Čović: Minimalna plaća mora biti 1.000 KM, mladi moraju mijenjati ono što ih tjera odavde

Obitelj ne može prihvatljivo živjeti od 1.000 KM i taj iznos mora biti minimalna plaća, a prosječna plaća mora biti 1.500 KM, ustanovio je Čović u intervjuu u kojemu je razgovarao o brojnim temama.

Čović je dodao da se mora i rasteretiti privatnike i smanjiti doprinose, što je jedan od ključnih dijelova programa koji nude.

Tako se izbjegava siva ekonomija, a povećava se zaposlenost. Daje se šansa gospodarstveniku da ga se rastereti od raznih nameta. To je jedno vrijeme bilo čak i dobro riješeno, ali se onda podleglo različitim utjecajima, rekao je predsjednik HDZ-a BiH i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović u intervjuu za Dnevnik.ba.

Ključna predizborna obećanja

Čović je komentirao i jedno od ključnih predizbornih obećanja – da će se do kraja godine formirati javni RTV sustav na hrvatskom jeziku koji će napraviti županije i općine s hrvatskom većinom, unatoč ometanjima od strane bošnjačkih političara.

Ono što smo zacrtali i što već formalno-pravno funkcionira je Radio televizija Herceg-Bosne. Taj je projekt u potpunosti javan i u njemu nema privatnog kapitala. To znači da je u vlasništvu općina i županija s hrvatskom većinom. Uz projekte koji će se dodati ili su već dodani, kao što je TV Kiss, to ćemo do kraja proširiti. Tvrdim da ćemo do kraja godine dobiti Hrvatsku radio televiziju-Herceg Bosne i dat ćemo joj sve atribute potrebne da bi normalno funkcionirala, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH dodao je i da se u županijama ne brine dovoljno o potpori za novorođenčad, za mlade majke i mlade obitelji.

Daje se minimalni dječji doplatak. To pokušavamo sada popraviti i standardizirati i to je također dio našeg programa, objasnio je Čović.

Uz demografiju i gospodarstvo, Čović je u programu naglasio i važnost branitelja, na kojima vjeruje da su napravili ogroman iskorak, a tu su i obrazovanje, kultura i mediji.

Želimo i da se povećaju davanja za socijalnu i zdravstvenu zaštitu. I naposljetku, mi ćemo i dalje predvoditi euroatlantsku vanjsku politiku. To je ono što su naše politike i to je nešto što ćemo komunicirati s našim partnerima i prijateljima Bošnjacima i Srbima.

Nikomu ne odgovara ovo stanje.

Teško ćemo dočekati naredne izbore za četiri godine ako stvari ne promijenimo. Možda reformska agenda može biti osnova za naše partnerstvo. Uvjeren sam da će i u međuvremenu popustiti pritisak na hrvatski narod u BiH, naveo je Čović.

Bošnjačka politika mora izgubiti

Dragan Čović prokomentirao je i opravdanost straha u dijelu hrvatske javnosti da Bošnjaci pokušavaju pretvoriti FBiH u unitarni entitet s građanskom dominacijom.

Uvjetno rečeno, imamo režim koji sad kratkoročno na tomu radi. Postoji realna mogućnost da netko preusmjeri 100.000 ili 200.000 bošnjačkih glasova nekomu tko se kandidira za poziciju namijenjenu hrvatskim političkim predstavnicima. To su već radili. No, dugoročno ta politika mora izgubiti, ustanovio je Čović.

Hrvatski član Predsjedništva BiH priznao je i da postoji strah od budućnosti u BiH kod mladih ljudi i dijela stanovništva.

Postoji jedan strah od budućnosti. Nitko se ne želi svako jutro buditi sa strahom i nesigurnosti i to ne samo u materijalnom, nego i pravnom i svakom drugom smislu. Riječ je o nesigurnom ambijentu, istaknuo je Čović, dodajući da će njihova politika zagovarati zajedništvo.

Imamo izvrstan ambijent za život samo ga još malo moramo urediti. Morat ćemo uključiti više mladih ljudi, da pokušaju promijeniti ono što ih tjera odavde. Mi bismo već na ovim izborima imali znatno drugačije liste, pune mladih, da smo imali promijenjen Izborni zakon, rekao je Čović, između ostaloga za Dnevnik.ba.

(www.jabuka.tv)

183 komentara

  • Odjebi vise manipulirate narodom nedavno je bilo i kanal i entitet i da ce ured za privlacenje investicija biti otvoren u zemljama zapadne europe za privlacenje investicija samo manipulirate nisam stranacki obojen ali govor od predsjednika hdz 1990 u hotelu od sinoc e ono je surova istina moj narode poslusajte normalno ov dje to nece objaviti

  • Sreća u nesreći pa svi imamo hrvatske putovnice pa se lako i brzo da otići.

    A vi glasači hdz-a, vi uhljebljeni paraziti, vi neraspoloženi konji i kobile u državnim službama, vi lneradnici i lijenčine u državnim firmama, vi korumpirani rodijaci kumovi i pajde i veliki trgovci ljubavnici, i svi ostali jugolifestylenostalgičari: kotite se među se i množite do mile volje i ljubite sliku Velikog Dobročinitelja zaštitnika… sve dok ne postanete manjina u BiH za 5 -6 godina, kada mi svi budemo već u drugim državama, ful integrirani.
    Samo vas molimo, nemojte nas pokušati islamizirati za 30 godina kada svi već priđete na islam. Jer, s obzirom kakav vam je moral, sve je moguće.

    Sada ste velike rvatine, domoljubniki i katoliki. Do prije 30 godina sve vrsni jugoslaveni ateisti, a za 30 godina vrsne osmanlije.

    I onda dobijemo od Velikog Dobročinitelja Tite poruku: Prosječna plaća mora biti 1.500 KM!
    Strašno…

    • Moze se u Nemacku ali tamo triba radit nema tamo serlitanja ko ovde pa nevalja ovi nevalja oni svak kriv a u biti nije vam niko kriv nego vi sami sebi

      • Kako glup argument… A ovdje se ne treba raditi??? Pa normalno da se radi u normalnim drzavama poput Njemacke, ali isto tako u tim drzavama covjek kad ostari moze dostojanstveno u penziju i vratiti se nazad u Hercegovinu i zivjeti bezbrizno kao covjek, a ne kao nasi umirovljenici koji i tu crkavicu od par stotina eura redovito ne znaju da li ce dobiti, a da ne govorimo kakvu buducnost i perspektivu u ovom zdravstvenom i obrazovnom sustavu imaju njihova djeca, unuci… Zakonom zabraniti treba ove komentare tipa ”triba pajdo u Nimackoj radit, nema u Nijemca lezanja”. Odmah znas da pise ili kompletni idiot ili Covicev uhljeb iz EP.

        • TI DA SI IKAD ISTA RADIO IMA BI STOGOD NEBI BIO KO NIKO U OPCINI NEDAJ MI LAGAT AKO TI SMATRAS 1000KM ONI STO TI ZUPANIJA HALALI AKO TO SMATRAS POSLOM ONDA SI ZALUTA TO TI JE MOJE PISKARALO SADAKA ZNACI U NEMACKOJ TRIBA RADIT A NE KO VI VAMO SAMO CESKAT JAJCA I TUDJE POSLE GLEDAT TO TI JE ISTINA KUME MOJ

        • Zasto se kaze“ sa njemackoj penzijom zivit u hercegovini „
          Zasto ne sa njemackom penzijom zivit u njemackoj?
          Kad jednom odes u njemacku, nema povratka, i prezivljavat ces u njemackoj isto tako kako je sad penzionerima u hercegovini, jer pogledaj kolike su penzije u njemackoj i mozes li od tog zivit

        • Ko to ima mirovinu par stotina eura?
          Pa znaš li ti da u BiH 80,5 umirovljenika ima 340 KM ili 170 eura sa nedavnim povećanjem od 5% a još je žalosnije da su mnogi ljudi odradili 40 godina i dobili minimalnu mirovinu jer im nisu uplatili doprinose kako treba ili nikako?
          A ima mladi ljudi koji uživaju decenijama mirovinu od 2174 KM,a nisu je ni odradili ni zaradili!

    • Ma manji se politike, nego jesi li ti primijetio kako su žene u Širokom ružne, ja da sam Dragan rekao bi da žene moraju bit ljepše, ne baš možda ko garave Ramske ljepotice, ali ono da ih možeš pogledati. Šta će ti 1500KM kad karaš trolicu. Kako neće narod da ode, kad su žene tako gadne.
      Dragan možda govori o prosječnoj plaći u Eronetu, jer je u EP znatno veća, i u Aluminij je veći prosjek pa to mora da je Eronet. Čovik zna da je ono što imamo malo pa se svim silama trude da zaposle dicu u EP, Aluminij i Eronetu jer je tamo prosjek dobar. Šta će jadna dica, normalno je da svi oni vole imati više nego manje, bit kakvi direktorčići, voziti službena kola i misliti da si netko, pa samo kad ovi iz EP prođu pored čovika, to sve miriše, ispeglana, fini poslovni Mercedesi iz KrAmara ili audiji, ima se može se, čak i one kokoši iz širokog ako rade u EP nekako odma ljepše izgledaju, ono trolica je ali miris te nekako omami.

      • Za “DIDA” Mora da the Sirokobrijezanka ostavila I dobro na g….a pa stalno ponavljas da su ruzne zene, bitno je da su pametne I da ovakve glupostim moze izjaviti samo idiot kao sto si ti

        • Istini za volju, nije mi žena iz Širokog i prava je ljepotica, a i pametna je. Nisam ja ništa govorio što se tiče pameti, meni je drago sine da si ti realna, jer to je odlika pametnih ljudi, ali i da sama priznaš da su ružne, kao što i jesu, jer si naravno realna a samim time i pametna, a ako si iz Širokog kao što i jesi onda si sigurno trolica što i sama znaš ukoliko koristiš ogledalo. Ali ako radiš u EP nemaš brige, sigurno lijepo mirišeš, ispeglana si i voziš polovnu mečku sa jedva prijeđenih sto iljada, pa imaš prođu kod “nekih”.
          Meni ove iz Širokog nikad nisu bile u opciji, jer da bi s nekim popričao i vidio da je pametan i fin, mora ti se svidjeti, a ja kako sam realan a samim time i pametan, i oči me još služe, uvijek bi iz poštovanja okrenuo glavu kad bi nailazila neka iz Širokog da joj takoj kukavnoj još ne bi pravio i ružne face.

  • Covic ovaki,Covic onaki,gofno,izdajica nece dobit moj glas,a ima potporu preko 70% biraca,kako matere ti.Narode moj…ovako nista necemo promijeniti

    • Kako da ne i u srbiji i crnoj gori i makedoniji i albanini bugarskoj j ostalim zemljama balkana svi imaju 1500km a nas je covke upropastio pa gdje ti zivis majketi

  • Na osnovu ekipe iz devedesetke zvona su dobila mjesta u birackim odborima i neka su neka oporbe a hdz umjetnu oporbu pravi hss starcevici ovi oni tko od njih kaze nesto kontra hdz-a ja cu za njega glasati zvona i devedesetka rade nesto ostalo nista a oni sto je cenzuru spominja evo nijedan clanak o skupu u grudama ljubuskom i sinoc dupkom puno bilo

  • kako je bilo prije izbora tako ce posle i to vam je to zivot je ovdje u Hercegovini pojedinima nemoguc putovnicu uruke i put za Njemacku. Boze pomozi.

  • Ovo za biracke odbore svaka cast ekipi iz devedesetke a ovi prica o zajedništvu prodali ste srednju bosnu prosle izbore na vlasti ste 20 godina isporucili ste generale iz posavine pricate o podrski imate li podrsku mije jelica vi imate podrsku onih koji su logisticari bili sta cete sutra na pecari pricat evo recite jedno obecanje koje ste ispunili glasat cu za vas samo bajke manipulirate ovim jadnim narodom. Hdz1990 je prvi istakao kandidata za clana predsjednistva pa zasto niste u duhu zajednistva podrzali njihovog kandidata

  • Dadnite podrsku vasim koalicijskim partnerima viti kvesicu i cani platformasima koji su vas zdusno blatili za vrime platforme eto na sta ste spali

  • JA SAM SRETAN JER SAM OTIŠAO ODAVDE DA NE MORAM SLUŠAT LAŽI I OBMANE OVOG KOMUNISTIŠKOG MANIPULATORA, A ČIJE SU IZJAVE U TAKVOM STILU KAO DA JE NEKO DRUGI NA VLASTI A NE ON I NJEGOVA STRANKA. UVJEK JE PRIČA: TREBALO BI OVO I ONO, OVAKO I ONAKO A ON DONOSI ODLUKE. STVARNO JE NEVJEROJATNO ŠTA SVE GUTATE DRAGI MOJI HRVATI. JA SAM OTIŠAO PA NE MORAM TO VIŠE TRPIT, NA SVU SREĆU, A VI RAZMISLITE KAKO DALJE I PODRŽITE OVOGA LIKA OPET PA NEK VAS VODI I DALJE. ZA DOM SPREMNI!!

  • Stvarno je ta komunistička metodologija i pristup nemoguće za razumit normalnom čovjeku. To je ono kad kažu: ” gleda nas u oči i sere “. To je sad baš na djelu. A šta možemo kad smo budale i prolazi šupljak

  • Šta će promijenit sirotinja koju su roditelji jedva i školovali i gledaju kako će priživit do sljedećeg prvog u mjesecu. Kako te nije sram prosipat demagogiju i vrijeđati poštene i ponosne Hrvate. Sram te bilo govno komunističko.

  • “Daje se šansa gospodarstveniku da ga se rastereti od raznih nameta. To je jedno vrijeme bilo čak i dobro riješeno, ali se onda podleglo različitim utjecajima”
    Ma nešto sam postao zaboravljiv. Kad je to bilo dobro riješeno, koje je to vrijeme bilo. Ili ja nisam odavde

  • Dragane ako si spao da ti na zajednickoj listi HNS- a budu dojucerasnji neprijetelji politicki HSP, njihov ,, drkadzija,, Vito ti na zajednickoj listi. Pa sto reci, dno- dna. Zar mozete nize i jadnije pasti. Kako da reaguje i ponasa se netko tko je simpatizer HDZ- ce sve ove godine…

  • Kako vam ne dosadi vise maglu sipat narodu u oci, jadni narod jedva sastavlja kraj sa krajem, prodjite gradom u svakom kontejneru po neko kopa, jad i tuga, zaposlit se to je nemoguca misija ,a na drugoj strani sa kupljenim diplomama “Fabusovci” sa mjesecnon placom, godisnja od prosjecnog radnika, po nekoliko nadzornih odbora, samo mjenjaju kosulje i Bogom dani nedodirljivi,ceste u rasulu opcine krcaju u dugovima, zupanije isto tako ….

  • Mi znamo za ovih 25 god.sta su ovi na vlasti uradili, te neznam sta bi nam obecavali sad pred izbore.
    Ja osobno nikome ne vjerujem jer da dodje netko i novi promjeni se cim osjeti moc vlasti.
    Skolstvo ,zdravstvo spalo je na niske grane.Kako uciti mladu generaciju necemu kada sve vide.Sramim se sto zivim u takvom drustvu’?

  • TO HDZ samo naprijed, svi politicari, svi uhljebljeni samo naprijed kradite !!!
    Morate to malo sto je ostalo jos iscijedtiti !!!
    Samo nastavite, samo naprijed preko svega gazite!
    Samo kradite lopovi sve sto vase oci vide, sve vrijedno,
    Jadnici!
    Najvaznije je ostati posten covijek i ciste savjesti koliko god to kostalo, u hercegovini me stajalo normalnog zivota.
    Pitas se Boze jesam li ja dostojan uopce ovozemaljskog zivota ?
    Trudim se, radim, svima zelim dobro ali ne micem s mrtve tocke.
    Sada sam daleko, mucio sam se ali sada se osjecam napokon vrijedno i ispunjeno.
    Daleko od tih lopova nasih, ponekad imam osjecaj da svaki radnik zaposlen u javnom sektoru je lopov.
    Krenuvsi od domara do direktora.
    Ljut sam na sve na politicare, na svecenike koji uvijek iste politicare podupire i na odredene ljude iz naroda koji im ljubi dupe zbog svoje koristi!!!
    Kradite samo kradite lopovi!

