Građanima u BiH bankarske kartice više služe za podizanje gotovine sa bankomata, nego za plaćanje robe i usluga, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Zanimljivo je da je prošle godine porastao broj izdanih kartica, ali su, sa druge strane, broj i vrijednost transakcija obavljenih karticama u padu. Stručnjaci smatraju da je posljedica za takav trend to što domaći potrošači i dalje imaju nedovoljno razvijenu naviku korištenja kartica. To potvrđuje anketa Nezavisnih novina.
Milana iz Banjaluke, koju smo zatekli kako podiže novac sa bankomata jedne banke, kaže da joj kartica više služi za bankomat, nego za plaćanje robe ili usluga. S druge strane, njena sugrađanka Vesna kaže da, iako svoju karticu pretežno koristi za podizanje plaće, ipak gdje god može da plati karticom, koristi tu pogodnost. Mijo Mišić, izvršni tajnik Udruženja banaka BiH, rekao je da uzroke negativnih trendova u vezi s kartičnim poslovanjem treba tražiti u događajima koji su imali izravan utjecaj na poslovanje bankarskog sektora, kao i ukupne ekonomije.
“Ti uzroci su: socijalni nemiri, elementarne nepogode, opći izbori i likvidacija Bobar banke. Naravno, tu su i uzroci u indikatorima potrošnje i kupovne moći građana”, kazao je Mišić. Kako navodi, u ukupnoj vrijednosti transakcija evidentna je veća zastupljenost podizanja gotovine na bankomatima.
“Potrebe građana za posjedovanjem i podizanjem gotovine mogu se dovesti u vezu sa događajima u BiH, koji se dovode u vezu sa socijalnom, ekonomskom i političkom stabilnošću u BiH”, istakao je on i dodao da je i povećanje broja bankomata od pet posto stimulativno djelovalo na podizanje gotovine. Što se tiče plaćanja robe i usluga putem kartica, Mišić kaže da, u usporedbi sa zemljama eurozone i zemljama u okruženju, BiH značajno zaostaje u ovom načinu plaćanja.
“Banke imaju dobru infrastrukturu koja omogućava kreiranje i nuđenje adekvatnih usluga i proizvoda građanima i pravnim osobama. Iako su evidentni pomaci već nekoliko godina, to nije zadovoljavajuće”, kazao je on i dodao da je za značajniji pomak neophodno definirati pojedinačne i društvene interese i ciljeve. Prema podacima Centralne banke (CB) BiH o kartičnom poslovanju prošle godine, ovu uslugu u BiH pružalo je 26 banaka, od mogućih 27 koje posluju.
“Ukupan broj aktivnih kartica kod građana BiH na kraju prosinca 2014. godine iznosio je 1.932.354, što predstavlja povećanje od 43.213 kartica u odnosu na 2013. godinu”, rekli su u CB BiH i dodali da je ovo povećanje značajno, ali da ipak ima trend pada. Kako navode, ukupna vrijednost transakcija realizirani upotrebom kartica u zemlji i inozemstvu u prošloj godini iznosila je 7,175 milijardi maraka, što je za 7,5 milijuna maraka manje u odnosu na godinu ranije.
“Od ukupne vrijednosti transakcija, putem ATM aparata (bankomata) u zemlji i inozemstvu podignuto je gotovine u iznosu od 5,35 milijardi maraka, a na POS aparatima su realizirane oko 1,83 milijarde maraka”, istaknuli su u CB BiH. Inače, prosječna vrijednost jedne transakcije prošle godine iznosila je 121,72 KM, što je za 7,68 KM više u odnosu na 2013. godinu. Samo u inozemstvu, građani BiH su preko bankomata i POS uređaja, karticama izdanim u BiH, realizirali oko 375 milijuna maraka, što je za oko 69 milijuna maraka manje nego u 2013. godini.
Sa druge strane, strani građani su karticama banaka iz inozemstvima na bankomatima i POS uređajima domaćih banaka realizirali 1,145 milijardi maraka. “Prisutno je stalno povećanje broja ATM i POS uređaja, dok je u protekloj godini bilo instaliranih ukupno 1.426 ATM uređaja i 22.994 POS uređaja, od toga 21.792 u trgovinama i 1.202 na šalterima banaka”, kazali su u CB BiH.
Prema podacima Centralne banke BiH, prošle godine je 25 banaka nudilo gospodarskim subjektima i građanima usluge internet bankarstva ili neku vrstu elektronskog bankarstva. Ovom vrstom usluga obuhvaćena su ukupno 213.562 subjekta, i to 37.974 pravnih subjekata i 175.588 fizičkih lica. Izražen je trend povećanja broja klijenata koji koriste ove usluge.
(Nezavisne novine)
Bas me cudi ovo za transakcije…..