Dan planeta Zemlje: Očuvanje prirodnih dragulja BiH i za buduće generacije

U povodu Dana planeta Zemlje, predsjednik ekološke udruge “Majski cvijet” koja se brine za korita rijeka Bune, Neretve i Bunice Oliver Olja Arapović ponovno je apelirao na vlasti da očuvaju okoliš i bh. prirodne dragulje kako bi u njima uživale i buduće generacije.

Smatra kako je na današnji dan vrlo važno još jednom podsjetiti i osvijestiti građane da nam je ostalo malo vremena kako bismo izbjegli kolaps ekosustava bez kojega nema budućnost.

Apeliram na nesavjesne građane da ne bacaju otpad u tokove i u korita rijeka te druga mjesta koja nisu predviđena za to, kako bi i buduće generacije uživale u prirodnim blagodatima koje ova zemlja ima i bez kojih je ugrožena i ljudska i životinjska vrsta, poručio je Arapović.

Podsjeća kako su rijeke Buna, Neretva i Bunica zajedno s okolišem, svjetski poznate po svom bogatom riječnom i životinjskom životu, no da su u posljednje vrijeme višestruko ugrožene djelovanjem čovjeka.

Tim povodom Arapović je pozvao vlasti i na revidiranje odluke donesene 2012., godine usvajanjem prostornog/regulacijskog plana Grada Mostara, a kojom se dopušta gradnja dvije mini hidrolektrane.

U cilju zaštite Bunskih kanala, ponovno apeliramo na vlasti u gradu Mostaru, Hercegovačko-neretvanskoj županiji, ali i u državi da očuvaju okoliš i bh. prirodne dragulje kako bi u njima uživale i buduće generacije, kazao je.

Pojasnio je kako će od gradonačelnika i Gradskog vijeća Mostara tražiti revidiranje, kako je kazao, “nakaradne odluke” donesene 2012., godine usvajanjem prostornog/regulacijskog plana Grada.

Tom je odlukom, tvrdi Arapović, omogućeno da se na Bunskim kanalima, pod nerazjašnjenim okolnostima, rade nelegalno dvije mini hidrelektrane mHE Buna 1 i mHE Buna 2.

Inzistirat ćemo kod gradonačelnika Mostara da Gradsko vijeće povuče sporni prostorni plan koji se odnosi na izgradnju mini elektrana te da se tok rijeke Bune i Neretve stavi pod zaštitu, naveo je Arapović.

Po njegovim riječima, Neretva je duga 183 km, a od toga ostalo je samo 35 km slobodnog toka, odnosno sav ostali tok rijeka je pod hidrološkim zahvatima ili HE.

Ekološka udruga “Majski cvijet” zajedno s lokalnom zajednicom vodi višegodišnju pravnu borbu protiv povrede procedura na lokalnoj – županijskoj – federalnoj razini povodom usvajanja prostornog/regulacijskog plana Grada Mostara te izdavanja dokumentacije za izgradnju mHE Buna 1 i mHE Buna 2.

Udruga Majski cvijet odigrala je dosad značajnu ulogu u zaštiti Bunskih kanala na kojima se planirala izgradnja mini-centrala, iako se radi o proglašenom parku prirode u ekološko-ribarskoj zoni te uočila niz pravnih propusta.

(www.jabuka.tv)