  • Za koga da glasamo? Za Bosnjaka?Za Kvesica i Djuzela?Za Gilju?Za Lasica? Za Kristo? Za Cavaru?Za Primorca? Za Culjka?Za Zarica?…..itd .itd….
    Puka sam od nabrajanja.Sretno.

  • Nisam za Covica ali jos manje sam za Komsica.Realno je da samo Dragan ima izgleda u trci sa velikomuslumanskim teznjama.Lopovi su bili oni koji su godinama na vlasti a ako ih i promjenimo doci ce novi lopovi..mozda cak i gladniji i nesposobniji.Zivila Herceg Bosna

  • Od prilike prije davadeset godina imao sam priliku razgovarati sa gospodinom Kosnikom ( on je bio evropski izaslanik za BiH) o buducnosti BiH. On je bio misljenja Evropa ce samo podrzati zajednicku BiH…
    Ja sam mu rekao jedna poslovica kaze: Jedna kuca moze biti vlasnistvo vise ljudi, ali nece ici dobro ako su vise ljudi vlasnici stvari koje se u kuci nalaze.
    U daljem razgovoru ostali smo na tom kako Kinezi kazu: Ruku koju nemozes osjeci trebas se sa njom pitati.
    Nalazimo se pred izborima u BiH i razmisljamo kako bi buducnost trebala izgledati?
    Mislim svi koji misle na buducnost naroda,a pogotovu mladih, u BiH trebali bi se svom snagom zaloziti (sto prije) za jedan slozni zajednicki zivot, kako bih BiH svijetu dali bolju sliku o Sevilla, i tako pokrenuli interes prema nama. Sve ostalo nece voditi prema poboljsanju bez obzira koga birali. Ne smijemo zaboraviti da su u Evropi veliki problemi npr. Izbjglice, Italija u velikom dugu, brxit sto Evropu dobro opterecuje, Problem Sirije, slabljenje Turske ekonomije itd, tako svi ovi problemi dovode da druge zemlje nemogu i nemaju interesa pomoci BiH.
    Dobro je uzdati se u Boziju pomoc, ali i sami moramo od sebe puno dati za jedan zajednicki su zivot.

  • Zamislite koji je to milje? Čovića podržavaju fratri i gvardijani, generali na čelu s Rojsom i komplet hrvatsla elita. Dok se narod guši u živom pjesku!

  • Moji dragi fratri! Ovo Vama nije trebalo, dobro se zamislite šta to radite. Morate shvatit da živimo u vremenu kad je narod obrazovan i prosvijećen.

