Cijena političkih podjela: Bh. gospodarstvo trpi zbog manjka konsenzusa

BiH bi mogla dobiti povećani rejting međunarodnih agencija kada bi domaći političari pokazali više konsenzusa u srednjoročnom periodu kako bi ubrzali provođenje strukturnih reformi, stoji u najnovijem kvartalnom Izvještaju o ekonomskom napretku Europske komisije za zemlje obuhvaćene procesom proširenja.

Oni navode nedavni izvještaj Agencije “Standard&Poor’s”, koja je BiH potvrdila B+ rejting sa stabilnim izgledima, uz napomenu da bi rejting bio i poboljšan da postoji više unutarnjeg političkog konsenzusa.

Što se tiče ekonomskog rasta, ističu da je blago oslabio kada se usporedi s istim razdobljem lani, i to na 0,5 posto, ali je bruto domaći proizvod, kako navode, porastao za 1,7 posto, ali je opao za 1,9 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Glavni pokretač rasta proizvodnje je i dalje privatna potrošnja, koja je porasla za dva posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 2,8 posto u trećem kvartalu, što je dalo doprinos rastu od 1,4 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, navode oni.

Ipak, strane investicije manje su za 4,4 posto, dok je realni izvoz robe i usluga manji za 4,3 posto, u usporedbi s padom od 5,9 posto u trećem kvartalu. Da je došlo do smanjenja ekonomskih aktivnosti svjedoči i podatak da je uvoz manji za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najviše se uvozilo električne energije, financijskih proizvoda, naftnih derivata i ugljena. Imajući u vidu veliki udio prirodnih resursa u bh. ekonomiji, neobično je da je BiH uvozila mnogo električne energije i uglja. Razlog za uvoz struje moguće je tražiti i u remontima velikih energetskih objekata.

Što se tiče izravnih stranih investicija, najviše je investicija iz Rusije, i to 21,7 posto. Na drugom mjestu su investitori iz Velike Britanije i Nizozemske sa po 11 posto u ukupnom udjelu. Zanimljivo je da Europska komisija navodi da je ruski udio značajan zbog njihovog udjela u jednoj kompaniji za prirodne resurse u Republici Srpskoj, ne navodeći na koju točno investiciju misle, pišu Nezavisne novine.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u je, kako navode, rast trgovine, transporta, hotelijerstva i prehrambene industrije, a najveći rast zabilježio je sektor informacijsko-tehničkih usluga koji je, kako je istaknuto, dosegao čak 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Jedan od sektora koji je doprinio rastu, sudeći po podacima Europske komisije, je turizam. Prema njihovim podacima, u prva dva mjeseca ove godine broj dolazaka veći je za 4,6 posto, a broj noćenja za 1,7 posto u odnosu na lani, dok je tijekom cijele prošle godine bilo 18,4 posto više dolazaka, a 13,9 posto više noćenja nego 2022. godine.

Nakon oštrog pada broja stranih turista tijekom pandemije, njihov udio u ukupnim dolascima i noćenjima se vratio na razdoblje prije pandemije covida. Najviše stranih turista i dalje je iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Turske, naglašeno je.

Ovi podaci odrazili su se i na zaposlenost, imajući u vidu da je, prema podacima koje su iznijeli, nezaposlenost u veljači bila manja za 4,7 u odnosu na veljaču 2023. Došlo je i do smanjenja nezaposlenosti kod mladih u dobi od 15 do 24 godine, koja je, iako i dalje visoka, sa 36,2 posto pala na 28,9 posto. Ukupni deficit je prošle godine pao na 2,8 posto u odnosu na 4,3 posto u 2022. godini, vjerojatno zbog posljedica na cijene energenata zbog rata u Ukrajini.

Financijski sektor je, kao ističu, stabilan dok je rast kredita neznatno povećan s pet na 6,2 posto u četvrtom kvartalu. U siječnju i veljači je, kako ističu, došlo do rasta pozajmica za 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a 50 posto ukupnih pozajmica otišlo je domaćinstvima, dok su građani istovremeno za oko 7,5 posto povećali svoje depozite u bankama.

(www.jabuka.tv)