Čović u Strasbourgu: Za nas u BiH nema drugoga puta osim europskoga

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović u ponedjeljak se u Strasbourgu obratio članovima Odbora za vanjsku politiku Europskoga parlamenta.

Govor predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića objavljujemo u cijelosti:

“Poštovani zastupnici,

Uvaženi predsjedniče Odbora za vanjsku politiku EP, zahvaljujem se na pozivu i prigodi obratiti vam se. Zahvaljujem vam na vašem višegodišnjem prijateljstvu i kontinuiranom interesu za Bosnu i Hercegovinu koju veoma dobro razumijete, što dokazuju i usvojene rezolucije o BiH u ovom parlamentu, za koje smo vam zahvalni. One su još jedan dokaz vaše snažne privrženosti našoj europskoj perspektivi.

Moje obraćanje je već peto po redu ovom odboru u vašem mandatu dužnosnika iz BiH. Imali ste prigodu razgovarati s jednim članom Predsjedništva BiH, dva puta s predsjedateljem Vijeća ministara, te ministrom vanjskih poslova BiH. Kao i moje kolege, i ja danas želim s vama podijeliti uvjerenje da put BiH prema EU nema alternativu, kao što ni stabilnost u državama jugoistoka Europe za EU nema alternativu.

Vi ste nama jasno ukazali na različite načine da je naša zajednička budućnost i naša jedina budućnost, država politički stabilnih i ekonomski prosperitetnih. Nama se jako žuri pridružiti se vašoj ‘pozitivnoj agendi, Europe koja štiti, osnažuje i brani’, podjednako jedinstvo i različitost. Ono što je moj prioritet je kako održati dinamiku, nadomjestiti izgubljeno vrijeme. Od potpisa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (2008.) do početka njegove provedbe (2015.) imali smo višegodišnji zastoj.

Da bi provodili reforme u čijem su središtu potrebe svih žitelja BiH, Predsjedništvo BiH započinje svaku sjednicu točkama dnevnog reda posvećenim našem europskome putu. Svi smo suglasni da je 2016. bila godina uspjeha. Hvala vama još jednom jer ste nam u tome pomogli. U veljači 2016. godine smo predali aplikaciju za članstvo, a 16. prosinca smo dobili Upitnik.

Tijekom 2017. godine 300 službenika predano radi na pripremi odgovora, održano je preko 160 sastanaka, napisano je više od 25.000 stranica odgovora, usuglašen je veliki broj otvorenih pitanja, a preostalo ih je još 50-ak od 3.243; mehanizam koordinacije ne samo da je uspostavljen nego i funkcionira. To je naš zajednički uspjeh.

Imajući u vidu probleme s kojima se EU susreće u svojoj vanjskoj politici, problemi u BiH su manji nego u mnogim drugim krajevima svijeta, iako vodimo nekoliko paralelnih procesa: proces izgradnje mira i povjerenja, proces integracije u EU, proces izgradnje funkcionalne države nakon sukoba, proces demokratizacije, proces povratka izbjeglica, gospodarske reforme i proces motivacije mladih ljudi da ostanu u BiH.

Svi ćemo se složiti da je BiH uspješan primjer međunarodne intervencije završetka konflikta. Ali, nemamo tako visoke ocjene kada se evaluiraju funkcionalnost države i demokratizacija. Još uvijek nas mnogi smatraju državom koja je daleko od samoodrživosti, ali svi se istodobno slažemo da je naša jedina budućnost transformacija integracijom u EU. Politika proširenja EU i naša ambicija ispunjenja uvjeta su dvije strane istoga novčića.

Uspjeh BiH je tako i uspjeh EU. Vi u EP već to jako dobro razumijete i pomažete nam. Ja s vama dijelim odgovornost i opredjeljenje da do naših izbora 2018. godine i vaših 2019. godine put BiH prema EU učinimo ireverzibilnim. Naredni koraci su naši, mi pripremamo odgovore na upitnik, što planiramo dostaviti do konca ove godine. Na Europskoj komisiji će biti izrada mišljenja za kandidacijski status.

Svakako se nadamo da će naših 25.000 stranica odgovora biti učinkovita pomoć, ali se također nadamo da će izrada mišljenja ohrabriti sve nas u BiH da požurimo prema dinamici uspješnijih od nas, Srbije i Crne Gore. Za održavanje izbora 2018. godine poznata je demokratska praksa, potreban nam je Izborni zakon koji može i primijeniti izborne rezultate. Odlukom Ustavnoga suda, sadašnji Izborni zakon može samo djelomično provesti izborne rezultate.