  • 89 – Institucionalni dugogodišnji kriminal HDZ BiH u Mostaru vidljiv je u zdravstvu, školstvu i obrani. Po nalogu druga Dragana Čovića Gage održan je skup gospodarstvenika u Širokom Brijegu na kojemu je prenesena i donesena naredba da radnička plaća u našoj županiji ŽZH NE SMIJE biti 1000 KM.
    Teza o nezamjenjivim političkim kadrovima koji uspješno vode institucije kojima HDZ – gospodari godinama na čelu s nezamjenjivim Jugoslavenom Draganom Čovićem, danas je fenomen. Masovna iseljavanja dokaz su kriminalne politike lidera HDZ BiH. Proračunski novci Vlade RH omogućili su kontinuitet kriminala istaknutih HDZ-ovaca BiH, koji je vidljiv u netransparentnom i nenamjenskom trošenju. Godišnje Vlada RH donira za zdravstvo Hrvata u BiH preko 40 milijuna kuna, protuvrijednost deset i pol milijuna konvertibilnih maraka. Poznati doktor koji je u crno zavio zdravstvo Hrvata BiH je dr. Ante Kvesić, koji manipulira s donacijama i proračunom SKB Mostar. Kartel zdravstva Hrvata kreiran je po špranci bivših obavještajnih službi Jugoslavije i HDZ BiH. Galenski laboratoriji na prostoru Hercegovine godišnje operu (na crno prometa naprave) preko 200 milijuna KM-ova. Veledrogerije koje isporučuju lijekove, preko županijskih- kantonalnih lista, natječaja, često blokiraju rad zdravstvenih institucija. Planski, točno doziraju promet roba onoliko koliko pojedina županija odobri financiranje pojedinim ustanovama. Danas Hrvati BiH koriste enormne količine analgetika – sredstava za smirenje, pored crnog tržišta opijata koje je prisutno preko istih institucija. Za posljedicu konzumacije velikih količina opijata Hrvatima BiH je u podsvijesti, kao narkomanima da imaju jednoga lidera u osobi ćiriličara Dragana Čovića koji je nezamjenjiv. Nije se još rodio drugi koji bi mogao zamijeniti marksističkog akademika Dragana Čovića. Izvješća bolnica dokazuju da SKB Mostar ima veći dug od kapitala bolnice, bankrot je kontroliran preko narko-tržišta mostarskog kartela. SKB Mostar iskazala je gubitak od 73 milijuna konvertibilnih maraka za 2016. godinu, zanemarujući godišnju pomoć, donaciju Vlade RH koja prelazi 10 milijuna konvertibilnih maraka. Kršenje zakona i institucionalno prikrivanje kriminalog vođenja zdravstva modus operandi je pravosudnih institucija iz reda Hrvata BiH. Pravosuđe je inicijator kriminala Čovićevih kadrova i samoga ćiriličara Dragana. Kaznena djela nečinjenja tužitelja hercegovačkih županijskih tužiteljstava, modus operandi je zahvaljujući imenovanju kadrova u tužiteljstvu po koruptivnoj špranci HDZ BiH, koju predvodi obitelj Čolak iz Širokog Brijega. Tamna strana HDZ BiH je neodgovornost za transparentno vođenje donacijskih sredstava iz RH, koje su zamračene planskim kadroviranjem oficira JNA koji su involvirani u HDZ BiH. Ovim brojem feljtona uredništvo portala Megamedia pokušat će iz sirovih obavještajnih analiza dokučiti genezu problema u nezakonitom transformiranju novaca Republike Hrvatske na privatne tvrtke i račune. U posjedu smo originalnih diploma osnovne, srednje škole i fakulteta pojedinih lidera Sveučilišta u Mostaru, koje ćemo tematski obraditi u nadolazećim feljtonima. Visoko pozicionirani dužnosnici HDZ-a i njihove diplome šokirati će građane, tko im uči djecu na mostarskom sveučilištu?! Nije sporno da se radi o propalicama iz srednje škole. Diploma i Index br.2222 Dragana Čovića šokirala je dr. Franju Tuđmana kada je vidio da se Dragan potpisivao ćirilicom i izjašnjavao Jugoslavenom. Diplome koje uredništvo ima u izvornim primjercima (sveučilišnih profesora Mostara) sigurno će utjecati na raspoloženje studenata i njihovih roditelja. Kako su pojedinci s tako lošom i falsificiranom naobrazbom postali visokopozicionirani dužnosnici HDZ BiH, svakako treba analizirati njihov stvarni životni put. Zašto pojedinci istinski Hrvati iz 1990,91,92,93,94,95…koji su sudjelovali u obrani Hrvata od Velikosrpske agresije danas 2018. godine tvrde da je Dragan Čović nezamjenjiv lider HDZ BiH? Jedan od odgovora mogao bi biti, zato što su pojedinci s falsificiranim životopisima, diplomama, podržali jedni druge u nacionalnoj prijevari, zanemarujući sudbinu naroda, u prvi plan stavljajući svoju materijalnu i osobnu korist. Za posljedicu danas imamo promociju knjige govora akademika Dragana Čovića, koja nosi naziv “Iznad Crte”- moja vizija BiH. Ništa ne bi bilo čudno da isti Dragan Čović kao predstavnik Udruge Jugoslavenske demokratske inicijative-UJDI Mostar, nije slično predavanje održao kao direktor Vazduhoplovne Industrije Soko Mostar 1991 godine na istom mjestu, s drugačijim obilježjima. Onda nas ni ne čudi kako mu je jedan od promotora knjige bio profesor Jugoslav Vlaisavljević kojega su svi mediji pod kontrolom ćiriličara predstavljali imenom Ugo. Da je kojim slučajem 1991. godine Dragan Čović objavio knjigu naslova Iznad crte, dobio bi primjedbe iz partije Saveza Komunista da plagira rad druga Jakova Blaževića, koji je objavio monografiju pod nazivom “Tražio sam crvenu nit”. Znao je i osjećao je svim svojim bićem, još kao dječak, da pripada ličkoj sirotinji… Što se dogodilo Draganu Čoviću pa se od Jugoslavena, ćiriličara, koji je komunizam, komunističku ideologiju znao, osjećao kao dječak, svjestan da mora tražiti svoju crvenu nit u Vazduhoplovnoj industriji SOKO Mostar, koju je slijedio i osjećao u životu do kraja 1994. godine pa se transformirao u demokratu, prelaskom u HDZ, s kojim traži put za Europu, a odustajući od crvene niti? Motiv transformacije bio je novac!
    Iz obavještajnih analiza međunarodnih istražitelja vidljivo je da je Kontraobavještajna služba Jugoslavenske narodne armije dugoročno planirala kadroviranje i u novonastalim političkim strankama. Transferom 50 milijuna njemačkih maraka u protuvrijednosti YU Dinara, zagrebačke službe KOS-a, potakle su pojedince u HDZ-u Mostara da se naglo transformiraju iz komunista u demokrate, s zadaćom transformacije imovine državnih poduzeća, koja ostaje u njihovom okrilju-vlasništvu. Danas 2018. godine imamo primjer oficira JNA Ivice Drežnjaka, koji je susjed Dragana Čovića (sagradio također velebnu vilu uz Radobolju) na čijem je imenu i njegovih poduzeća uknjiženo 50% imovine ZI SOKO Mostar.
    Transformacija „hrvatskih političara” KOS-ovaca i njihovih suradnika poput ćiriličara Čovića, Borjane Krišto, Bariše Čolaka…, Dodik kao njihov suradnik može mirno spavati, jer mu HDZ brani Republiku Srpsku bolje od njega samoga, a sve na štetu svog hrvatskog naroda, a sve to za svoj financijski interes i mukotrpne transformacije. Čovićeva borba za interese naroda je redovno pokriće za pljačku tog istog naroda. Usporedite li imovinske kartice bosanskohercegovačkih političara prije njihova ulaska u politiku i vidite kolikim ogromnim financijskim sredstvima, kućama, vikendicama, stanovima, inozemnim računima raspolažu ti do jučer prosječni građani ove zemlje, stvari su više nego jasne. Onaj tko vjeruje u nezamjenjivost komunista uz tezu da se Dragan Čović ili Božo Ljubić bore i zašto drugo osim za vlastite fotelje i materijalni probitak, u velikoj je zabludi. Tako se za ravnopravnost Hrvata Hercegovine i Bosne navodno bori bezlični Božo Ljubić. Božini igrokazi predstavljaju definitivan poraz hrvatske politike u BiH koja je pala na najnižu točku u svojoj povijesti, postajući puki objekt velikosrpske Dodikove politike daljnjega uništavanja ove zemlje, cementiranja RS-a i ponižavanja žrtava srbočetničke agresije, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Republici Hrvatskoj. Tragikomična je izjava Bože Ljubića po kojoj on i ćiriličar Čović stoje na „zadnjoj liniji obrane hrvatskoga subjektiviteta“ što su i pokazala obojica početkom 90-tih godina dok su bili profilirani komunisti i radili za velikosrpsku politiku. Hrvate s ovakvim „braniteljima” poput ćiriličara Čovića, Ljubića i Dodika očekuje „svijetla budućnost” i ne treba se stoga više brinuti za njihov „subjektivitet” koji su oni požrtvovno branili i „obranili” svih ovih godina otkad su na vlasti. Božo Ljubić je postao glasnogovornik Čovićevog beogradskog HDZ-a, čime se zapravo i on sam vraća korijenima iz kojih je poniknuo zajedno s bratom Mariofilom, koji knjiži imovinu na svoje ime uz imovinu poznatog kleptomana HDZ-a iz Gruda Vinka Zorića. Portal Megamedia raspolaže s informacijom međunarodnih obavještajnih krugova kako se ovih dana užurbano traži 30 tisuća glasova Srba koje će osigurati Milorad Dodik kako bi Jugoslavena Čovića održao u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
    Hrvatski narod u BiH ne treba se previše brinuti, jer su Jugoslaven Čović i Ljubić za svoju „vizionarsku politiku” dobili potporu hercegovačkih franjevaca, točnije „dobročinitelja“ Ivana Ševe, međugorskog župnika Marinka Šakote i inih svećenika odanih partiji i prokletom novcu. Žalosno je i to da Vrhbosanski ordinarijat i Franjevački provincijalat u Sarajevu predstavljaju glavne promotore i oslonce politike Jugoslavena Čovića. Kardinal bi trebao objasniti hrvatskom katoličkom puku u Bosni i Hercegovini je li iz stvarnog neznanja i loše prikupljenih informacija pomogao beogradskom momku ćiriličaru Draganu da diktaturom preuzme hrvatsku političku scenu u BiH. Kardinal umjesto objašnjenja prima štap od oficira KOS-a Jugoslavena i ćiriličara koji svoju političku moć koju su mu dali hrvatski građani u Bosni i Hercegovini i manjim dijelom dio srpskih birača koristi kako bi omogućio provedbu projekta zacrtanog još od Načertanija Ilije Garašanina u Srpskoj Akademiji Nauka i Umjetnosti iz Beograda. Sve što je Dodig učinio za Hrvate u BiH jeste da ih pravi ludim pored svojih očiju preko ćiriličara, a ako nije tako neka i Jugoslaven Čović i Dodik navedu samo jednu stvar i obećanje koje su uradili za dobro Hrvata, a neka usput pogledaju prijeratni popis hrvatskog stanovništva koji su prije rata živjeli na području koje se danas zove Republika Srpska. Koliko nas je velikosrpska politika protjerala, a koliko nas se do 2018. godine vratilo? Vidjeti ćete da je to užasno poražavajući odnos brojki za Hrvate u Republici Srpskoj, nekada 200 tisuća Hrvata, danas ni 10 tisuća Hrvata. Jedini razlog zašto se Jugoslaven Čović zalaže za Milorada Dodika i obrnuto je ostanak na vlasti uz nalog KOS-a iz Beograda i centara moći koji sigurno ne misle dobro ni Hrvatima u BiH ni Vatikanu kao sjedištu svih Katolika Svijeta. Držimo da bi bilo moralno i da je jedini način naš Kardinale da javno istupiš prije listopadskih izbora 2018. godine, dok je još vrijeme i kažeš da ne stojiš iza Beogradske politike i politike KOS-a u Bosni i Hercegovini.
    Transformacija komunista u demokrate, europejce, koji nam danas kao akademici Marksizma crtaju put za europu uz tanke niti iznad crte, omogućila je pljačka proračunskih novaca Republike Hrvatske, koji su pristizali na račune institucija hrvatskoga naroda, koje su oficiri JNA zlouporabili, tako što su nakon smrti dr. Franje Tuđmana , novce hrvatskoga naroda preusmjerili na račune svojih poduzeća i svoje privatne račune. Nezakonite radnje omogućile su im nadležne službe Republike Hrvatske, koje su poticale ratno profiterstvo, podrivanje proračun RH. U cijelom postupku pomoć u pljački proračunskih novaca poticali su i prikrivali djelatnici DORH. Veći dio njih potiče iz susrtava KPJ, Okružnih tužiteljstava SFRJ, primjer Radovan Ortinski i Mladen Bajić potvrđuje navode. Istakli se u prikrivanju transfera novaca državnog proračuna za BiH, a poticali progon časnika HV- HVO.
    Predmet Hercegovačka banka – pranje proračunskog novca RH
    Krajem mjeseca kolovoza 2014. godine je istekao rok zastare za kažnjavanje odgovornih u slučaju Hercegovačka banka, ali uz aktiviranje Zakona o ratnom i poratnom profiterstvu stvorila bi se zakonska mogućnost za kažnjavanje počinitelja tih pronevjera. Tim zlotvorima trebao bi suditi hrvatski narod, jer obitelji lopova iz Hercegovačke banke kao što su: Čović, Jelavić, Rupčići, Medići… Za mnoge u vrhu HDZ-ove elite poručnik JNA -a Ante Jelavić predstavlja opasnog svjedoka jedne od najvećih organiziranih pljački hrvatskog državnog proračuna. Odluči li se jednoga dana glavni državni odvjetnik u Hrvatskoj pokrenuti u Hrvatskoj slučaj Hercegovačke banke, jer nema zastare pošto se ovaj predmet vodi kao ratno profiterstvo. Oficir JNA Ante Jelavić, kao lider HDZ BiH, bi mogao biti jedan od krunskih svjedoka upravo zbog toga, bivši je član Predsjedništva BiH za mnoge opasan svjedok HDZ-ove kriminalne operacije „teške“ oko 500 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka. Poručnik JNA Ante Jelavić, požalio se kako prima prijetnje, te kako je očito nekome zasmetao dovoljno moćnom, od koga te prijetnje vjerojatno i dolaze. Međutim, Jelavić je ustvrdio kako ne zna kome smeta. Možda se razlog prijetnjama koje prima Jelavić krije upravo u činjenici da je on bio dio organizatora tima koji je provodio organiziranu pljačku državnog proračuna Republike Hrvatske preko Hercegovačke banke HT Mostar-a, ZAP-a i drugih tvrtki te je moguće kako upravo nekom od sudionika „Projekta Hercegovačka banka“ predstavlja prijetnju. Poručnik JNA i suradnik KOS ovih oficira Armije BiH bi mogao otkriti gdje je u konačnici završavao novac opljačkan preko Hercegovačke banke i tko je sve od visokopozicioniranih pripadnika političke elite bio umješan u ovaj projekt. I izvješće Toby Robinsona identificira poručnika JNA Jelavića kao jednu od ključnih osoba KOS-ovog „Projekta Hercegovačke Banke“ i mnogo pravnih i fizičkih osoba povezanih sa Hercegovačkom bankom. U svojem izvješću je vrlo detaljno navela popis poduzeća preko kojih su sredstva državnog proračuna Hrvatske namijenjena HVO-u, utjecajem HDZ-ovih moćnika u službi srpske politike , među kojima je i poručnik Jelavić korištena za transfere privatnim pravnim osobama, preko projekta Hercegovačke banke.
    Eurobemm d.o.o. Čitluk i Betacom d.o.o. Čitluk
    „Eurobemm i Betacom su dva povezana društva. Društvo Eurobemm je upisano u sudski registar 1996. godine pod nazivom „Benco“, Ivan Bencun bio je osnivač i direktor ovog društva. Nakon toga , Zdenka Bencun, kćerka Ivana Bencuna, osnovala je Betacom u rujnu 1997. godine. Eurobemm je bio jedan od osnivača dioničara Hercegovačke banke, uplata dionica omogućena je utjecajem od Ministarstva Obrane HVO-a , direktno i preko Betacoma. Betacom je kupio dionice u prvoj i drugoj ponudi dionica, i dobio je dionice koje je Hercegovina Gradnja prepisala Betacomu. Kupovine dionica u Hercegovačkoj banci, omogućene su putem priljeva od strane HVO-a, cesije od strane HVO-a i kreditom od Hercegovačke banke“, stoji u izvješću.
    Soko Vit /Primus ADMostar
    „Soko Vit d.o.o.“ osnovan je 11. prosinca 1997. godine u Mostaru sa temeljnim kapitalom u iznosu od 20 .000 DEM i to samo dvanaest dana prije nego to je društvo uložilo iznos od 500.000 KM u osnivanje Hercegovačke banke, odakle su došli novci u iznosu od 500.000,00 KM. Milijunski crni promet oružja s oficirima Armije BiH, ostao je evidentiran u Sarajevu.
    Direktor tvrtke bio Dragan Čović. Vlasnici poduzeća u Soko d.d. Mostar, Zdravko (Ivana) Lončar (Mostar) , Marijan Skopljak (Vitez) i Branko Kolobarić (Mostar). Prvi direktor društva bio je Branko Kolobarić, a njega je u travnju 2000. godine zamijenio Dragan Perić dugogodišnja alfa i omega svih događanja oko Hrvatskog Športskog Kluba Zrinjski Mostar, kojim godinama iz sjene upravlja podoficir KOS-a Dragan Perić, koji je usputno i šogor Jugoslavena iz većine naših feljtona .
    Pri osnivanju SOKO d.d. Mostar je bilo društvo registrirano za proizvodnju i projektiranje naoružanja i vojne opreme (oružje, municija, eksplozivi i ostala sredstva prema programu i potrebama oružanih snaga) te za veleprodaju, maloprodaju i usluge prijevoza.
    Soko Vit je jedan od šest osnivača dioničara Hercegovačke banke. Soko Vit/Primus AD je kupio dionice Hercegovačke banke u ukupnom iznosu od 2 milijuna KM u prvoj i drugoj emisiji dionica, opet nema podrijetla ni za ova 2.000.000,00 KM. Sve uplate omogućene su kriminalnim priljevima od HVO-a Soko Vit je postao jedan od osnivača Hercegovina osiguranja 1998. godine. U srpnju 1998. godine Soko Vit je dobio kredit koji je odobren zajedno, po redoslijedu, sa još pet kredita izdanih sa osnivačkim kapitalom Hercegovina osiguranja. Naziv društva Soko Vit d.o.o. Mostar je 20. rujna 1999. godine promijenjen u Primus AD Mostar. Ovo se dogodilo po prijenosu vlasništva nad poduzećem na Euro Consalting (40%) i Croherc AG (60%). Croherc je bio u vlasništvu Hercegovina gradnje. Kao rezultat ove transakcije, Hercegovina gradnja je neizravno dobila većinski udio a time i kontrolu nad poduzećem Primus AD. Dana 11. Srpnja 2000. godine, tri mjeseca prije nego što je preneseno sa Hercegovina gradnje na Hercegovačku Banku u zamjenu za dug, društvo Croherc AG je prebacilo svoj vlasnički udio u poduzeću Primus AD na Herc MB d.o.o. Mostar , čime je to društvo postalo većinski vlasnik (60%). Ovim korakom spriječeno je da banka praktički posjeduje samu sebe, opisuje se u izviješću trag novca iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
    Herc MB Posušje i Herc MB Mostar
    „Herc MB Posušje je osnovao Ivan Medić tri mjeseca ranije u travnju 2000. godine kao jedini vlasnik, sa temeljnim kapitalom u iznosu os 2.000 KM . Ivan Medić je bio direktor Herc MB-a Posušje, poduzeća kojeg je u veljači 1999. godine sa temeljnim kapitalom 50.000 KM, osnovala Hercegovina gradnja. Dobivši većinski udio u poduzeću Primus AD u srpnju 2000. Godine, Herc MB Mostar je indirektno dobio udio u Hercegovačkoj banci i Hercegovina osiguranju- supsidijarnom društvu banke. Herc MB Posušje je u studenom 1999. godine kupio dionice Hercegovačke banke, kupnju dionica omogućili su mu priljevi od HVO-a. Nakon toga, Herc MB je u studenom 2000.godine prodao svoj udio Hercegovačkoj banci društvu Herc MB Mostar, koje je dionice platio kreditom koji mu je odobrila banka. Sredstva od prodaje omogućila su Herc MB Posušje da u Hercegovačkoj banci otplati stari dug. Dug poduzeća Herc MB Mostar prema Hercegovačkoj banci još uvijek nije otplaćen. Herc MB Posušje i Hercegovina gradnja su bili smješteni na istoj adresi kao i Monitor M i Algor.“
    Croherc AG
    Kao što je i spomenuto , jedan od dva dioničara u poduzeću Primus AD od 20. rujna 1999. godine bio je Croherc AG d.o.o. Mostar. Croherc je 22. siječnja 1999. godine osnovala Hercegovina gradnja sa temeljnim kapitalom u iznosu od 1.000 DEM. Ranije spomenuta zamjena duga za kapital dogodila se u listopadu 2000. godine između Hercegovina gradnje i Hercegovačke banke, čime je banci pripao Croherc u zamjenu za dug koji je Hercegovina gradnja imala prema banci. Prije nego što je postao supsidijarno društvo, Croherc je bio dioničar u Hercegovačkoj banci.
