Cijene europske, plaće domaće: BiH građani sve dublje u siromaštvu

Sve je više primjera da su pojedine namirnice čak i skuplje na policama u Bosni i Hercegovini nego u zemljama Europske unije, iako su im plaće znatno veće.

Cijene europske, plaće i mirovine domaće – rečenica je kojom se sve češće opisuje stanje u Bosni i Hercegovini. Ipak, sve je više i primjera da su pojedine namirnice čak i skuplje na policama u našoj zemlji nego u Europskoj uniji. Kako premostiti jaz između potrošačke košarice i osobnih primanja u ovakvim uvjetima?

Posljednji podaci

Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za svibanj 2025. godine iznosi 3178,40 KM.
Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za ožujak 2025. iznosila je 1565 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku).
Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM.

• Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom: 49,24%

• Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom: 31,46%

Prehrana čini čak 44,95% potrošačke košarice ili 1428,60 KM – iznos daleko iznad minimalne plaće.
Unatoč njezinu značajnom rastu u ovoj godini, minimalna plaća ne pokriva ni najosnovnije – hranu.

Cijene osnovnih namirnica i higijenskih potrepština u Bosni i Hercegovini sve su bliže onima u zemljama Europske unije, dok su neke čak i veće.

S druge strane, plaće ne prate taj galopirajući rast – tako je prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini oko 1400 maraka, dok je, primjerice, u Sloveniji dva puta veća.
U Njemačkoj i Austriji prosječna plaća veća je od 6000 maraka.

Stručnjaci kažu da je najbolji pokazatelj kvalitete života kupovna moć stanovništva.
I dok u našoj zemlji 60% primanja odlazi na osnovne životne potrebe, u zemljama Europe taj je postotak tek 30-ak posto.

Naši su porezi dva puta veći nego na Zapadu. Mi imamo dva puta više zaposlenih u administraciji. Kad bi se otpustilo pola radnika iz državne administracije i kad bi im se plaće smanjile za pola, onda bismo mogli smanjiti poreze i onda bi moglo gospodarstvo prodisati”– kazao je ranije ekonomist Aleksa Milojević.

Privremeno zaključavanje cijena i ograničavanje marže – neke su od mjera nadležnih. Nažalost, nisu dale zadovoljavajuće rezultate.
A sad nam stiže i nova prijetnja – ponovni rast cijena.

Eskalacija aktualnog sukoba Izraela i Irana globalno može prouzročiti znatan rast cijena energenata, a time i osnovnih i drugih namirnica te usluga, što bi negativno utjecalo na standard građana u BiH, ocijenio je ekonomski analitičar iz Banje Luke Goran Savić.

Savić je rekao Srni da ovakve ozbiljne promjene i poremećaji u svijetu zasigurno utječu na povećanje cijena burzanskih roba, poput nafte i drugih energenata, pa i hrane i električne energije.

On je rekao da vlasti i institucije Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, unatoč ograničenim kapacitetima na ekonomskom planu, trebaju biti oprezne i pratiti stanje u vezi s ovim sukobom te učiniti što mogu da ublaže i amortiziraju eventualni rast cijena.

Osnovne namirnice

• Prosinac 2024.: 3114,95 KM

• Studeni: 3107,50 KM

• Listopad: 3080,60 KM

• Rujan: 3131,10 KM

• Kolovoz: 3379,30 KM

• Srpanj: 2977,80 KM

• Lipanj: 2964,10 KM

• Svibanj 2024.: 2950,10 KM

U odnosu na svibanj prošle godine, sindikalna košarica skuplja je za 228 KM.

U međuvremenu je došlo do povećanja prosječne i minimalne plaće, no to povećanje je neznatno i simbolično u odnosu na razliku u pokrivenosti sindikalne potrošačke košarice.

Najveći dio mjesečnog proračuna građana odlazi na hranu i režije.
Primjetan je rast cijena kruha, mlijeka, mesa, ulja i povrća – osnovnih namirnica koje su prije nekoliko godina bile dostupnije znatno većem broju kućanstava.

Mi više ne živimo, mi preživljavamo. Svakog mjeseca kalkuliram što mogu kupiti, a što moram izostaviti– kaže majka dvoje djece i dodaje: “Od kulture, odjeće ili putovanja odavno smo odustali.”

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da ovakva situacija vodi prema rastu siromaštva i dodatnom iseljavanju radno sposobnog stanovništva. Mladi sve češće odlaze u inozemstvo u potrazi za sigurnijim uvjetima života.

Potrošačka košarica u BiH jasno pokazuje da većina građana živi ispod granice dostojanstvenog standarda.

Ova tema često se koristi kao indikator ekonomskog zdravlja zemlje, ali i kao sredstvo pritiska prema vlastima za uvođenje mjera socijalne zaštite.

Prema posljednjim podacima, oko 10 – 12% stanovništva u Bosni i Hercegovini ne može si priuštiti obrok kad je riječ o pristupu dovoljnoj količini hrane, piše Večernji.ba.

Ovaj broj uključuje ljude koji nemaju dovoljno novca za kupnju hrane koja je potrebna za održavanje minimalnog životnog standarda.
Prema izvješćima i podacima iz različitih izvora (kao što su Državni zavod za statistiku i međunarodne organizacije poput UN-a i Svjetske banke), oko 16 – 18% stanovništva BiH živi ispod granice siromaštva.

(www.jabuka.tv)