Čović: ŽZH želi biti lider promjena i postati županija koja će imati e-vladu i e-upravu

Digitalizacija javne uprave, strateški važan proces kojim se trebaju ubrzati sve potrebne procedure, o čemu ovisi kvaliteta života žitelja, ali i učinkovitost djelovanja poslovne zajednice, jedan je od ključnih ciljeva s kojima Vlada ŽZH nastupa u okviru aktivnosti na ekonomskom jačanju županije.

Predrag Čović, predsjednik Vlade, u razgovoru za Večernji list potvrdio je kako je digitalizacija jedan od ključnih strateških ciljeva koji je ova Vlada zacrtala u strategiji razvoja, kazavši kako su pokrenuli određene korake u tom smjeru.

Konkretno, Ministarstvo pravosuđa i uprave u suradnji s Vladom pokrenulo je procedure kako bi se postavili ciljevi digitalizacije te kako bi se prikupile informacije za raspisivanje javnog natječaja.

Proces digitalizacije

Nadamo se da ćemo do kraja godine to uspjeti odraditi i da ćemo do tada dobiti tvrtku koja bi u idućem razdoblju dobila zadatak provedbe digitalizacije cjelokupne javne uprave u ŽZH, kazao je Čović.

Osvrnuo se i na sam postupak digitalizacije istaknuvši kako je riječ o procesu koji je nezaobilazan i bez kojega danas jasna uprava ne može funkcionirati. Samom digitalizacijom značajno se ubrzavaju svi procesi te se dobivaju jasni i mjerljivi rezultati za svaki projekt, za svakog žitelja.

Također, proces donosi i jasne rokove, a posebnu korist imat će i stanovnici i poslovna zajednica. Procesom će se dobiti jasan plan i utvrditi koraci koji se moraju napraviti kako bi se, primjerice, podnijeli određeni zahtjevi, od onih za potpore gospodarstvu, braniteljima pa do izdavanja dozvola.

U konačnici, ističe Čović, na jednom mjestu građanin bi podnio zahtjev, a sustav bi povlačio sve podatke te u skladu s određenim kriterijima i pravilima donosio rješenja, a podnositelj bi dobio informaciju kada može preuzeti svoje rješenje ili dokument.

To se na Zapadu može vidjeti, primjer je Republika Hrvatska sa svojim sustavom e-vlada i e-uprava. Na jedan bismo način mi u BiH, u našoj Županiji Zapadnohercegovačkoj, to trebali uvesti, naglasio je Čović, dodavši kako je to jedan od strateških ciljeva koje će Vlada pokušati odraditi u ovom mandatu. Objašnjava i kako sam proces podrazumijeva izmjenu zakonskih rješenja, kako na razini države tako i entiteta i županija, a jedan od primjera je i elektronički potpis.

Drugim riječima, naveo je, bit će potrebna suradnja svih razina vlasti. U međuvremenu, podsjeća, Županija Zapadnohercegovačka poduzela je korake kako bi se što bolje organizacijski pripremila za provedbu. Sve to u uskoj je vezi i s pitanjima na europskom putu Bosne i Hercegovine, pri čemu Čović ističe da novo Vijeće ministara ima dobre rezultate u radu. Pitanje digitalizacije u ovoj županiji svakako je u uskoj vezi s programom rada Vlade Županije Zapadnohercegovačke za 2023. godinu.

U skladu sa strategijom razvitka ŽZH za razdoblje 2021. – 2027. godine, koja je jedan od temelja za izradu programa rada Vlade, definirana su tri ključna strateška cilja raspoređena u jedanaest prioriteta koji se međusobno dopunjuju i usko su povezani, a koje će Vlada kroz programe rada županijskih tijela provesti u razdoblju 2021. – 2027. godine.

Ekonomski razvijena županija cilj je koji će se razvijati kroz sljedeće prioritete: povećati konkurentnost poduzetništva i privući ulaganja, povećati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, razviti turističku ponudu. Društveno odgovorna županija razvijat će se kroz ove prioritete: povećati kvalitetu zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva, povećati kvalitetu i konkurentnost obrazovanja i uskladiti obrazovanje s potrebama tržišta rada, kreirati pozitivno ozračje za razvoj mladih i sporta.

Organizacija

Treći strateški cilj – učinkovito organizirana županija razvijat će se kroz sljedeće prioritete: učinkovita, otvorena i odgovorna javna uprava, učinkovit sustav sigurnosti građana te zaštite i spašavanja, učinkovit sustav gospodarenja okolišem, učinkovit sustav razvoja i održavanja lokalne i regionalne infrastrukture, učinkovit sustav upravljanja kulturno-povijesnom baštinom.

Strukturne reforme, digitalizacija, unaprjeđenje javne uprave – sve su ovo procesi koji čekaju BiH ako želi popraviti ekonomsku situaciju u vremenima velikih izazova. U nizu važnih koraka koje vlasti moraju napraviti nalazi se i digitalna transformacija javne uprave, a što u prijevodu znači kako polako iza nas ostaju vremena dugog čekanja u redovima na šalterima prilikom pokretanja procedure za dobivanje dokumenata za različite namjene.

Upravo je digitalizacija javne uprave, ali i njezina temeljita reforma u cilju povećanja učinkovitosti i profesionalnosti, među ključnim reformskim zadacima koji se nalaze u dokumentu Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022. – 2026. godine, a koji je potpisan i na federalnoj, ali i na državnoj razini, a što je pak programska osnova rada novog Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije BiH. Navedene reforme također su preduvjet poboljšanja poslovne klime, odnosno snažnijeg investicijskog ciklusa, piše Večernji list BiH.

(www.jabuka.tv)