    U svojoj odluci kojom je imenovao privremenog upravitelja, Visoki predstavnik je naveo da „Hercegovačka banka ima znatnu investiciju u tvrtki poznatoj pod imenom Croherc AG koja isto tako posjeduje dio tvrtke poznate pod imenom Primus AD Mostar koja isto tako ima vlasništvo u navedenoj Hercegovačkoj banci tako da je pitanje pravog vlasništva navedene Hercegovačke banke nejasan, i stoga postoji zabrinutost glede nedostatka transparentnosti na području u kojem je transparentnost od bitnog značaju interesu opće javnosti.“ Opisana situacija je jedva izbjegnuta putem nekoliko transakcija izvršenih prije nego što je Hercegovačka banka kupila Croherc. Šest mjeseci prije nego što ga je kupila Hercegovačka banka, Croherc je prodao svoje dionice u banci. Tri mjeseca prije nego što ga je kupila Hercegovačka banka, Croherc je prodao svoj vlasnički udio u Primus AD, dioničaru Hercegovačke banke. Prodajom svojih dionica u Hercegovačkoj banci i Primusu AD, prije nego što je kupljen od strane Hercegovačke banke, Croherc je izbjegao situaciju u kojoj bi bio dioničar i supsidijarno društvo Hercegovačke banke u isto vrijeme.
    „U slučaju da Croherc nije prodao oba paketa dionica, Hercegovačka banka bi jednim dijelom bila u vlasništvu jednog od svojih supsidijarnih društava te bi posjedovala samu sebe“ navodi se u izviješću.
    M-Rozić d.o.o. Mostar
    Prodaja dionica Hercegovačke banke poduzeću M-Rozić kojoj je banka dovedena u situaciju da ne posjeduje samu sebe dogodila se u travnju 2000. godine. Društvo M-Rozić došlo je u mogućnost da kupi dionice banke od Croherc putem cesije sa Hrvatskim vijećem obrane (HVO), čime je HVO ustvari platio dionice. Poduzeće M-Rozić osnovao je 26. veljače 1998.godine Marinko Rozić, s temeljnim kapitalom u iznosu od 1.000 KM. Sedam mjeseci poslije osnivanja, M-Rozić je 30.rujna 1998. godine kupio prvi paket dionica (vrijednih 500.000 KM ) djelomično priljevima od HVO-a, djelomično priljevima u gotovini. Marinko Rozić bio je jedan od članova upravnog odbora Hercegovačke banke kada je banka stavljena u privremenu upravu. Kao što je ranije spomenuto, poduzeće M-Rozić je u veljači 2000. godine kupilo dionice u Hercegovina osiguranju od Hercegovina gradnje.
    „Ovaj dug je plaćen u kolovozu 2000.godine kada su dva poduzeća potpisali sporazum o prijeboju međusobnih obaveza. U vrijeme prijeboja Hercegovina gradnja je vraćena u vlasništvo Monitor M“, stoji u izvješću.
    Marinko Rozić i njegova tvrtka M-Rozić je i danas duboko involvirana u aktivnosti skrivanja imovine KOS-ovaca iz naših feljtona.
    MRM d.o.o. Ljubuški i Mondo d.o.o. Mostar
    „Prema dokumentima iz sudskog registra, MRM d.o.o. Ljubuški je osnovan u listopadu 1994. godine kao poduzeće koje se bavi prodajom automobila. Vlasnik i direktor je Manuela Leko, sestra Miroslava Rupčića (milicajac iz Vareša) koji je u vrijeme osnivanja firme bio rukovoditelj za nabavku vozila za ratni HVO (slučajno se kupovalo po duplim cijenama od vlastite tvrtke), a kasnije je Miroslav Rupčić bio dioničar i direktor Hercegovina osiguranja. MRM je kupio dionice Hercegovačke banke u ukupnom iznosu od 678.000 DEM. Utvrđeno je da dio novca kojim su kupljene dionice krađom došao od HVO-a. MRM je dostavio veliki broj vozila koji su koristili banka i njena supsidijarna društva. Poduzeće Mondo osnovao je HDZ BiH preko oficira KOS-a. Društvo je likvidirano odlukom poduzeća Soko Mostar. Direktor poduzeća Soko Mostar bio je Dragan Čović. Vilim Primorac i Božo Rajić su bili direktori Monda. Kada je Rajić zamijenio Primorca kao direktora, Dragan Čović je imenovan za predsjedavajućeg upravnog odbora a za članove su imenovani Neven Tomić, Stjepan Mikić, Ivo Andrić Lužanski, Dragan Vrankić, Marko Tokić (danas lider Hrvatskih Zvona) i Slavica Josipović. Mondo je postao dioničar Hercegovačke banke putem nekoliko prijenosa dionica. U travnju 1998. godine Hercegovačko-neretvanska županija je prenijela svoje dionice, pri čemu je Mondo prenio opremu Hrvatske zajednice Herceg Bosne procijenjenu na 500.000.KM na županiju. U isto vrijeme, Herceg-bosanska županija prenijela je dionice u vrijednosti od 255.000 KM, ali administracija županije ne posjeduje preslik ugovora sa detaljima o sredstvima kojima je Mondo izvršio plaćanje.
    Na kraju je Mondo ove dionice prenio Lijanovićima u travnju 1999. godine opisuje se u izvješću. Ovim izvješćem je vrlo detaljno razotkrivena mreža institucija, organizacija, udruga, poduzeća i pojedinaca koju je organizirao politički vrh oficira KOS-a preko HDZ BiH, kako bi preko te meže ostvario projekt pljačke proračunskog novca hrvatskih obveznika preko Hercegovačke banke.
    Tijek dioničkog kapitala Hercegovačke banke
    Ovo izvješće razotkriva zapravo trag organizirane pljačke državnog proračuna Republike Hrvatske.
    Tijek transakcija kojima su pravne osobe pod kontrolom oficira KOS-a i UDBA-e iz strukture HDZ-a plaćale dionice Hercegovačke banke otkriva kako je Vlada u Zagrebu novac transferirala preko tajnih računa kod Privredne banke Zagreb, na tajne račune HVO-a kod Hrvatske banke Mostar, nakon čega su ta ista proračunska sredstva transferirana privatnim pravim osobama za kupnju dionica Hercegovačke banke. Ti transferi otkrivaju trag višemilijunske KOS-ove pljačke Državnog proračuna, potkraj 90-ih godina, koja usprkos brojnim dokazima kojima raspolaže Državno odvjetništvo RH do danas nije kazneno procesuirana. Afera Hercegovačka banka za Hrvate Bosne i Hercegovine prelazi milijardu konvertibilnih maraka . Jedina svrha projekta Hercegovačke banke bila je izvlačenje proračunskog novca Republike Hrvatske na tajne račune s oficira JNA, bivših milicajaca i suradnika UDBA-e , involviranih u HDZ, povezanih pravnih i fizički ratnoprofiterskih osoba u BiH. Hercegovačka banka bila je projekt oficira bivšega KOS-a, UDBA-e, zaduženog za pljačku proračunskih sredstava preko tajnih računa kod Hercegovačke banke u BiH, koji su transferirani po planu iz Beograda.
    Usprkos dokazima i činjenici da državno odvjetništvo Republike Hrvatske raspolaže svim dokazima u slučaju Hercegovačke banke, jedna od najvećih afera pljačke državnog novca za koju je odgovoran najviši politički vrh kriminalaca zataškana je. Iako se financijska šteta u Aferi Hercegovačka banka može gotovo pa mjeriti sa ukupnim financijskim iznosom danas najveće afere u hrvatskoj povijesti zvane AGROKOR.
    Tijek dioničkog kapitala Hercegovačke banke – Prva emisija dionica Hercegovačke banke
    Dionice Hercegovačke banke su prodane u dvije emisije. Svaka dionica je procijenjena na 1.000 DEM. prva emisija je odobrena i prodana za 10 milijuna DEM. Emisija je počela u prosincu 1997. godine i nastavljena do studenog 1998. godine kada je Hercegovačka banka preuzela Srednjebosansku gospodarsku banku (Vitez) i Posavsku gospodarsku banku Orašje te se njen kapital i dalje povećavao. Ove transakcije su rezultirale povećanjem kapitala u iznosu od 1.400.000 DEM. Konačno izvršena je i druga emisija dionica procijenjena na 10 milijuna DEM . ova emisija je rezultirala prodajom dionica u vrijednosti od DEM 8.806.000. Emisija je počela u studenom 1999. godine i nastavljena je do lipnja 2000. godine. Ukupna vrijednost prodanih dionica bila je 20.206.000 DEM
    Sve emisije dionica ili povećanje kapitala banke su opisani u ovom dodatku. Transakcije su opisane uz objašnjenje izvora financiranja.
    Najveća kupovina dionica je izvršena u HRK, međutim, zbog lakšeg razumijevanja, vrijednost je izražena u DEM (vrijednost je dana na osnovu tečaja u vrijeme transakcije). Transakcije koje su bile pozadina financiranja dionica za svako društvo su analizirane u drugom dijelu ovog dodatka. Odobreni kapital za prvu emisiju dionica Hercegovačke banke je iznosio 10.000.000,00. Protuvrijednost od 3.585.000 DEM je uplaćena 1997. godine i to je omogućilo Hercegovačkoj banci da dobije dozvolu za bavljenje bankarskom djelatnošću od Federalne agencije za bankarstvo.
    Između 23., 24. i 29. prosinca 1997. godine , prebačeno je 12.610.245,64 HRK (ili 3.585.000 DEM) sa Hercegovačke franjevačke provincije (Čitaj preko „DOBROČINITELJA“, Soko Vit-a, Gratex-a, Eurobemma, Neretva Prometa i Monitora M.
    Svi dioničari osim jednog su od HVO-a dobili preljeve u iznosima koje su u prosincu 1997. godine potrošili na kupnju dionica Hercegovačke banke. Podrijetlo ovih sredstava je istraženo i utvrđeno da dolaze od prijenosa iz Republike Hrvatske“ koji je bio namijenjen Hrvatskom narodu a ne pojedincima kao što su Jugoslaven Čović, podrumski general Ivan Medić, milicajac Miroslav Rupčić i drugi. Prema podacima iz provedene istrage, za prvu kupnju dionica osnivači Hercegovačke banke, zaprimili su uplate sredstava upravo iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i to preko tajnih računa HVO-a. Tako izviješće otkriva kako je za prvu kupnju dionica hercegovačke banke, Vlada Republike Hrvatske preko HVO-a prebacila poduzeću Monitor M iznos od milijun i pol DEM, Neretva Prometu iznos od 500 tisuća DEM i Gratexu iznos od 85 tisuća DEM. Preostale dionice Hercegovačke banke kupljene u prvoj emisiji „Od ovih dioničara Soko Vit, Neretva Promet i Gratex su platili samo dio ukupnog kapitala koji su kupili prilikom prve bančine emisije u 1997. godini, a drugi su dio platili 1998. i 1999. godine .
    Drugi dioničari koji su se upisali za prvu emisiju dionica HB-a uplaćivali su tijekom 1998. godine.
    Jambo, GP Toming Trade-Grude, DP Putovi, Antonio Trade, HPT, GP Unija Soldo, Mepas, Union Foods, Hercegovačko Neretvanski kanton , Zapadnohercegovačka županija i Kanton 10 uplatili su u vremenu od siječnja do lipnja 1998. godine. INA, Croatia bus, Aluminij i Fondacija oružanih snaga (FPOS HRHB) su upisali kapital i bila im je odobrena kupnja kapitala, ali ga nikada nisu uplatili. Gratex i Kanton 10 su upisali po 500.000 DEM , ali su kupili samo 250.000 DEM, odnosno 255.000 DEM.
    U runu 1998. godine upisani su a neuplaćeni kapital je prodan društvima Maki Međugorje, TP Comex Stojić Široki Brijeg, Omnija Široki Brijeg, Betacom, Union Foods, Andrea i Giovanni, Šaškur Commerce i Varda. Lon Commerce Posušje je u studenom 1998. godine kupio dionice iz prve emisije“ navodi se u izvješću, nakon provedene istrage u Hercegovačkoj banci.
    Uplate temeljnog kapitala u prosincu 1997. godine
    „Hrvatska franjevačka provincija je vrijednost dionica HB-a od HRK 1.757.800,00 KN (ili DEM 500.000) platila 24. prosinca 1997.godine. Dana 23.prosinca 1997. godine kunski račun Hrvatske franjevačke provincije na ZAP-u je odobren iznos od HRK 1.757.800,00.
    Ova sredstva su došla sa računa Ministarstva Obrane HVO-a kod Hrvatske banke. Priljevi na računu MO HVO-a koji su omogućili ovu uplatu su došli iz Republike Hrvatske i bili su upućeni preko Privredne banke Zagreb. To su bili polozi od HR kuna 40 milijuna, HR kuna 15 milijuna i HR kuna 20 milijuna (ukupno 75 milijuna kuna) koji su izvršeni 4., 17. i 19. prosinca 1997. godine.
    Primus je kupio dionice HB u vrijednosti od 1 milijuna DEM u vrijeme prve emisije dionica Banke.
    HRK 1.757.800 (DEM 500.000) je uplaćeno 23. prosinca 1997. godine.
    Primus AD je na odgovarajućem računu u 1997. godini imao samo dvije transakcije. To je bio priljev u iznosu od HRK 1.757.800 na kunskom ZAP-ovom računu koji se dogodio na dan 23. prosinca 1997. godine i odljev u istom iznosu na isti dan, a direktor ZAP-a u to vrijeme je bio Vilim Primorac (u Jugoslaviji s mislio uzeti ženino prezime Vukašinović, staro hrvatsko prezime) današnji generalni direktor Eroneta. Odljev je predstavljao uplatu za udio u HB-u. Ova sredstva dolaze sa računa MO HVO-a kod Hrvatske Banke. Priljevi na račun MO HVO-a koji omogućavaju ovu uplatu dolaze iz Republike Hrvatske, a poslani su preko Privredne banke Zagreb. To su bili polozi od HRK 40 milijuna, HRK 15 milijuna i HRK 20 milijuna koji su izvršeni 4., 17. i 19. prosinca 1997. godine. Dodatnih DEM 500.000 je uplaćeno u dvije rate .
    Prva rata na DEM 500.000 je iznosila HRK 1.232.000 (protuvrijednost od DEM 350.000 ) i plaćena je 12. ožujka 1998. godine. Priljev u iznosu od HRK 2.942.957,50 koji omogućava ovu uplatu događa se 11. ožujka 1998. godine a dolazi od MO HVO (matični broj komitenta 99999999). Sredstva na HVO računima pod matičnim brojem korisnika 99999999 dolaze iz Republike Hrvatske.
    Druga rata na DEM 500.000 je iznosila HRK 545.145 (protuvrijednost DEM 150.000) i plaćena je 11. rujna 1998. godine. Isti dan Primus AD je Vitezitu prebacio iznos od HRK 411.831,07. Priljevi u iznosima od HRK 477.831,07 i HRK 3.400.000 koji su omogućili ove uplate dogodili su se 10. i 11. rujna a dolaze od Monitora M i MO HVO (matični broj komitenta 99999999). S druge strane, transfer od Monitora M na Primus AD ostvaren je kroz priljeve sa računa Monitora M kod HB ( matični broj komitenta 88888888) i sa HVO ( matični broj komitenta 99999999). Sredstva na računima HVO-a pod matičnim brojem komitenta 99999999 potječu iz Republike Hrvatske.
    Gratex je upisao dionice u vrijednosti od DEM 500.000, a kupio samo DEM 250.000. Kupovna cijena je plaćena u četiri rate. Dana 29. prosinca 1997. godine Gratex je platio HRK 306.000 (protuvrijednost DEM 85.000). Dana 22. prosinca Gratex je primio priljev u iznosu od HRK 490.467,30, dana 23. prosinca primio je HRK 1.846.168,53, a 24. prosinca primio je HRK 102.784,00. Ovi priljevi su mu omogućili kupnju dionica.
    Dio priljeva od HRK 490.467,30 koji je bio 22. prosinca 1997. godine u iznosu od HRK 430.476,39 potječe od Monitora M. Dio priljeva od HRK 1.846.168,53 od 23. prosinca u iznosu od HRK 889.442,89 potječe od Monitora M koji je za uzvrat primio neka sredstva sa računa MO HVO kod Hrvatske banke, dio u iznosu od HRK 703.120 potječe izravno sa računa MO HVO kod Hrvatske banke.
    Priljevi na račun MO HVO kod Hrvatske banke koji su omogućili i plaćanje Monitoru M i izravno plaćanje Gratexu potječu iz Republike Hrvatske, a bili su poslani preko Privredne banke Zagreb. To su bili polozi od HRK 40 milijuna, HRK 15 milijuna i HRK 20 milijuna koji su izvršeni 4., 17. i 19. prosinca 1997. godine. Zbog nedostatka podataka sa ZAP-a i za Monitor M i za Gratex nije bilo moguće sa sigurnošću pripisati sredstva upotrijebljena za plaćanje dionica HB gore navedenim priljevima pošto su i Monitor M i Gratex mogli imati priljeve iz drugih izvora osim onih evidentiranih. Međutim, treba napomenuti da se priljev sa računa HV-a kod Zagrebačke banke u iznosu od HRK 889.442,89 na račun Gratexa pojavio isti dan kada su se dogodili i transferi sa istog računa HVO-a prema drugih pet dioničara u prosincu 1997. godine. Ovaj priljev bi omogućio Gratexu da pokrije i plaćanje dionica HB u iznosu od HRK 306.000 kao i drugo plaćanje dionica HB u iznosu od DEM 115.000 koje je izvršeno istog dana.
    Drugo plaćanje je omogućeno kroz priljeve koji su se dogodili 19. , 22. i 24. prosinca 1997. godine i iznosili su DEM 387.708, DEM 120.000 i DEM 25.000. iznos od DEM 120.000 potječe sa računa Monitora M kod ZAP-a.
    Treće plaćanje je izvršeno 20. svibnja 1998. godine, kada je Gratex platio HRK 100.000 ( protuvrijednost od DEM 27.700). Priljev koji je omogućio ovo plaćanje potječe od Monitora M (matični broj komitenta 88888888). Sredstva na računu Monitor M pod matičnim brojem komitenta 88888888 potječu iz Republike Hrvatske.
    Četvrto plaćanje je izvršeno 4. kolovoza 1999. godine, kada je Gratex platio HRK 85.304,42 (protuvrijednost DEM 22.000)
    Priljevi koji su omogućili ovu uplatu su registrirani da dan 28. i 29. srpnja i 2. kolovoza, a ukupno su iznosili HRK 500.000, HRK 11.608.517,95 i HRK 650.000.
    Iznosi od HRK 500.000 i HRK 560.000 potječu od Hercegovina gradnje, a iznos od HRK 11.608.517,95 dolazi sa Gratexovog računa kod HB koji je prethodnog dana bio odobren za isti iznos sa računa 88888888 Monitora M. Sredstva na računu 88888888 dolaze iz Republike Hrvatske. Sredstva koja su omogućila Hercegovina gradnji izvršavanje plaćanja Gratexu dolaze od Monitora M i u manjoj mjeri od HPT-a i nepoznatog izvora.“
    Kupnja dionica od strane poduzeća Eurobemm, Neretva Promet i Monitora M
    Dana 23. prosinca 1997. godine Eurobemm je platio HRK 1.757.445,64 za dionice HB. Priljevi koji su omogućili plaćanje dogodili su se 22. i 23. prosinca 1997. godine i iznosili su HRK 626.013,08 i HRK 1.757.445,64. Kako je Eurobemm primio priljev jednak iznosu uplaćenom za dionice na dan kada su dionice kupljene , može se zaključiti da je priljev bio namijenjen za kupnju dionica HB. Iznos od HRK 626.013,08, priljev od 22. prosinca 1997. godine, potječe s računa Monitora M kod ZAP-a. S druge strane, Monitor M je primio iznos od HRK 3.450.000 sa računa MO HVO kod Hrvatske banke istog dana. Iznos od HRK 1.757.445,64, priljev od 23. prosinca 1997. godine je bio sastavljen od tri uplate. Iznos od HRK 510.145,92 i HRK 52.734 potječe sa računa MO HVO kod Hrvatske banke, dok iznos od HRK 1.194.565,72 potječe od Betcomma koji je zauzvrat primio isti iznos istog dana sa računa MO HVO kod Hrvatske banke. Priljevi na račun MO HVO kod Hrvatske banke koji su omogućili i plaćanje Monitoru M na dan 22. prosinca i Betcommu na dan 23. prosinca, kao i direktno plaćanje Eurobemmu istog dana došli su iz Republike Hrvatske i bili su poslani preko Privredne banke Zagreb. To su bili polozi od HRK 40 milijuna, HRK 15 milijuna i HRK 20 milijuna na dana 4., 17. i 19. prosinca 1997. godine.
    Neretva Promet je kupila dionice HB u protuvrijednosti DEM 1 milijun tijekom prve emisije dionica.
    Iznos od HRK 1.757.800,00 (DEM 500.000) je uplaćen 24. prosinca 1997. godine. Dana 23. prosinca 1997. godine ukupan priljev na računu Neretva Promet je iznosio HRK 2.206.239,09. Ovi priljevi su omogućili kupnju dionica. Dana 23. prosinca 1997. godine Neretva promet je primio priljev u iznosu od HRK 1.757.800 sa računa MO HVO kod Hrvatske banke. Priljevi na račun MO HVO koji su omogućili ovu uplatu potječu iz Republike Hrvatske, a poslani su preko Privredne banke Zagreb. To su bili polozi od HRK 40 milijuna, HRK 15 milijuna i HRK 20 milijuna, izvršeni 4., 17. i 19. prosinca 1997. godine.
    Dodatnih DEM 500.000 vrijednosti je plaćeno u dvije rate. Jedna je bila u 1998. godini u HRK, a druga u 1999. godini u DEM. Dana 13. ožujka 1998. godine Neretva Prmet je platila HRK 1 milijun. Priljev kojim je omogućena ova uplata dogodio se 11. ožujka 1998. godine i iznosio je HRK 1.046.998,35 i potječe od MO HVO (registarski broj komitenta 99999999). Sredstva na računu 99999999 potječu iz Republike Hrvatske.
    Dana 6.kolovoza 1999.godine Neretva Promet je platila DEM 217.000. Priljev koji je omogućio plaćanje dogodio se 4. kolovoza 1999. godine i iznosio je DEM 299.070,37, a potječe od MO HVO. Priljevi u iznosima od DEM 1.644.000,00 i DEM 1.665.966,00 na dan 29. srpnja i 4. kolovoza omogućili su ovo puštanje sredstava od strane MO HVO.
    Monitor M je kupio dionice HB u iznosu od HRK 5.273.400,00 (protuvrijednost DEM 1.500.000) dana 23. prosinca 1997. godine. Istog dana 23. prosinca 1997. godine priljev u iznosu od HRK 5.273.400 sa računa MO HVO kod Hrvatske banke. Svrha ovog transfera je bila „Po nalogu HVO-a“. Priljevi na račun MO HVO koji su omogućili ovo plaćanje potječu iz Republike Hrvatske, a poslani su preko Privredne banke Zagreb.(NASTAVLJA SE…)