On je nametnut od strane visokoga predstavnika 2000. godine i njegova nužna promjena će dugoročno doprinijeti i demokratizaciji i stabilnosti naše zemlje. Iz današnje perspektive jasno je da su te promjene bile potpuno suprotne našem Ustavu i njegovim polazišnim načelima, što je verificirano relevantnim odlukama Ustavnoga suda BiH. Izborni zakon je diskriminatoran prema konstitutivnim narodima, na što ukazuje nekoliko značajnih odluka Europskoga suda za ljudska prava i to je nedopustivo.

Nasuprot tomu, želimo osigurati vlasništvo političkoga procesa sva tri konstitutivna naroda. Jer vlasništvo političkoga procesa političkih sudionika, naročito u multietničkom i multinacionalnom ambijentu i državi, osigurava prijeko potrebnu političku stabilnost i održivost, te želimo spremno doprinositi “zajedničkoj perspektivi EU“. Rezultati posljednjeg popisa pokazali su da 96% stanovništva BiH jasno izjašnjava svoju pripadnost trima konstitutivnim narodima, čime su i dali do znanja da je BiH, uz sve probleme i izazove u zadnjih 25 godina, ipak koliko – toliko uspjela zadržati svoj slojeviti multietnički karakter.

Kao što je i EP više puta podsjećao, od EU trebamo, uz mišljenje o kandidacijskom statusu, i razgovor o uspješnim modelima federalizma u EU, te u tom smislu pokrenuti dijalog kako bismo došli do opipljivih rezultata i dugoročne samoodrživosti. Ne samo radi nas, države koja se nada kandidacijskom statusu, screaningu i nastavku procesa europske integracije, nego radi uspješnih i održivih modela koje će EU moći koristiti i u drugim postkonfliktnim, višenacionalnim sredinama, kojima će pomoć EU u budućnosti biti potrebna kao što je danas potrebna nama.

Međunarodni angažman koji ne prepoznaje suptilnost i složenost političkoga konteksta i društva kojem želi pomoći, nije dovoljno efikasan niti učinkovit. Narodi BiH su izgrađivali multietničko društvo kroz stoljeća u okviru različitih imperija i uspjeli očuvati zajedništvo katolika, pravoslavaca, muslimana, sefarda, Roma i dr. Da bismo takvi i ostali i doprinijeli našim dragocjenim vrijednostima u članstvo u EU, trebamo prvo razumijevanje a onda i znanje, o multinacionalnom federalizmu i upravljanju multietničkom državom i ta znanja očekujemo iz kruga dobrih praksi i uspješnih modela unutar EU.

BiH ima perspektivu članstva, viznu liberalizaciju, predali smo aplikaciju koja je na našu radost prihvaćena, dobili smo upitnik; sada želimo ubrzati proces, ne samo radi kandidacijskog statusa, nego zato jer nam on omogućava nužno potreban screaning i otvaranje poglavlja 23. i 24., poglavlja koja uređuju vladavinu zakona, kojima se već tradicionalno otvaraju pregovori. Kao što i Bijeli papir o budućnosti Europe ističe, sama perspektiva članstva je snažan poticaj da bi se projektiralе stabilnost i sigurnost na granicama EU.

Taj poticaj i ta perspektiva moraju biti vidljiviji, opipljiviji za naše građane, koji to zaslužuju. U koracima pripreme dinamika je bitna, jer kada se procesi koje pokreće otvaranje poglavlja pokrenu, dublja je, sveobuhvatnija integracija, i možemo kompetentnije sudjelovati u pridonošenju europskoj sigurnosti i izgradnji naše unutarnje stabilnosti. Za nas u Bosni i Hercegovini nema drugog puta do europskog.

Duboko sam uvjeren kako, s jedne strane, mi već imamo dovoljno razvijenu svijest o tome, ali s druge strane, treba stvoriti i uvjete u kojima će EU uistinu postati apsolutno dominantna tema. Moramo uspostaviti sustav koji jamči jednakost svima, kako za konstitutivne narode, tako i za svakoga žitelja BiH, a najveći izazov u tom dijelu je danas, bez odlaganja, reforma izbornoga zakonodavstva.

Očekujemo vašu prijateljsku potporu i razumijevanje u svim ovim, za nas, preznačajnim pitanjima”, zaključio je Dragan Čović u svome predstavljanju u Strasbourgu.

(www.jabuka.tv)