Nakon dugih i bolnih pregovora Velika Britanija i Europska unija potpisale su u nedjelju sporazumni razvod kojim će okončati više od četrdeset godina braka iz interesa, u kojem je ekonomija uvijek imala prednost pred zajedničkim snovima.
Od 1973. radi se o odnosu iz koristi u kojem je naglasak uvijek bio na ekonomskoj, a ne na političkoj dimenziji, rekla je uoči referenduma o brexitu Pauline Schnapper, profesorica na Sorbonni u Parizu koja se bavi britanskim suvremenim društvom.
Nikakvih emocija u tom braku nije bilo, naglasila je.
Velika Britanija na početku nije htjela pristupiti europskom projektu, osmišljenom nakon Drugoga svjetskog rata u duhu pomirenja.
Nismo se osjećali dovoljno ranjivi da bi mu se pridružili, sažima Anand Menon, profesor europske politike na King’s College u Londonu.
Zemlja ostaje okrenuta prema posebnom odnosu sa Sjedinjenim Državama i svojim kolonijama, odnosno onome što je od njih ostalo.
Ipak, London prati europski projekt i podupire ga sa strane.
Početkom 60-tih godina prošloga stoljeća stvari se mijenjaju: britanski ekonomski rast zaostaje za francuskim i njemačkim pa London želi uhvatiti korak. Jedinstveno europsko tržište postaje privlačno.
Britanski čelnici shvatili su da ne mogu ostati izvan onoga što ubrzano poprima izgled najbolje organizacije u ekonomskom, političkom i sigurnosnom smislu u zapadnoj Europi, pojašnjava Tim Oliver s Instituta za diplomatske studije sveučilišta Loughborough u Londonu.
Velika Britanija morala se integrirati, navodi.
Ali pristup se ne odvija bez poteškoća. Prva kandidatura 1961. nailazi na veto generala Charlesa de Gaullea koji u Britancima vidi američkog Trojanskog konja i sumnja u iskrenost njegova europskog duha. Nakon novog veta francuskog predsjednika 1967., Velika Britanija konačno ulazi u Europsku zajednicu 1973.
Ali nesreća je bila u tome što se to poklopilo s prvom svjetskom naftnom krizom i očekivani ekonomski bum nije se dogodio. Na referendumu 1975. na upit o tome žele li ostati u članstvu EZ-a, dvije trećine Britanaca odgovara potvrdno.
Nije dugo trebalo čekati na prvu krizu.
London 1979. odbija sudjelovati u europskom monetarnom sustavu, braneći svoj nacionalni i fiskalni suverenitet. Britanija potom odbija svaku inicijativu jačanja političke integracije i suprotstavlja se kritikama da je “jednom nogom unutra, dugom vani”. Godine 1985. odbija pristupiti šengenskom ugovoru, a 1993. odbija i euro.
Premijerka Margaret Thatcher u govoru u Brugesu 1988. odbacuje ideju “europske superdržave koja dominira iz Bruxellesa”.
Četiri godine kasnije konzervativna čelnica ishodila je i tzv. britanski rabat na uplate u europski proračun, koji je zatražila slavnim zahtjevom: “Želim svoj novac natrag”.
Nepovjerenje prema Bruxellesu jača sredinom 1990-tih godina, stvaranjem stranke UKIP koja se zalaže za izlazak iz EU-a. Njezini izborni uspjesi dovode do toga da Konzervativna stranka mora radikalizirati retoriku.
Kriza eurozone i imigracijska kriza doprinose dodatnoj radikalizaciji javnih rasprava zbog čega premijer David Cameron pod pritiskom odlučuje 23. lipnja 2016. organizirati referendum o izlasku ili ostanku u EU-u.
Pristašama Brexita to znači da će Velika Britanija konačno moći “preuzeti kontrolu” nad svojim granicama, zakonima, financijama. Ali ubrzo se suočavaju s realnošću koja pokazuje da nije lako rasplesti desetljeća odnosa, jer se i sami Britanci ne slažu o tome kakvi bi trebali biti budući odnosi s EU-om.
Britanska strategija bila je loša od početka… jer London nije imao jasne ciljeve, rekao je Tim Oliver, naglašavajući da je britanski manevarski prostor ograničen želi li nastaviti trgovati s EU27.
Iako je datum konačnog razvoda 29. ožujka 2019., Britanci će nastaviti biti vezani s EU-om u prijelaznom razdoblju dugom najmanje 21 mjesec u kojem moraju ispregovarati buduće odnose.
U tom razdoblju morat će slijediti europska pravila, ali na njih neće moći utjecati.
(Hina)
[gallery ids="777406,777407,777412,777391,777394,777404,777408,777392,777393,777395,777396,777397,777398,777399,777400,777401,777402,777403,777405,777409,777410,777411,777413"] Pobjednik šestog izdanja Street Food Festa koji se u Širokom Brijegu održavao od…
Nekoliko je ljudi poginulo i puno ih je ozlijeđeno nakon što je vlak iskočio iz…
Sve više zrakoplovnih kompanija prelazi na digitalne ukrcajne karte, a od studenog 2025. pridružuje im…
Jedan od najiščekivanijih televizijskih projekata konačno je krenuo u realizaciju – počelo je snimanje nove…
Tijekom završnice tradicionalnih Skokova sa Starog mosta u Mostaru, muškarac koji je preplivao Neretvu počeo…
Široki Brijeg ovih dana prolazi kroz najveće urbane preobrazbe u posljednjem desetljeću, s rušenjem dotrajalih…
Komentari:
Plenković komentira razlaz na način kada bivši supružnik, koji je mlatio svoju suprugu, žali za razvodom i govori kako je to gubitak za obje strane, a premlaćenu suprugu nitko ništa ne pita.