  • Nemam pojma ni o čemu, i sve mi je nejasnije kako jedan narod može gutati ovakve gluposti , sve mu je gore i gore a opet sve žešće bira te iste koji su ga doveli do biološkog nestanka u ovoj zemlji. Apsurdno i nevjerojatno da i franjevci staju uz takve ljude. Ovo je za dobro se zamislit Kur idemo!!!

  • Eh boze moj,imali te,vidis li ovihgrijeha sto ljudi cine,dok mi smrtnici nadnicarimo po medugorju najvise,ni petka ni svetka,moras radit za koru kruha,oni pokrase sve i onogatise se i uzivaju sve blagodati ovog svijeta,daj boze svoj gnjev

  • A ko bi drugi ,lopov lopova stiti,oni su zakon i vlast,sve njihovo,sva im moc u lazima i lopovluku.samo mi nije jasno do kad,gdje smjestaju blago ovog svijeta,mozes kako hoces al ne i dokle hoces.hahaaa

  • Zna li itko gdje je drug covic bio dok su njegovi kolege iz sokola ratovali,i neretvu preplivali,a on lupez.pobjegao,grude,siroki itd,vec tada je harao s ostalim lopovima koni danas imaju sta i on ima.pa moj glupi narode izvolite ponovno glasujte zanjega,siromah.nek se najede

  • Luzeri dali vi kapirate da su svi ljudi koji nesto vrijede u HR HB uz Dragana i HDZ ili ste coravi kod svoji ociju

    • Možda nešto i vrijede ali sve što privrijede privrijede za sebe a za narod ništa. Ovi jadnici šti ne vrijede barem neće privrijediti za sebe. Zato za druga Dragana i HDZ 👎

  • Dragi dragane naj prije smanji cjenu elektroenergije i sredi zdravstvo dase mogu lijecit ko treba da tetreba placat kada dode u bolnicu ono stotreba bit besplatno jer kad je covjek dosao u bolnicu trebaoje kupit sve daga lijece kazu nemaju nista a i to ti gospodine zivi od 1000km sa petero djece koja idu u skolu .

  • 90 – Lideri Komunističke partije koji su obilježili put kroz demokratske institucije BiH, danas postaju nezamjenjivi. Nisu sudjelovali u stvaranju Hrvatske države, nisu sudionici obrane od Velikosrpske agresije, neki od njih bili su sudionici Velikosrpske agresije na Hrvatski narod
    Danas oni kao pravni sljednici komunističkih državnih poduzeća kao što je VI SOKO Mostar, promoviraju ljudska prva i vode kampanju HDZ-a s tezom Euroatlantskih integracija. Tko čini prvih pet suradnika Dragana Čovića?!
    1.STANKO ČOLAK

    Stanko Čolak rođen 1936. godine u Širokom Brijegu. Sredinom 1958. godine počeo je raditi u UDBA-i, kao operativac po pitanju hrvatske emigracije u Centru SDB-a Mostar. Zahvaljujući predanom radu, ali i povjerenju, koje je stekao u Beogradu dok je služio vojni rok u Generalštabu JNA i činjenici da mu je žena Srpkinja, unaprijeđen je 1971. godine u inspektora Druge Uprave SSUP-a. Kada je Bugojanska skupina 1972. godine upala u Jugoslaviju, Čolaku je povjereno mjesto koordinatora jugoslavenskih sigurnosnih, policijskih, i vojnih snaga u borbi protiv te skupine. Nekoliko godina kasnije Čolak je postao načelnik Druge uprave SSUP-a, te specijalni savjetnik saveznog sekretara unutarnjih poslova. Dok je obnašao te funkcije , bio je koordinator priprema svih atentata na hrvatske emigrante. Čolak je 1988. godine umirovljen u rangu pomoćnika saveznog sekretara. Ostao je živjeti u Beogradu i servisirati Miloševićev režim, a i surađivati na svim područjima sa svojim kumom Željkom Ražnjatovićem zvanim Arkan. Jedan Čolakov sin se dragovoljno prijavio u JNA, prilikom Velikosrpske agresije JNA na Hrvatsku. Brat Stanka Čolaka, Drago, također je radio u UDBA-i, Mostara, kao šef odjela za borbu protiv emigracije.
    2.BORJANA KRIŠTO
    Borjana Krišto je rođena 1961. godine u Livnu. Diplomirala je 1984. godine na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci, a pravosudni ispit je položila u Sarajevu.
    Od 1995. godine je članica Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ), a uz potporu Dragana Čovića, Bariše Čolaka i Stanka Čolaka (koji je navodno blizak rod Borjani…uz postojanje mogućnosti krvnog srodstva u prvoj liniji ) od 2015. godine je i zamjenica predsjednika Stranke. Krišto je do 1999. godine radila u livanjskim kompanijama: „Agro Livno“, „Guber“, „Likom“ i „Livno bus“. Od 1999. do 2000. godine je bila ministrica pravosuđa i uprave Hercegbosanske županije, a do 2002. godine tajnica Vlade HBŽ-a. Na općim izborima 2002. godine je kao kandidat HDZ-a BiH osvojila mandat u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali ga nije preuzela jer je imenovana za ministricu pravde u Vladi FBiH.
    Na općim izborima 2006. godine izabrana je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U travnju 2007. godine je imenovana za predsjednicu FBiH, a od 2011. godine je bila delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Za opće izbore 2014. godine kandidirala se za Predstavnički dom Parlamenta BiH i dobila mandat. Glede imovine i ona i njezin suprug Boro sami ne znaju što posjeduju, stanovi po Livnu, Mostaru, Splitu, buregdžinica u Mostaru kod stadiona HŠK Zrinjski.
    Borjana Krišto je kao predstavnica većinskog vlasnika u firmi Li-Bus počinila više kaznenih djela za što je bila i suđena, ali sve je zataškano zahvaljujući pravosudnoj mafiji.
    U prilogu je obavještajno izvješće o navedenom predmetu:

    BOSNA I HERCEGOVINA SLUŽBENA TAJNA
    FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TAJNO
    SLUŽBA NACIONALNE SIGURNOSTI
    CENTAR LIVNO

    Broj: 49-8-1-458/00
    Livno, 06.12.2000. god.
    CENTRALA SNS-a Mostar
    Sektor za operativne poslove
    U privitku akta dostavljamo Vam bilješku u svezi istrage o nezakonitim radnjama u poslovanju i dokapitalizaciji u poduzeću LI-bus -Livno
    Dostaviti: 300EA
    • Naslovu
    • pismohrana
    Predmet:Livno:Istraga u Li-busu
    saznanja
    Izvor:Operativni rad
    Pouzdanost podataka:Provjereni
    Na zahtjev javnog tužiteljstva OS Livno MUP HBŽ Livno ,odjel gospodarskog kriminaliteta, proveo je istragu u poduzeću “Li-bus” zbog navodnih nepravilnosti oko dokapitalizacije i nezakonitih radnji unutar navedenog poduzeća od strane dokapitalizanta Ilije Čečure. Ovaj predmet nalazi se na OS Livno i vodi se pod brojem KT 92/99 od 08.11.1999.godine, a istraga je vođena zbog osnovane sumnje:
    • zlouporabe vezane za formiranje mješovitog poduzeća “Li-bus”
    • navodne zlouporabe u financijskom poslovanju počinitelja a od strane poduzeća “Li-bus vlasništvo Ilije Čečure.
    • da je krajem 1998. godine neopravdano otpisao potraživanje od općinskog poglavarstva Livno u iznosu od 300.000 DM
    • da je namjerno ostavio neuplaćeno potraživanje od “Euro busa” Zagreb
    • da je nezakonito isplatio 80.000 DM za kupovinu stana djelatniku poduzeća Luki Gariću
    • da je nezakonito isplatio 78.000 DM “Livno-putevima” za asfaltiranje puta Livno-Prolog
    • da je samovoljno i neovlašteno u velikom broju davao besplatne karte za inozemstvo
    • da je krajem 1997. godine dao nalog da se isplati fiktivni račun DTG”Tyryng”iz Njemačke na 170.000 DM
    • da je u cjelini vodio poslovanje poduzeća u cilju njegova oslabljenja sa nakanom povoljnije privatizacije i osvajanjem vlasništva.
    Pitanja vezana za dokapitalizaciju razmatrana su na sjednicama UO “Li-bus” uz nazočnost većine članova 23.12.1997. godine, 21.01.1998. godine, 04.02.1998. godine, 25.02.1998. godine i 17.04.1998. godine.
    Sastav Upravnog odbora bio je sljedeći: Mato Franjičević, predsjednik UO, Zdravko Mihaljević, Mirko Popović, Ivica Vrdoljak i Ružica Omazić.Postupak provedbe dokapitalizacije rukovođen je gore navedenim UO i isti je jednoglasno kao najbolju ponudu u procesu dokapitalizacije izabrao ponudu Ilije Čečure i Žarka Vidovića /ponudu je dostavila i Croatia-bus/ koja je bila povoljnija od ponude “Croatia-bus” iz Zagreba, a 02.03.1998. godine sklopljen je ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću u mješovitom vlasništvu.
    Izbor novog Upravnog odbora dokapitaliziranog poduzeća registriranog pod novim imenom “I Li -bus “d.o.o Livno obavljen je 12.08.1998. godine koji čine;
    1. Zdravko Mihaljević predsjednik, kao predstavnik privatnog ulagača sa 15 % ulogom Žarka Vidovića
    2. Miroslav Perković član
    3. Borjana Krišto član, kao predstavnik privatnog ulagača Ilije Čečure sa vlasničkim ulogom 51%
    4. Ružica Omazić član
    5. Stipe Penić kao predstavnik državnog kapitala čiji je udio u vlasništvu 34%
    Od 12.08.1998. godine djeluju dva Upravna odbora, jedan nadležan za poslovanje poduzeća “Li-bus” i drugi nadležan za novoformirano dokapitalizirano poduzeće registrirano pod novim imenom “I LI-bus”.
    Osnivački kapital društva procjenjen je na 13.470.588 KM.
    Nakon pristigle ponude Ilija Čečura u navedeno poduzeće ulaže 6.869.999 DM što predstavlja 51% ukupnog osnivačkog uloga u novom društvu,navedena sredststva uložena su na sljedeći način:
    • dva autobusa VTK/visoka turistička klasa/ vrijednosti 1.000.000 DM
    • adaptacija poslovnog objekta 200.000 DM
    • jedan autobus VTK 500.000 DM
    • dopunska obuka radničkog osoblja 100.000 DM
    • izgradnja benziske crpke 1.000.000 DM
    • projektna dokumentacija i izgradnja autobusnog kolodvora 2.000.000 DM
    • tri nova ili polovna autobusa 769.999 DM
    • novčana sredstva u iznosu od 1.300.000 DM /gotovina/
    Drugi suvlasnik Žarko Vidović ukupno ulaže 2.020.588 DM ili 15% osnivačkog uloga, a sredstva su uložena na sljedeći način:
    • nabavka jedne dizalice nosivosti 20 tona 000 DM
    • nabavka jednog autobusa VTK 500.000 DM
    • nabavka tri nova ili polovna autobusa 500.000 DM
    • dva kombija 50.000 DM
    • tri autocisterne 235 DM
    • novčana sredstva u iznosu 382.352 DM
    DP Livno-bus ulaže 4.580.000 DM /oprema i objekti/
    Dana,16.03.1998. godine na račun Li-busa uplaćena su sredstva od Glumine banke u Livnu i to za Iliju Čečuru 1.3 milijuna DM, a Žarka Vidovića 382.358 DM. Istoga dana sredstva su povraćena na račun Glumina banke. Vezano za kretanje ovih sredstava u poduzeću Li-bus su sagledana i sva dukumenta iz kojih je vidno sljedeće:
    • da je poduzeće “I LI-bus” 16.06.1999. godine sklopilo ugovor o zajmu kojim se poduzeću “Miha” /vlasništvo Zdravka Mihaljevića/odobrava zajam u iznosu od 382.358 DM na rok od jedne godine uz 1% godišnje kamate.
    • da je 16.06.1998. godine odobren zajam poduzeća “I Li-bus” poduzeću “LI-granit” koju je predstavljala Karmela Čečura /supruga od Ilije Čečure/ u iznosu od 1,3 milijuna DM na rok od jedne godine uz 1% godišnje kamate.
    Na temelju ovoga novčana ulaganja dokapitalizanata Ilije Čečure i Žarka Vidovića su fiktivna. Čečura je u “I LI-bus” unio sredstva u vidu dva autobusa sa vrijednošću od 865.000 DM, kupljenim ino kreditom za koje je jamstvo dala LTK banka, a člankom 16. Zakona o privatizaciji F BiH nabavka dva autobusa i unošenje imovine od dokapitalizanta Čečure nije regularno. Žarko Vidović od navedenih ulaganja u poduzeće je uložio samo jedan kombi bus u vrijednosti od 27.000 DM.
    Novi Upravni odbor koji čine predstavnici državnog kapitala i privatnog kapitala u poduzeću “I LI-bus čine:
    Predstavnici državnog kapitala u UO
    Tihana Duvnjak, predsjednik UO
    Filip Milić, član
    Marina Ivančić, član
    Predstavnici privatnog kapitala koji su imenovani 28.06.2000. godine su:
    Zdravko Mihaljević, član
    Jakov Kaselj, zamjenik predsjednika UO
    Ovaj predmet kako je nalazi se na Općinskom sudu Livno gdje se još uzimaju iskazi od članova UO poduzeća, a postupak vodi tužiteljstvo. Zanimljivo je da su se u MUP-u HBŽ /odjel gospodarskog kriminaliteta/ u više navrata predstavnici međunarodne zajednice zanimali za slučaj “Li-bus” i “Glama”Glamoč, a da su djelatnici nadležnih institucija bojkotirali suradnju s timovima međunarodnih istražitelja.
    3.VJEKOSLAV BEVANDA
    Vjekoslav Bevanda rođen je 1956. godine u Mostaru. Sa suprugom Ljiljanom ima dvije kćerke. U rodnom gradu je završio Ekonomski fakultet 1979. godine. Nakon završenog studija zaposlio se u Zrakoplovnoj industriji Soko Mostar, gdje je u narednih deset godina bio na rukovodećim pozicijama. Zanimljivost je da je u sukobu prijeratnih KOS-ovih frakcija Vjekoslav Bevanda bio na suprotnoj strani od Jugoslovena Čovića koji je zdušno podržavao Novicu Đuricu. Nakon tog sukoba napušta SOKO. U razdoblju od 1990. do 1993. godine bio je direktor u APRO banka Mostar. Nakon toga, sve do 1999. godine bio je član Uprave Eurošped group Zagreb/ Nord Adria Trieste/ Nord Adria Wien. Narednih sedam godina radi u nekoliko tvrtki u financijsko-bankarskom sektoru.
    HDZ-u BiH pridružio se 2007. kada je postao ministar financija u Vladi Federacije BiH, a imenovan je dopredsjednikom stranke 2015. godine. U Federalni parlament ušao je 2010. godine osvojivši 2.917 glasova. Za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine imenovan je 2012. godine. Na Općim izborima 2014. godine osvojio je mandat u Državnom parlamentu, ali ga je zamijenio pozicijom ministra financija i trezora BiH.
    Imovina Vjekoslava Bevande
    Bevanda je u imovinskom kartonu 2014. prijavio godišnje prihode od 64.600 KM. Pored toga, Bevanda je u nasljedstvo dobio zemljište i vikendicu, koji vrijede 130.000 KM.
    Njegova supruga u Splitu ima stan vrijedan 150.000 KM i vozi „Fiat 500“ od 12.000 KM. Supružnici Bevanda uštedjeli su 63.000 KM, a tokom 2013. godine su svaki mjesec zajedno primali nešto manje od 10 tisuća KM.
    Za potrebe predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Vjekoslava Bevande kupljen je terenac visoke klase, marke VW New Touareg V6, po cijeni od 148.590 KM. Automobil je plaćen za oko 20.000 KM više nego je planirano javnim pozivom za nabavku automobila. Na otvaranju ponuda bio je prisutan predstavnik M.R.M-a export-import d.o.o. Miroslav Rupčić KOS-ovac iz naših ranijih feljtona.
    Poziv je objavljen u Službenom glasniku BiH. Javila su se tri ponuđača sa gotovo identičnom cijenom, a povjerenstvo Glavnog tajništva Vijeća ministara prihvatila je ponudu firme M.R.M. export-import d.o.o. Ljubuški. U izjavi za novinare Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Rupčić kaže da ne pripada HDZ-u te da se slučajno zatekao u Sarajevu pa su ga iz firme zamolili da bude prisutan. On tvrdi da sa firmom M.R.M. nema ništa i da je umirovljenik. Prema podacima iz Registra gospodarskih subjekata, suvlasnik M.R.M-a je Blago Rupčić, Miroslavov otac.
    Prema izvješću Ureda za reviziju institucija BiH za 2015. godinu, Ministarstvo financija i trezora BiH imalo je znatne izdatke za putovanja, a u njihovom pravdanju uočene su određene nepravilnosti. Najveće izdatke po ovom osnovu imao je kabinet ministra Vjekoslava Bevande.
    Prema revizorskom izvješću, najveći teret putovanja podnio je Audi A6, službeni automobil ministarstva, koji se zbog velike prijeđene kilometraže učestalo kvario. Za ovaj automobil je iz istog razloga morala biti nabavljena i dodatna oprema. Za dvogodišnje razdoblje za ovo vozilo je planirana kupovina 16 ljetnih i 16 zimskih guma po cijeni 421 KM (za ljetne) i 435 KM (za zimske) po komadu. Uzimajući u obzir da se radi o gumama visokog kvaliteta (DUNLOP) postavlja se pitanje potrebe za ovim brojem auto guma. Obrazloženje za učestalo mijenjanje auto guma je pređena kilometraža navedenim vozilom, a kada je ono bilo na servisiranju koristili su se zamjenski Audi A8 i Touareg.
    Za razna službena putovanja u 2015. godini izdvojeno je 162.803 KM, od čega se 13.269 KM odnosi na izdatke za službena putovanja u zemlji, a 149.534 KM na izdatke za službena putovanja u inozemstvu. Od toga je znatan broj dana proveden u Republici Hrvatskoj.
    U planu službenih putovanja za Kabinet ministra za 2015. godinu za sastanke u Zagrebu planirano je 15 dana, a za Split 48 dana. Svrha putovanja za Split nije navedena, a putovanja u Hrvatsku su obavljana i tokom vikenda, na što su revizori upozorili. Revizori su naveli i da postoje razne neusuglašenosti u pravdanju putnih troškova i kašnjenja te nedostatka informacija poput vremena prelaska granice ili svrhe putovanja. Redakcija portala http://www.mega-media.hr ima informacije kako Vjekoslav Bevanda u Splitu ima stan i kuću u središtu grada, pa je možda i to razlog za česta putovanja prema Splitu i iz Splita.
    Tijekom trajanja revizije izvršeno je prestrukturiranje rashoda na datoj poziciji te je konačan proračun za 2015. godinu za putne troškove iznosio 180.000 KM. Ovo povećanje pojašnjeno je povećanim brojem putovanja Vjekoslava Bevande na sastanke kao člana uprave Svjetske banke. Za osmodnevno putovanje na godišnji sastanak Svjetske banke i MMF-a u Južnoj Americi te posjetu dijaspori tijekom istog puta, izdvojeno je 30.355 KM za zrakoplovne karte te 6.751 KM za troškove hotelskog smještaja. Na ovo putovanje išli su ministar, šef Kabineta, savjetnica ministra i vozač.

