Čapljina ima most stariji od Starog mosta u Mostaru

Most u Klepcima (poznat i kao Mustajbegov most) nalazi se u naselju Klepci kod Čapljine. Premošćuje korito rijeke Bregave koja se pola kilometra dalje ulijeva u rijeku Neretvu.

Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj od 21. do 27. siječnja 2003. godine.

Most je 1517. sagradio hercegovački sandžak-beg Mustafa-beg (Mustaj-beg), a nekih 150 godina kasnije most je obnovljen po nalogu počiteljskog paše Šišman Ibrahima.

Malo je poznato da je ovaj most sagrađen po sličnom modelu 50-ak godina prije Starog mosta u Mostaru. Obzirom da su na ovom mjestu otkrivene ceste iz ranijeg razdoblja, moguće je na je mjestu današnjega mosta postojao rimski most, piše Čapljinski portal.

Raspon lučnog otvora mosta iznosi 17,52 m (strijela luka iznad najnižeg vodostaja 6,30 m i produžava se oko 1 m ispod površine vode), a lučna konstrukcija izrađena je segmentalno.

Podgled svoda izveden je klesanim kamenom, s radijalnim fugama. Čeoni lukovi svoda uvučeni su oko 4 cm u odnosu na čeone zidove, pa je tako širina svoda oko 6,4 m. Vijenac iznad čeonih zidova visk je 17 cm i jednostavne je profilacije, s ogradom-korkalukom visine 88 cm. Istak vijenca iznosi 10 cm u odnosu na ogradu – korkaluk.

Debljina istaka je oko 15 cm, a hodna konstrukcija široka je 3,75 m, sa strmom niveletom. Najviša točka iznosi 7,20 m iznad minimalnog vodostaja, 6,44 m na desnoj i 5,71 m na lijevoj obali rijeke Bregave.

Obrađena je u kaldrmi od krupnijeg riječnog oblutka s neujednačenim stubama (u ravnini vijenca na čeonim zidovima).

Uslijed dugogodišnje nepažnje i nemara uništeni su dijelovi ograde – korkaluka, vijenci nad čeonim zidovima i kaldrma, a posebno u vremenu između 1957. i 1987. kada su porušeni i dijelovi krilnih zidova.

Služba zaštita izvodila je 1952. konzervatorsko-restauratorske radove, kada je izvršena rekonstrukcija kaldrme i zidića, ali uporabom neodgovarajućih građevnih materijala.

Naknadni radovi na projektu reguliranja Bregave su devastirali prirodno okruženje mosta, a rekonstrukcija lokalne ceste 1991. djelomično je ugrozila prilaznu rampu, a veće posljedice spriječila je služba zaštite, navodi Čapljinski portal.

Iako neoštećen u ratu, daljnjim neodržavanjem te prometom građevinskih strojeva, most je u prilično lošem stanju.

U proljeće 2019. izvršene su konzervatorsko-restauratorske mjere sanacije mosta, čime su stvorene pretpostavke za njegovu potpunu sanaciju i rekonstrukciju.

(www.jabuka.tv)

16 komentara

  • E sad smo mi Capljinci hebali gigu🙈eto muslica, koji ce reci, da su bili prvi stanovnici ovih prostora!Pa, valjda su rimljani zivjeli prije turaka na ovim prostorima i, i oni su prelazili preko Bregove?Idi nosi vas djavo vas i begove..ispast ce Hercegovina turska

  • Rimski most iz 3. stoljeca. Kakvi vise begovi. Begovi nisu nista gradili vec su uzimali harac. Nisu donijeli nista dobro za nas narod.

  • Turkesine su u Hercegovinu (i svuda gdje su dolazili) donijeli samo Bijedu, teror, napismenost, nekulturu, nehigijenu. Donijeli su pet stoljeća mraka, a ove ih poturice nešto veličaju. Govna jedni i grugi.Smrde i zaudaraju na užegli loj.

      • Varas se..moramo biti surovo iskreni..realni ili ti ga kako vec..koliko god se kupali ..parfemisali..turci imaju neki VONJJJJJJJJ!UUUUU

      • JESU PAJDO! DOJDI IZA NJI NA WC NA POCIVALISTIM ZGADICE TI SE!!!! ONE KRAVETINE NAVIKLE NA CUCAVAC, PA DI GOD SU ONI SVE JE POLOMLJENO I PUKLO ! AKO NE VIRUJES PROVOZAJ SE OD SPLITA DO RIJEKE!!! FUUUUJ!!!!!!!

  • Evo talibani veličaju sve šta je rađeno za vrijeme islamističke okupacije, naši gradovi kao Split, Dubrovnik, Zadar itd stari su 2000 godina pa niko ne pravi od toga nekakva čudesa. Šta su dva mostića koje su turčezine navodno napravile na mjestu srušenih starijih mostova.

  • Sram vas i stid bilo vas konentatore. Najstarija je kolijevka civilizacije Eufeat i Tigris oklen većinom dolazi islamski svijet….. i otamo je starina i nas sviju… Samo se tako predstavljaju… Da nisu bili išli… Stari mostovi demokracije…

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.