Direktor Službe za klimatske promjene Copernicus pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) Carlo Buontempo za Politicio je dao veliki intervju u kojem tvrdi da će hladni val Europu zahvatiti prije Božića, ali naglašava i da bismo više pozornosti trebali posvetiti razornim olujama i povećanoj količini oborina.
Očekuje nas umjerenija zima s mnogo oborina, navodi se. Važan čimbenik koji diktira zimsku prognozu još se nije formirao, a riječ je o polarnom vrtlogu, velikom području niskog tlaka zraka u kojem vjetar velike brzine kruži nad Arktikom. A dok čekamo formiranje tog vrtloga, Večernji list kontaktirao je neovisnog meteorologa Zorana Zadru i pitali što on kaže.
Ove godine treći put zaredom imamo globalni fenomen nazvan “La nina”, koji djeluje na vremenske prilike u velikom dijelu planeta. U bliskoj i dalekoj prošlosti imali smo sličnih repriza ovakvih scenarija. Iako mnogo čimbenika odlučuje kakvo će biti određeno godišnje doba u našem dijelu Europe, godine sa sličnim fenomenima “La nina” tijekom prošlosti su nam u čestim situacijama donosile duga, vruća, sušna ljeta, sušnije jeseni (uglavnom prvi dio, drugi dio vlažniji) i temperaturno normalne zime.
Neke od analiziranih zima pri ovakvim fenomenima bile su hladne, a manji broj bio je topliji od prosjeka (iako se ni ovo ne smije ignorirati). Zanimljivo je spomenuti i to da su La nina zime u bliskoj i dalekoj prošlosti česte hladne prodore imale na sjeveroistoku, istoku, jugoistoku i jugu Europe, ističe za Zadro za Večernjak, što je na tragu ovog što je Buontempo iz ECMWF-a govorio.
Podsjetio je Zadro i na ranije godine sa spomenutim fenomenom.
Sjetimo se posljednjih godina, kad naš dio Europe i nije bio toliko pogođen hladnoćama i snijegom, ali su zemlje oko Crnog mora, sjeveroistok Europe, čak i Bliski istok bili najviše pogođeni hladnoćama i snježnim nevremenom. Dakle, u suštini su često, geografski gledano, pri ovakvom fenomenu bili hladnoćama i snijegom pogađani navedeni dijelovi Europe, ali ne svugdje jednako.
Sjetimo se ljeta 2021., velikih požara i vrućina nad većim dijelom Grčke i Turske, bilo je to jedno od toplijih ljeta općenito kod njih, da bi zima 2021./2022. bila jedna od hladnijih i snježnijih. Ove godine jako vruće ljeto pogodilo je veliki dio jugozapadne, zapadne, dio srednje, južne i zapadni dio jugoistočne Europe, požari su harali regijom, a o suši da ne govorimo. Prema trenutačnim dugoročnim prognozama za ove dijelove Europe, za očekivati je normalniju i vlažniju zimu, uključujući i našu regiju.
Opcija hladnije zime nije isključena, iako je izglednija ona normalne zime. Također bi u našem dijelu Europe trebalo biti više oborina (kiša i snijeg). Zbog toplijeg Sredozemlja koje je puno energije, oborinski ekstremi su mogući (snježni i kišni) na tom području, ovisno, naravno, o nastanku i kretanju razvijenih ciklona. Iako su promjene u dugoročnim prognozama moguće, za očekivati je snježniju zimu u odnosu na prošlu, ni jakih mrazova ne bi trebalo nedostajati, zaključuje Zadro za Večernji list.
(www.jabuka.tv)
Južni Sudan, Libija i Afganistan su najopasnije zemlje na svijetu za posjetiti 2024. godine, pokazali…
Zlatni džepni sat pronađen na tijelu najbogatijeg čovjeka na Titanicu prodan je američkom kolekcionaru za…
Hrvatski nogometni reprezentativac Joško Gvardiol bio je strijelac prvog gola za Manchester City u 2-0…
Era jeftinog ljetovanja već odavno je gotova. Za veliki dio bh. građana odlazak na more…
Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da će izvanredna sjednica Vijeća sigurnosti UN…
Američki portal Remitly objavio je kartu koja pokazuje u koje zemlje se žele preseliti žitelji…
Komentari:
Cuvajmo raznolikost biljnih i životinjskih vrsta i svako iskoristavanje i ubijanje od strane monstruma lovaca dobro ih kaznjavati 💙
To bi bilo dobro da smo u Svedskoj ali ovo u nas nazalost nece jos zazivit
Valjalo bi da padne malo ,ko ne voli snijeg ,da hoce bar jedno 50,60cm😂❣️🐈🌷