    4.BARIŠA ČOLAK
    Bariša (Ivan) Čolak je rođen 1. siječnja 1956. godine u Širokom Brijegu. Završio je osnovnu školu u Širokom Brijegu, kao i Gimnaziju 1975. godine. Pravni fakultet Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru je završio četiri godine kasnije, a pravosudni ispit je položio u Sarajevu. Anela Čolak Barišina supruga magistrirala je na Ekonomskom Fakultetu u Mostaru 2011.godine, a upoznali se i prohodali kad je Anela bila tajnica premijeru Čolaku u Županiji zapadnohercegovačkoj. Anela Ćolak je iz Sovića u općini Grude, a koje li slučajnosti bliska je i susjeda s junakom naših prethodnih feljtona Vinkom Zorićem. Sa suprugom Anelom Čolak ima troje djece: kćerke Mariju i Anu i sina Marka.
    Upisao je KOS-ovac Bariša i postdiplomski studij na Pravnom fakultetu u Mostaru, smjer Bosna i Hercegovina i europsko pravo, ali je status navodno zaleđen zbog državničkih obveza. Ako je upisao studij 2001. godine kako navodi onda je po zakonskim propisima izgubio pravo školovanja po programu kojeg je upisao.
    U Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) je od 1993. godine. Bio je član Općinskog odbora HDZ-a u Širokom Brijegu, član Županijskog odbora Županije zapadnohercegovačke i član Središnjeg odbora HDZ-a. Član predsjedništva stranke je bio u više mandata, vršitelj dužnosti predsjednika od 2001. do 2002. godine te predsjednik stranke od 2002. do 2005. godine. Trenutno je član Predsjedništva HDZ-a.
    Od 1979. do 1988. godine, sa prekidom od travnja 1980. do travnja 1981.godine, radio je kao direktor Fabrike građevinske bravarije “Metalac Lištica”, u okviru mostarskog SOKO-a. Inače u tom poduzeću do rata kao svršeni bravar radio je i glavni i odgovorni urednik glasila KOS-a u BiH izvjesni Pavković, što nam može posvjedočiti i sam Bariša. Od 1988. do kraja 1993. godine je radio kao sudac Osnovnog suda u Lištici, nakon čega je do studenog 1996. godine bio pomoćnik ministra, potom zamjenik ministra te na kraju i ministar pravde u tadašnjoj Vladi Hrvatske Republike Herceg -Bosna. Nakon rata je, od 1996. do rujna 1999. godine, bio predsjednik Vlade ŽZH.
    U Vladu Federacije BiH (FBiH) ulazi 1999. godine kao ministar pravde. Na izborima 2000. godine, sa osvojenih 5.412 glasova dobio je mandat u Parlamentu FBiH, ali je ostao na ministarskoj poziciji. U ožujku 2002. godine napušta ministarsku poziciju i na dva mjeseca ulazi u Parlament FBiH, da bi potom napustio i ovu poziciju i posvetio se radu u stranci. Na izborima, u listopadu te godine, sa osvojenim 16.721 glasom postaje zastupnik HDZ-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U siječnju 2003. godine je imenovan na poziciju ministra sigurnosti BiH, gdje ostaje naredne četiri godine. Za ministra pravde BiH imenovan je u veljači 2007. godine. Od tada, pa zaključno sa lipnjom 2010. godine, je primio ukupno 182.414 KM na temelju plaće, toplog obroka, regresa i naknade za odvojeni život. Ako se dodaju i zarade od članstva u povjerenstvima, njegova ukupna zarada u ovom razdoblju iznosi 190.994 KM.
    Prema podacima Ministarstva financija BiH, Čolakova mjesečna plaća tijekom obavljanja ministarske funkcije porasla je sa 1.621 KM od veljače 2007. godine na 4.869 KM u lipnju 2010. godine. Tijekom 2009. godine, Ministarstvo pravde je realiziralo 65 posto svog programa rada. Njegovo ministarstvo je u 2009. godini bilo drugo po broju planiranih (18), ali i po broju nerealiziranih zakona (7). Od toga, pet ih je usvojio Parlament BiH. Ukupno, u tri godine mandata, Ministarstvo pravde je realiziralo 27 od planiranih 58 zakona, od čega je Parlamet BiH usvojio tek 17.
    Imovina Bariše Čolaka
    U imovinskom kartonu iz 2002. godine prijavio je godišnji prihod od 25.000 KM na ime plaća i paušala. Prijavio je i da posjeduje 19.500 KM certifikata te stan i gražu u vrijednosti od 120.000 KM. Izjavio je da je suvlasnik obiteljskog imanja, vrijednog 350.000 KM u selu Dužice, kao i 22.000 KM štednjog uloga u Unicredit banci. Tada je prijavio i da ima kredit od 80.000 KM koji je uzeo u Hercegovačkoj banci, sa rokom otplate u 2011. godini. Godišnja plaća Čolakove supruge Anele je u to vrijeme iznosila 8.500 KM. U izjavi, datoj u siječnju 2007. godine, prije preuzimanja ministarskog mandata, Čolak je uz nepokretnu imovinu, navedenu u kartonu 2002. godine, naveo i zemljište u Dužicama. Prema podacima iz Katastra u Širokom Brijegu, riječ je o 8.391 četvornom metru zemlje. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Širokom Brijegu Čolak je i suvlasnik oko 11.320 četvornih metara zemljišta u katastarskoj općini Rasno.
    Na Općim izborima 2010. godine Čolak je bio kandidat za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali nije izabran. Osvojio je 5.829 glasova. U imovinskom kartonu iz 2010. godine Čolak je prijavio da je u 2009. godini zaradio 63.300 KM, a njegova supruga 17.400 KM. Od imovine koja se vodi na ime supruge, Čolak je prijavio jedino automobil Audi 4, procijenjen na oko 20.000 KM. Čolak je prijavio i da je vlasnik stana površine 100 četvornih metar, vrijednog oko 150.000 KM te suvlasnik kuće i zemljišta, naslijeđe od roditelja u vrijednosti 300.000 KM. Naveo je i pravo korištenja nad 400 četvornih metara zemljišta, vrijednog 30.000 KM, kao i garažu, vrijednu 20.000 KM. Čolak je prijavio i kreditno zaduženje od 40.000 KM, sa rokom otplate u svibnju 2017. godine.
    Informacija iz SNS-a
    Mostar, 08.12.1999. godine SLUŽBENA TAJNA
    VRLO TAJNO
    PREDMET: ŽZH, Vlada ŽZH,
    nezakonite radnje
    I N F O R M A C I J A
    IZVOR: I.B.
    POUZDANOST PODATAKA: provjereni
    Operativnim radom na terenu došli smo do saznanja da je Vlada ŽZH iz županijskog proračuna uložila u Gluminu banku, do polovice IX mjeseca 1998 godine 8 milijuna DM.
    Kada je afera Glumina banke bila na vrhuncu, preko Ministarstva pravosuđa i uprave sa ministrom gsp. Gojkom Kolobarićem se 25.09.1998 godine ulaže 1.037.000 DM., zbog politike navedene banke, izdavanje kredita bez polaganja depozita, sama je došla u stečaj, te joj je račun blokiran.
    Nakon blokade računa, Vlada ŽZH sklapa ugovore tzv. cesije s izvjesnim tvrtkama, tako da se novac, što je išao preko Glumine banke, vraća u vidu rata na proračun županijske Vlade. Primjer, cesije koje su rađene preko Ministarstva gospodarstva, ministrom gsp. Velimir Jukić, te je tvrtki “Weltplast” Posušje dat kredit od 1.400.000 DM.
    Tvrtki “Domovina”- Široki Brijeg, odobren je kredit od 500.000 DM. preko Ministarstva gospodarstva. Navedena tvrtka ima utaju poreza od 612.000 DM.. Suvlasnik tvrtke je gđa. Hrkać, sestra predsjednika Vlade gospodina Bariše Čolak, pa je to i izravna veza rodbinskih kredita.
    Prema saznanjima s terena u transakcije novca upleteni su: ministar financija gsp. Ivan Brkić i župan gsp. Jozo Marić.
    MIŠLJENJE I PREPORUKE:
    Iz naprijed navedenog je vidljivo da je vlada ŽZH počinila određene nezakonite radnje, pa je stoga potrebito prikupljanje materijalnih dokaza i praćenje istih te potom skupa s organima gonjenja poduzeti konkretne korake u cilju rasvjetljavanja navedenog kaznenog djela.
    INDEX OSOBA:
    • Bariša Čolak iz Širokog Brijega, bivši predsjednik Vlade ŽZH
    • Zdravka Hrkać iz Širokog Brijega, suvlasnica tvrtke “Domovina” – Široki Brijeg
    • Jozo Marić, župan ŽZH Grude. Bio je profesor u srednjoj školi u Grudama
    • Gojko Kolobarić, ministar pravosuđa i uprave vlade ŽZH Š.Brijeg
    • Ivan Brkić, ministar financija u vladi ŽZH Ljubuški
    • Velimir Jukić, ministar gospodarstva vlade ŽZH Posušje
    Mostar: 20.10.1999. godine
    Prema navodima diplomatskih dužnosnika akreditiranih u BiH, nedoumice oko političkog kursa najveće hrvatske stranke u BiH, HDZ-a BiH, pojavile su se samim dolaskom Dragana Čovića i Bariše Čolaka na mjesto čelnika stranke. Inače, Čolak je obnašao dužnost predsjedavajućeg Doma naroda BiH. No, u samom početku Čolakovog preuzimanja stranke, tome nije pridavana gotovo nikakva pozornost, jer je u to vrijeme fokus diplomatskih i obavještajnih zajednica bio usmjeren na bitne probleme koji su se odnosili na Hrvatsku Samoupravu (koju su Čolak i ekipa u startu svjesno osudili na propast), Hercegovačku banku i Eronet. Sve navedene aktivnosti su se vezale uz ime poručnika JNA Ante Jelavića koji je, unatoč činjenici da je bio oficir KOS-a, u javnosti predstavljen kao desničar po špranci suradnika iz Gruda.
    Uloga ‘klana’ Čolak u HDZ BiH
    Izbor je tako pao na bivšeg uzornog člana SKJ, Barišu Čolaka, prijeratnog “suca Općinskog suda u Lištici”, čiju su pravosudnu karijeru osmislili i u djelo proveli njegovi bliski rođaci – Stanko i Drago Čolak, koji su inače bili visokorangirani kadrovi jugoslavenske Službe državne bezbjednosti. Njima nije bio problem “maloga Barišu” vrbovati za suradnika SDB-a, još dok je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća bio student u Mostaru. Čolak je još u vrijeme rata instaliran u tadašnju Vladu HZ-HB-a uz svesrdnu pomoć Slobodana Božića i Ivana Bandića koji je trenutno konzul RH u Tuzli. Navedeni su bili suradnici UDBA-e specijalizirani za “borbu protiv ustaške emigracije i katoličkog klera”.
    Nakon gašenja HR-HB-a, obitelj Čolak dovodi Barišu na mjesto predsjednika Vlade Zapadno-hercegovačke županije (ZHŽ), u kojoj Hrvati čine više od 95 posto pučanstva. Dok je vladao županijom, Čolak je najviše ostao upamćen po tome, što je na ključne pozicije rasporedio ljude od povjerenja Stanka i Drage Čolaka. Produžene ruke klana Čolak su pogodovale svojim prijeratnim, ratnim, a vidimo i današnjim kadrovima. Međutim, Bariša Čolak se toliko osilio, obzirom da je imao moćnu špijunsku mašineriju iza sebe, da je Mesnoj industriji Lijanovići (prešutno) odobrio da zakonom određeno platežno sredstvo (valutu BiH), zamijeni obiteljskim bonovima koje je nadzirala isključivo obitelj Ivanković – Lijanović, pa je tako stvorena privatna valuta. No, i laicima je bilo jasno da Čolakova “misija” nije bila jačanje i ekonomski uspon županije, već privatizacija državne imovine. Potvrda o tome leži u činjenici da je Čolak na čelno mjesto Agencije za privatizaciju u županiji, ustoličio Ružu Soptu, jako blisku Stanku i Dragi Čolaku, ali i Slobodanu Božiću-Bobi, također miljeniku Čolakovih i zadnjem prijeratnom šefu mostarskog Centra SDB-a.
    Neuspjela ‘beatifikacija’ Bariše Čolaka
    Mediji, svi redom pod izravnim nadzorom klike na relaciji Beograd-Mostar-Široki Brijeg, stvarali su o Bariši Čolaku sliku osobe koja će demokratizirati HDZ BiH, te u djelo provoditi i jačati postdaytonske aktivnosti. No, dolaskom na čelo stranke, Bariša Čolak (slučajno!?) postaje ministar sigurnosti BiH, što mu je širom otvorilo vrata za dovršetak obiteljske “domaće zadaće”. Naravno, na sva ključna državna i entitetska mjesta u BiH imenuju se osobe po izravnoj direktivi Stanka i Drage Čolaka. Drago Čolak je danas u mirovini, ali je ostavio sina na mjestu direktora tvrtke “Grafotisak” iz Gruda. U ministarstvo sigurnosti Bariša dovodi „provjerene“ kadrove kao što je Jozo Perić zvani Dugi iz Tomislavgrada koji je prije rata bio jedan od šefova UDBA-e u Livnu. Također dovodi i prijeratno djelatnika UDBA-e Livno Jozu Perića zvanog Debeli.
    Da je Bariša Čolak bio i ostao lutka na koncu rodbine i “službe”, zorno dokazuje podatak da je na Sabor HDZ-a BiH pozvao izaslanstvo Komunističke-radničke partije NR Kine. Da nije smiješno bilo bi žalosno – kineska partija je izgleda azijska “sestrinska stranka” HDZ-a BiH!? Neki od bliskih suradnika Bariše Čolaka tvrde da je morao pozvati “braću Kineze”, jer je stigao usmeni nalog Stanka Čolaka iz Beograda, koji je nešto ranije boravio u Kini. Srbijanski mediji su u to vrijeme i izvijestili kako je Stanko Čolak tamo boravio u svojstvu instruktora tajnih službi NR Kine. No, prema našim saznanjima, prioritet Čolakovog boravka u Kini, bilo je otvaranje tržišta kineskim proizvodima u svim državama bivše države. Naravno, nakon toga su uništeni svi koji su nešto proizvodili, poglavito u RH i BiH.
    Glede dovođenja kadrova jedno Barišino poznanstvo posebno upada u oči svim domoljubima i hrvatskim emigrantima diljem svijeta. U ministarstvo sigurnosti doveo je Anđelka Hrgovića, prijeratnog djelatnika UDBA-e Livno koji je i danas djelatnik SIPA-e. Zanimljivost ovog čovjeka hrvatskoj emigraciji je njegova umiješanost u zadnje UDBA-ino ubojstvo u inozemstvu prije rata 1988. godine kad je ubijen stric hrvatskog političara Ante Đapića. Prema podacima kojima raspolaže portal http://www.mega-media.hr u Njemačkoj se protiv Hrgovića vodi istraga vezana za ovo ubojstvo. Uloga Bariše Čolaka je jako zanimljiva, bolje reći i više nego čudna u događanjima nakon ubojstva premijera Srbije Zorana Đinđića. Naime, pod pritiskom uhićenja i istraga, gotovo cijela srbijanska kriminalna struktura tada se preselila na prostor BiH prevedeno rečeno na “teren” Stanka Čolaka, ali i na prostor RH koji je pak tada nadzirao Josip Perković, bivši visokorangirani agent SDB-a bivše države koji se sada nalazi na izdržavanju zatvorske kazne u Njemačkoj zbog ubojstvo Stjepana Đurekovića. Perković je bio i intimus Stanka Čolaka, a taj dvojac i njima bliski ljudi, organizirali su prebacivanje i razmještaj srbijanskih kriminalaca u BiH i RH. Duhovni autoritet Bariše Čolaka je bio njegov i Stankov rođak fra. Drago Čolak, koji je bio evidentirani suradnik Jugoslovenske zloglasne UDBA-e, što je vidljivo iz dokumentacije koja slijedi:
    Ovdje je važno napomenuti da je fra Drago Čolak bio suradnik UDBA-e iz patriotskih razloga, što znači da je volio Jugoslaviju i komunizam iznad svega. Temeljem provjerenih podataka i uvidom u službene dokumente službi vidljivo je da je fra Drago radio za UDBA-u izdajući i špijunirajući između ostalih i svoje kolega svećenike i to prvenstveno: pokojnog KARIZMATIKA fra Zdenka Karačića( Karačić je živio život pravog misionara i sveca, bio je primjer kakav treba biti katolički svećenik, bio je jedan od stupova katoličkog svećenstva i kao takav je smetao UDBA-i pa ga je fra Drago špijunirao i izdavao UDBA-i). Drago je još špijunirao i fra Viktora Kosira, te u Njemačkoj trojicu fratara; dr. fra Antuna Benvina, fra Bonaventura Zvonimira Šagića Buntića i fra Zvjezdana Linića. Znači fra Drago je za UDBA-u špijunirao i izdavao svoje kolege svećenike koje je UDBA smatrala zaštitnicima HRVATSTVA i kao takvi su smetali UDBA-i. Fra Drago Čolak je za svog rođaka Stanka Čolaka prikupljao informacije koje je dobivao u ispovijedaonici od hrvatskog puka i od boraca za Hrvatsku državu, tako da su od UDBA-e stradali mnogi hrvatski mučenici i ne znajući kako je UDBA saznala za njihovo prohrvatsko djelovanje.
