se moglo reći kako Hrvati, doista, zaslužuju prefiks europskog naroda. U ovom trenutku nisam siguran da se taj prefiks koristi s opravdanjem, zaključuje Kukić.

(www.jabuka.tv)