Dijaspora protiv Zakona o prebivalištu Republike Hrvatske

Dvije godine od kada je na snagu stupio Zakon o prebivalištu u Hrvatskoj, koji propisuje da su osobe koje ne žive na adresama u Republici Hrvatskoj dužne do 29. prosinca 2013. godine odjaviti prebivalište i vratiti osobnu iskaznicu, mnogi Hrvati iz BiH i dijaspore ostali su bez hrvatskih dokumenata i još moraju platiti kaznu.

Odluke MUP-a Hrvatske

Problemi za njih su počeli kad je MUP Hrvatske objavio odluku u kojoj stoji “da građani koji se u inozemstvu nalaze duže od godinu dana zbog obrazovanja, obavljanja poslova koji su vezani uz određeno vremensko razdoblje, dugotrajno liječenje ili drugih razloga, moraju najkasnije do 29. prosinca 2013. o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju na čijem području imaju prijavljeno prebivalište ili diplomatsku misiju – konzularni ured Hrvatske na čijem području borave u inozemstvu te im o razlozima privremenog boravka izvan Hrvatske moraju dostaviti odgovarajuću dokumentaciju”.

To mnogi Hrvati iz BiH i dijaspore iz različitih razloga nisu učinili i sad se suočavaju s problemima koji bi mogli dobiti sudski epilog. Oni su jednostavno izbrisani iz registra građana Hrvatske i još k tome moraju platiti novčanu kaznu u iznosu od oko 5000 kuna. Radi se o brojnim slučajevima, iako ne postoji neka službena statistika koliko je takvih građana ostalo bez hrvatskih dokumenata. Na ovaj problem upozorava i Đuro Božanović, predsjednik nadzornog odbora HSP-a dr. Ante Starčević, koji je zbog svega pisao predsjedniku Vlade Hrvatske Zoranu Milanoviću tražeći da se Zakon o prebivalištu u Hrvatskoj ukine ili promijeni.

Napominjući kako i sam ima problema jer je u Njemačkoj na privremenom radu. Božanović upozorava “kako hrvatski građanin na privremenom radu u inozemstvu ne zaslužuje ostati bez jedinog identifikacijskog dokumenta koji dokazuje pripadnost jednoj državi, osobne iskaznice, jer njenim oduzimanjem ne oduzima se dokument kao takav, iz raznoraznih trenutno procijenjenih pravnih regulacija, nego se time oduzima hrvatski identitet, narodnosna pripadnost, nacionalno obilježje”.

Ukinuti postojeći zakon

U nadi da će Hrvatski sabor promijeniti Zakon o prebivalištu, Božanović napominje “kako se oduzimanjem osobne iskaznice kao legitimacijskog dokumenta hrvatskog čovjeka u i izvan domovine tjera na potez da i poseže za odlukom uzimanja njemačke ili stranih putnih isprava, znači li to da se Republika Hrvatska želi ovim činom odreći dijela hrvatskog naroda koji živi izvan njenih granica?”. U zakonima Republike Hrvatske stoji da hrvatski državljanin može imati dvojno, čak i trojno državljanstvo, ali samo jedno prebivalište.

Dvojno prebivalište, po najnovijim zakonskim procedurama, predstavlja prekršaj. Prebivalište je vezano uz mjesto u kojem osoba živi, radi, ide u školu i djeluje. Boravište predstavlja drugu kategoriju, u pitanju su ljudi koji imaju državljanstvo jedne zemlje, a trenutačno zbog posla ili neke druge obveze borave u drugoj.

(Večernji list)