    Kad se analizira KLAN Čolak vidljivo je da je bio jedan od najjačih za vrijeme Jugoslavije, a posebno danas, jer su uspjeli pokriti i sigurnosni sustav cijele Bosne i Hercegovine, infiltrirali su se u najveće gospodarske subjekte na području bivše Jugoslavije od Gruda, Zagreba do Beograda gdje Stanko Čolak i živi. Ovaj Klan je uspio na čelo hrvatskog naroda i na čelo najjače Hrvatske stranke u BiH i na čelo Hrvatskog Narodnog Sabora instalirati suradnika KOS-JNA Dragana Čovića i time su završili svoju misiju raspoređivanja, a sada trenutno na niža mjesta raspoređuju svoje poslušnike i njihovu djecu, kumove i zetove koji pomažu ovu KOS-ovsku i UDBA-šku hobotnicu HDZ BiH.
    5.MIROSLAV ĆORIĆ
    Miroslav Ćorić zvani Tokmak, nekad je imao kodno ime Bilja. Prijeratni visokopozicionirani dužnosnik SOKO-la u Mostaru, a u ovu firmu je doveden kao provjereni i odani kadar bivšeg i danas kroz Jugoslovenov HDZ istkanog Saveza Komunističke Partije Jugoslavije. Miroslav Ćorić zvani Tokmak se posebno iskazao početkom 90-tih godina, kad je skupa sa svojim kumom Draganom Čovićem i njihovom Jugoslavenskom Bratijom, osnovao komunističku stranku UJDI u Mostaru. Miroslav Ćorić se posebno iskazao u kamenovanju Autobusa, koji su ispred stranke HDZ-a išli na skupove u Ramu i Sarajevsku Skenderiju, kad su postavljani temelji današnjeg HDZ-a. Naime UJDI-jevi omladinci predvođeni Tokmakom kodnog imena Bilja i ćiriličarem Čovićem, su kamenjem razbijali autobuse u kojima su kroz Mostar prolazili članovi HDZ-a Hercegovine. Mahali su malim Jugoslovenskim zastavama i vikali “JEBEMO VAM MAJKU USTAŠKU IDITE U ŠIROKI, GRUDE i LJUBUŠKI pa PROPAGIRAJTE VAŠ HDZ OVO JE JUGOSLOVENSKI MOSTAR I TAKAV ĆE OSTATI“. Ali ubrzo HDZ ojača i postaje glavna politička i moralna snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini, a Čovićev i Ćorićev UJDI propada, pa jadni Miroslav Ćorić zvani Tokmak iz straha od odmazde, spakira kofere i bježi kao dezerter u Austriju gdje se dobro skrasi i par godina, radi kao konobar. Kad su ga pitali zašto bježi, on kaže“OVO NIJE MOJ RAT OVO SU USTAŠKE IDEJE, JA ĆU SE VRATITI KAD SE MOJI KOMUNISTI PONOVNO VRATE NA VLAST“. I gle čuda, Tokmak se nakon tri godine konobarenja u Austriji vraća u Mostar i upravo prema svom očekivanju, zatiče SVOJE KOMUNISTE na vlasti svi izreda( Ćiriličar Čović, matičar iz Bogodola Vlado Čuljak, Jadranko Prlić, Vilim Primorac prezime supruge staro hrvatsko Vukašinović i svi ostali redom). Tada se Miroslav Ćorić Tokmak upisuje u HDZ i odmah uz pomoć svojih bivših partijskih kolega ulazi ponovno u novi krininal pretvorbe i privatizacije SOKO-la i polagano počinje napredovati i do današnjeg dana. Dogurao je Tokmak do Jugoslovenovog najodanijeg čovjeka, glavnog spletkaroša, glavnog muljatora, glavnog hvalisavca, glavnog ovna, glavnog Tokmaka, glavnog uličara HDZ-ovca.
    Na kecelji Miroslava Ćorića Tokmaka piše „JEBO HVO , OVO JE ŽIVOT“, a ovo je slika sa Stefansplatza u Beču
    I tako naš Miroslav Ćorić, nakon par godina postade i Predsjednik Nadzornog Odbora Lutrije Bosne i Hercegovine i odmah na prvoj sjednici tog Nadzornog odbora, pred svim nazočnima u stilu Komunističkog Sjeverno Korejskog Vođe izjavljuje „NAPIT ĆEMO SE KRVI NEKIM LJUDIMA“ ovdje je spomenuo i ime osobe kojoj će se kako kaže on napiti krvi. Portal http://www.mega-media.hr je ekskluzivno u posjedu snimka te izjave. Miroslave Ćoriću Tokmače, Biljo, idiote komunističko-boljševički, ponašaš se kao da je i sada na vlasti Komunistička Partija Jugoslavije. Dok je Miroslav Ćorić Tokmak radio u SOKO-lu počinio je mnoga kaznena djela, od pranja novca, zluporabe položaja, krađe hrvatskog krvavog novca, nezakonitih isplata, od kojih je najeklatantnije kad je „junaku“ naših prethodnih feljtona prijeratnom suradniku UDBA-e i matičaru s Bogodola kao srednjoškolcu s četerdeset godina s računa SOKO-la isplatio 79.000,00 KM za INTELEKTUALNE USLUGE zamislite? Vlado Čuljak i inteligencija su dvije totalno nespojive stvari. Stupanj inteligencije mu je niži od zimske temperature u termometru na Čabulji. Danas je Vlado Čuljak veliki borac, koji kontrolira kao predsjednik Nadzornog odbora HDZ BiH.
    O našem Vladi ćemo nove informacije podijeliti s vama dragi čitatelji portala http://www.mega-media.hr u nadolazećim feljtonima, jer imamo ekskluzivu koju želimo podijeliti s vama. Stoga pazi direktore snima se šta radiš, budi pametan, jer ti nisi za velike igre koje donosi Megamedija. Kupnjom škole nisi dobio pamet, a pogotovo ne lažnom 70% invalidnošću HRVI-a i činom dobivenim iz podruma. Kupuje se na tvoju povlasticu Vlado Touareg koji košta preko 50 tisuća maraka, no Danko Šulenta i njegova odnosno Jugoslovenova firma INTERAGENT ga protuzakonito provlači na povlasticu. I o tome ćemo vas izvijestiti (koje auto, otkuda matičaru povlastica, gdje je ranjen tijekom rata i gdje ljubuje s inženjerovom suprugom)…
    Miroslav Ćorić Tokmak i Jugosloven Čović su u SOKO-lu u Mostaru krali novce iz firme, na način da su sa više radnika njima odanih, potpisivali nezakonite UGOVORE O DJELU i na temelju tih ugovora isplaćivali ogromne sume novaca na te račune, a nakon tih isplata ti novci su prebacivani na račune ćiriličara Čovića i Miroslava Ćorića Tokmaka i to većinom u inozemstvo, a najveći dio je isplaćivan preko računa otvorenih u Croatia Banci u Metkoviću, gdje je na samo jedan račun, koji je glasio na ime Milijan Kordić po osnovu Ugovora o djelu prebačeno samo 549.000,00 KM. U to vrijeme Kordić je bio uposlenik u SOKO. Vladi Čuljku je na isti način za sličan ugovor sa računa SOKO-la ulpaćeno 79.000,00 KM, Milanu Hlovačeku je također na isti način uplaćeno 102.000,00 KM i mnogim drugima, Zdravku Bevandi pokojnom ocu sadašnjeg Glavnog Inspektora Obavještajno-Sigurnosne Agencije Damira Bevande( kažu da će jedan DOBAR čovjek iz Gruda trenutno postanar u KPZ Zenica postati stručni savjetnik Damira Bevande), Anti Ostojiću, Tadiji Drmaću, Ivici Drežnjaku prijeratnom oficiru KOS-a na čijim je firmama danas gruntovno uknjiženo 50 posto nekadašnjeg SOKO-la ,Zdravki Čuljak, Vesni Knezović. I ovdje se radilo o višemilijunskoj krađi novca iz Hrvatske firme SOKO Mostar od strane Jugoslovena Čovića, Miroslava Ćorića Tokmaka i njihove zločinačke organizacije, a nakon ovakvih pljači Hrvatskog novca i propadanjem firme SOKO, više tisuća Hrvata ostaje bez posla i osnovnih uvjeta za život i to vam je Dragan Čović. Jugoslovena je stvorio naš Vrhbosanski Kardinal Vinko Puljić, pa pobogu braćo Hrvati, kako da vam pomognemo, kad vi ne želite pomoć i ne tražite od Jugoslovena poput Čovića, Ćorića i njihovih lopova, da vrate ukradeno od vas i usta vaše djece. Svi naprijed navedeni lopovi i kradljivci hrvatskog novca su s Miroslavom Ćorićem Tokmakom i ćiriličarem Čovićem potpisivali Ugovore o konzultantskim uslugama. Ovakva praksa je trajala više godina, a 1999. godine ovakav Ugovor je potpisala i Čovićeva Čendrljina, današnja dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Mila Gadžić, kao tadašnja šefica Agencije za privatizaciju HNŽ/K i dobila puno novaca na svoj privatni račun od Miroslava Ćorića Tokmaka.
    Redakcija portala http://www.mega-media.hr poziva dekanicu Gadžić nek sama kaže koliko pa ćemo ju mi ispraviti uplatnicom koje smo u posjedu?
    Tokmak je pod sumnjom za organizirani kriminal uhapšen je 22. svibnja 2007. godine zbog nezakonitih radnji u Ministarstvu unutarnjih poslova Hercegovačko-Neretvanske županije (MUP HNK) u vrijeme kad je bio Premijer Vlade ove županije. Dio optužnice se odnosi na lopovluk sa 741.000 KM koje su isplaćene pripadnicima županijskog MUP-a koji više nisu bili na listi zaposlenika, a svaki od isplaćenih je dio novca morao dati Miroslavu Ćoriću zvanom Tokmak. Korumpirani Čovićevi suci Suda BiH, nakon hapšenja Ćorića, donose odluku da nema elemenata za potvrdu da se doista radilo o organiziranom kriminalu, te Tokmak biva optužen za prekoračenje službenog ovlaštenja i pribavljanje koristi drugoj osobi. Kaže da je isplate odobrio, jer ne bi bilo dobro izbaciti grupu naoružanih i obučenih ljudi na ulicu i ostaviti ih bez prihoda od kojih bi izdržavali sebe i svoje obitelji. Ovdje je Vlada na čelu sa Miroslavom Ćorićem mogla donijeti odluku o prezapošljavanju ili ranijem umirovljenju tih ljudi i tako bi ti ljudi bili trajno rješeni i situirani što si u zaslužili i imali bi svoj mir, a ovako je Tokmak kodnog imena Bilja od ovih ljudi stvorio slučajeve i to s ciljem da na račun tih ljudi napravi nekakav nered.
    Po nalogu tadašnjeg tužitelja Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Heikki Wendorfa, pripadnici kriminalističke policije Federalnog MUP-a uz potporu specijalaca uhapsili su ponovno u Mostaru Miroslava Ćorića Tokmaka i još dvojicu dužnosnika MUP-a HNŽ-a. Kako je kazao glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić, spomenuta trojka uhapšena je u sklopu istrage koju je Tužiteljstvo BiH provodilo u okviru slučaja «Granit», a vezano za kriminal u MUP HNŽ. Akcija hapšenja, koja je pripremana u velikoj tajnosti, izvedene su istovremeno na tri lokacije u Mostaru. Miroslav Ćorić Tokmak uhapšen je u stanu u ulici Stjepana Radića broj 72 u centru Mostara. Uhapšeni su odmah prebačeni u Sarajevo gdje su već u jutarnjim satima predati tužitelju Wendorfu, koji ih je tijekom dana saslušao, te sucu Suda BiH uputio prijedlog za određivanje jednomjesečnog pritvora.
    Za šta su teretili Ćorića i ostali
    Zbog kriminala u MUP-u HNŽ, Tužilaštvo BiH vodilo je istragu protiv premijera HNŽ Miroslava Ćorića Tokmaka i još 14 do 15 osoba. Terete se zbog zlouporabe položaja i ovlasti. Poseban fokus u ovoj istrazi stavljen je na sumnjivu nabavku 87 automobila za policijske potrebe koja je MUP HNŽ po sistemu «staro za novo» nabavila od Autokuće «Boras» u Mostaru. Vlada HNŽ je tu autokuću na sumnjiv način izabrala između čak osam ponuđača. Kako je utvrdila Federalna financijska policija, MUP HNŽ je ovoj autokući na protuzakonit način ustupio vozila koja nisu imala validnu dokumentaciju( jer ovakva vozila inače idu u staro željezo ili se uz sudsko odobrenje mogu prodati,što ovdje nije bio slučaj), a koja je ona kasnije prodala, odnosno ustupila. Predmet istrage su i sumnje da je autokuća «Boras» automobile koje je dobila od MUP-a HNŽ kasnije ustupila upravo visokim hercegovačkim političkim i policijskim zvaničnicima, odnosno njihovim suprugama, u znak zahvalnosti za dobiveni posao. Što je zapalo Tokmakovu gospođu Oliveru to možete pretpostaviti. Osim toga Financijska policija je kontrolom dokumentacije otkrila da je preko milijun maraka nezakonito utrošeno na plaće radnika MUP-a HNŽ-a koji su predstavljali višak i nisu obavljali zadatke unutar policijskih struktura, a godinama su bili na platnom popisu. Odlukom Vlade HNŽ ovim osobama je još, na kraju, bila isplaćena otpremnina u iznosu od 10.000 KM. Dio istrage obuhvaća i isplatu sredstava bivšoj zastupnici Federalnog parlamenta, kojoj je na ime plaća i doprinosa u vremenu od tri godine bez ikakva temelja isplaćeno 100.000 KM. Pronevjere od nekoliko desetaka tisuća KM utvrđene su i u poslovanju kantine MUP-a HNŽ-a. Poseban dio istrage Tužiteljstva HNŽ jeste i neotkrivanje počinitelja teških kaznenih dijela na području HNŽ. Međutim današnji direktor KONČARA za Bosnu i Hercegovini Miroslav Ćorić zvani Tokmak, kodnoga imena Bilja se više ne brine jer zajedno s Jugoslovenom Čovićem kontrolira Tužiteljstvo HNŽ zajedno s Glavnim tužiteljem Kovačem.
    Tokmakove javne funkcije
    -prije domovinskog rata rukovoditelj u SOKO-lu
    -početkom rata do 1994. godine DEZERTER i visokokvalificirani konobar u Austriji(u Beču)
    -od 1998. godine direktor Soko Aira, a potom jedan od osnivača i suvlasnika Soko Group;
    -od 2002. do 2007. godine predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije;
    -u prosincu 2007. na Sudu BiH optužen je zbog financijskih malaverizacija u poslovanju Vlade i MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije;
    Miroslav Ćorić Tokmak je jedno vrijeme bio predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta u Mostaru i tada je Tokmak zborio ovako:
    “Ja sam glavni, kakvi doktori znanosti, ja sam Doktor Doktora“.
    Danas 2018. godine sveučilišni profesori Sveučilišta u Mostaru ne mogu dobiti ni minimalne honorare, točnije honorare nisu dobili već više od pola godine, a kamoli imati sredstva za odlazak na stručne seminare i nabavku potrebne specijalističke opreme za predavanja, a tolike novce Sveučilište u Mostaru dobiva od Republike Hrvatske i ostalih financijera.
    -trenutno direktor KONČARA za Bosnu i Hercegovinu
    Najnovije aktivnosti Miroslava Ćorića
    U posljednje vrijeme Miroslav Ćorić je postao priljepak Marinku Gilji generalnom direktoru JP Elektroprivrede HZ HB Mostar, s kojim se sastaje u Restoranu Cigo na pologu.. Naime Miroslav Ćorić Tokmak i Marinko Gilja su redoviti gosti na ručkovima po ekskluzivnim restoranima od Mostara do Zagreba, gdje se sastaju sa predstavnicima tvrtki koje posluju s JP Elektroprivredom HZ HB Mostar i tu dogovaraju razne marifetluke i modele kako ukrasti novce iz JP Elektroprivrede HZ HB. Miroslav Ćorić Tokmak djeluje u dva pravca s krađom, namještajući poslove svojoj firmi KONČAR i s druge strane je zadužen od Jugoslovena Čovića da mjesečno iz Elektroprivrede HZ HB Mostar donosi ukradenih 200.000,00 KM preko još jednog KOS-ovca izvršnog direktora Ilije Đole. To znači godišnje samo 2.400.000,00 KM iz Elektroprivrede HZ HB u Mostaru ide našem Ćiriličaru. Kod zapošljavanja u JP EP HZ HB u novozaposlenih 400 osoba u zadnjih 18 mjeseci nema normalne hrvatske djece, nema djece stradalnika Domovinskog rata, nema djece iz kućanstava iz kojih nitko nema posla, 99 posto su to djeca čije je roditelje odgojio bivši Jugoslavenski komunistički sustav i KOS. O svemu ovome brine se Tokmak, zajedno s Giljom i starim KOS-ovcem Ilijom Đolom. Nastaclja se……

      • Moj kosovče dragi, pa sve ti piše na portalima, a ja vam samo prenosim jer vi ne znate dalje od jabuke i kruške otići. Tvoje opanjkavanje ad hominem te svrstava u Gaginu glasačku mašineriju i koristiš se starim otrcanim floskulama kada nešto zdipiš onda vičeš “lopove”, lopove. Ma od je bi kradezenjče.

  • Ovi duuugi komentari oduzimaju vrijeme, podižu tlak, ali su jako korisni…svaka čast na uloženom vremenu i trudu….

  • boze dragi sto je onaj ko.entator govorio,pa jel to moguce,ma dasta je davno smo to uvidjeli ko je god pokupio pare otvorio je firmu u sirokom i dalje,sve gad do gada,ljudi ucrkvi u prvim redovima pricescuju se ,a krada ,laz itd,ko je kriv ,obican puk koji ne razmislja svojom glavom,ova lista bas seze do groba

  • Šta je nije vam dao pinku pa sada na njega žugate. Dok ste ga reketarili i davao mu Čović bio ko Mesija, a danas kada je prestao davati ovim goji su grabili samo sebi sada vam nevalja. Imate izbore, birajte i odjebite!

  • Aha,odmotava se klupko i dode do nasih susjeda,mislim da ce ih bit jos puno,nije bas da nismo znali,vjerujte vidi im se sve pred i oko kuce,samo dajte naprijed ponovno cemo.glasat za njih jer im nitko nista ne moze,njih je puno puno vise…

  • Kaze drug covic ,mladi moraju mjenjat..itd,a sta ce mjenjat kad im on prvi nedozvoljava,uhljebi se uhljebili,njima dobro,doduse ima obicnog i skolovanog svijeta,a opet oni jadni navikli na minimum pa kako im bude,i sta preostaje,daj svijete.probudi se,evo covic nudi proliku ahaha

  • Jao,koliki je ljuti dolac,jos draganovo blago stane.u njega,polako mu se priblizava susjed,ilija dolo,cekamo jos…duga lista do livna

  • dobro jutro presjedniće treba dizat plaću sada si se sjetio gdje si bio do sada ne znam da li ti i tvoji ukućani više vjeruju ili misliš da ti netko vjeruje ostalo je malo onih podobnika što im je dobro ali većini nije narod dolazi do pameti

  • Mirovina za 40 godina rada treba biti minimalno 1000 KM a oni koji rade je sramota platiti 1000 KM.
    A te ovi poslodavci ratni tajkuni koliko malo plaćaju radnike,600 KM, je sramota i nisu ni sposobni ni pošteni a imali su prije rata manje od radnika ili ništa.
    Pa za mila Boga vidite li da cijele obitelji odlaze najviše zbog malih plaća i radnog vremena od 200 sati mjesečno bez godišnjeg odmora godinama.Da bar daju i tisuću možda bi se nešto pokrenulo i da skrate radno vrijeme 37,5 sati tjedno kako i Zakon o radu propisuje da daju 20 dana godišnjeg minimalno za početnika.

  • lažovi varalice prevaranti nesposobnjakovići o čemu pričate pa imali igdje da su veće mirovine nego plate o čemu ti trabunjaš kako te nije stid mirovine preko tisuču i tisuču i pol maraka a prosječne plate osamsto o vama ne treba ni komentirati ni to niste zavrijedili

  • Nekim jesu mirovine veće od plaće ali 80,5 umirovljenika ima tužnu minimalnu mirovinu od 340 KM a odradili ČETRDESET godina jer im godinama nisu uplaćivani doprinosi ili su retroaktivno nešto uplatili i koja nepravda da po Zakonu od 1992 do 31.12.1996. godine nisu nikako uplaćivali i te se godine ne računaju u mirovinu!
    Ali je fascinantno da uopće itko ima 2174 KM mirovinua nema četrdeset godina staža i uplata doprinosa????
    I nije čudo ko je mlađi što odlazi sa obitelji jer će u Njemačkoj zaraditi 300 eura mirovinu za 5 godina a ovde 170 eura za 20 ,30 ili 40, godina
    ISTU mirovinu sa 65 godina???
    Apsurd .

  • DOBRO JUTRO LJUDI MOJI,USTADOH PIJUCKAM KAVU,UPALIH HTV,COVIC PRICA,NOCAS DO KASNO CITAH PORTAL,http:\wwmega-media.hr.dugo dugo ne zaspah razmisljajuci o ovom kriminalu HDz,pa bas sto se nekoc pitao mladen delic ,jel to moguce,eto iz sveg prilozenog se vidi sta je moguce,pa zar nije dostakrade,lazu,lopovluka,obecanja,on ce povecat placu,sta je dosad cekao,jel ga sram sto mirovine nemogu zalec za struju,vodu telefon,a kamoli za nesto drugo,citajuci ovaj feljton ,kao sto rece autor nemojte samo citat jabuku i krusku,dajte dalje,jer katastrofa im nema razmjera,izadite na izbore ,dragi moj narode i po svojoj savjesti glasajte,nadam se necete birati zlo,jer ga je stvarno previse

  • “Kampanja za ove izbore u BiH zapravo je do kraja ogolila bošnjački nacionalizam i bosanski unitarizam kao glavne snage koje razaraju BiH. Naime, u bošnjačkoj javnosti se stvorila takva atmosfera da su “izdajnici bošnjačkog naroda” svi oni koji poštivaju načela konstitutivnosti naroda, odnosno izdajnik svatko tko ne oduzima politička prava hrvatskome narodu. Kampanja se vodila tako da se kreirala slika prema kojoj nakon ovih izbora nastupa “građanska država”, što je samo drugi naziv za pretvaranje Hrvata u građane drugog reda i nacionalnu manjinu u vlastitoj domovini

    • Malo si pobrkao lončiće. U građanskoj državi ne bi postojali Hrvati, samo Bosanci i ne bi postojali građani drugog reda. Slažem se da je to trend u Bošnjaka.
      Međutim do toga ne može doći jer bi to značilo novi rat i konačni raspad ove vukojebine. Problem koji je isplivao na površinu u ovoj kampanji je da ni jedna stranka sa hrvatskim predznakom nema gospodarski program niti ih to zanima. Sve su se bazirale na plašenju Hrvata Bošnjacima.
      Budimo realni Hrvati se ne sele iz BiH zbog Bošnjaka nego zbog ekonomije, korupcije, nepotizma i nepovjerenja u hrvatske političare.

  • “Želio bih poručiti gospođi Grabar-Kitarović da se i dalje nastavi miješati u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine. Neka samo nastave da se miješaju u unutarnja pitanja BiH. Neka ne obmanjuju i ne pretvaraju se da njihova podrška rasističkim prijedlozima izmjena Izbornog zakona s tim nema veze kao ni s opstrukcijom EU puta BiH. Nadam se da će njihovo uvjetovanje skrenuti pažnju mnogo većih geopolitičkih faktora od Hrvatske, koja se srozala na najniže grane još od onog doba kada je bila marionetska država Trećeg Reicha”, kazao je Komšić.

    • Pravi Hrvati nikada neće svoj glas dati koministi i Juoslavenu koji se do 94 borio protiv Herceg-Bosne.
      Pravi Hrvati ne daju svoj glas onima koji su se obogatili na pljačkanju hrvatskog naroda.
      Pravi Hrvati neće dati svoj glas onima koji su glavni razlog najvećeg iseljavanja Hrvata iz BiH u povijesti.

      • Taaaakkoooo jeeeee Rvatinoooo
        Za nagradu ćeš dobiti Komšića koji je otvoreni Jugoslaven,koji se borio protiv Herceg Bosne94te,i dan danas je smatra zločinačkom,koji te smatra fašistom
        I taj Komšić će sigurno zaustaviti iseljavanje
        Ali nek si ti Rvatina!!!
        Nemoj dat glas pa provedi 4 godine pod SDA i DFom a možda i dulje,nemoj pisnuti na gazdu već,nemoj prosvjeda praviti ali nek ti nisi glas dao

        Toooo Rvatno!!!

    • Za HDZ – za konačni povratak partije i komunizma. Za iseljavanje mladih. Za uhljebe. Za korupciju. Za nepotizam. Za smeće oko škola i kuća. Za kanalizaciju u rjekama. Za čatrnje …

    • Nema veze ako ste gladni. Nema veze ako se nepismeni sa kupljenim diplomama zapošljavaju umjesto vas i vaše djece. Nema veze ako ste obespravljeni. Nema veze ako svoj glas dadnete koministima.

      Samo nemojte za Komšića.

  • Znam da su mnogi nezainteresirani i razocarani ali moraju shvatiti koliko je bitno da Komsic ne dodje na vlast.
    To zlo koje mrzi sve hrvatsko.

    • Komšić je nebitna kreatura kao i ostali članovi prdsjedništva. Plašite jadne ljude sranjima. Da vam je stalo do tih ljudi napravili bi nešto za njih zadnjih 25 godina a ne bi nam mazali oči sa 5 rupa u asvaltu pred izboire.

  • Od 2000. godine sa Berijevim amandmanima proces dekonstituiranja Hrvata kao konstitutivnog naroda i degradiranju njihovih prava došli smo u situaciji da u 18 godini, godini punoljetnosti, imamo problem da ponovno brojčano nadmoćni mogu drugima izabrati predstavnike

    • Otisla su mi djeca, radi nepotizma i nemorala kojeg provode stranke. Ne mogu naci posao, jer nisu dio politickih skupina. Svi mi znamo da nije lako otici. I zasto bih dao glas onome koji me raskucio, obitelj mi rasporio? I ja sam na privremenom radu vanka, supruga me ceka, ubi je tuga, a svi smo visoko obrazovani ljudi. A zelim zivjeti ovdje. Tko mi je to napravio? Zna se! I ljut sam i tuzan, jer sam branio ovu drzavu, borio se i prezivio. Nadao se boljem, ali boljeg nece biti. Sta mi znaci Komsic ili Covic u Predsjednistvu? Znaju se njihove ovlasti, dobiju imunitet, sve smo vidjeli. Treba gledati tko ce u Parlamentima i Skupstinama sjediti. Oni nam kroje zivot. Niti je Komsic napravio nesto za Hercegovinu dok je bio u BiH Predsjednistvu, niti je Covicu bitno sta se s Hercegovinom i nama desava dok je u Predsjednistvu. Mi smo ostavljeni da se snalazimo sami. Sto se desava s ljudima iz Feala? Brine li to nase politicare? Uzmi stvar u svoje ruke i vanka se bori. A glasat cu prema instiktu, a ne nacionalnom naboju!

Odgovori na Dida X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.