Bradvica: Ne možete promovirati ljepote Hercegovine, a posluživati bečku šniclu

Ni Čapljina se poput Mostara, Čitluka, Ljubuškog…, ne može pohvaliti turističkim postignućima u ovoj godini, a razlog je svima manje dobro poznat – pandemija koronavirusa.

U takvoj situaciji svaki pomak vrijedan je pažnje, pa toko i učinci projekta “Rimsko carstvo i vinske ceste”, istoimene udruge. Tek što je promotivni film o turističkim destinacijama objavljen na društvenim mrežama, stigla je i prva najava posjeta skupine turista.

Govoreći o projektu Dragan Bradvica voditelj ureda TZ Hercegovačko-neretvanske županije za Čapljinu i Stolac, kaže:

Rimske ceste kako se zove projekt, krenuo je prije pet godina. Najprije je formirana udruga Rimske ceste – Panonika, koja obuhvaća, Srbiju, Hrvatsku, Mađarsku i Rumunjsku. Prije dvije godine formirana je Ilirika, odnosno Ilirikum trail, u koju su ušle Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, pojašnjava Bradvica, te razlaže:

Prezentiran je prvi dio filma, slijedi i nastavak. Mogu reći da smo mi veoma zadovoljni s obzirom da nikada na ovaj način nije vršena prezentacija ville rustice Mogorjelo. Već ima i rezultata. Za 27. listopada, najavila se grupa turista iz Albanije, kojoj je cilj upravo posjeta Mororjelu. Cijeli projekt je zamišljen da akcent bude na domaćem, autohtonom. Mi ćemo gostima koji će ručati u Mogorjelu, servirati hercegovačke specijalitete – uštipke, pršut, tri vrste sira, poslije će ići teletina ispod peke i na kraju kao desert palaćinke s džemom od smokava.

Sve domaće! Intencija je da se kroz ovaj projekta forsiraju obiteljska gospodarstva. Promovirat će se vina obiteljske vinarije Matić…, ističe Bradvica za Radio Čapljina, te na upit – je li iznenađen tako brzim učinkom filma, nastavlja:

Kako da ne. Bio sam u puno projekata, ali ni jedan nije odmah dao rezultata kao ovaj. Posebno me raduje da postoji mogućnost za proširenje i na ostale zemlje u projektu, a ne samo Albaniju. Pazite, pandemija korona virusa sigurno će dovesti do promjena u turističkoj ponudi. Prije smo gledali da dođe što više gostiju, sada je očito da su najbolji gosti oni koji su ti najbliži.

Vidite ove godine sezonu u Neumu spasili su domaći i gosti iz Srbije, koji su i dobri potrošači. To pokazuje da se ubuduće treba bazirati na goste iz najbližeg okruženja, pa onda ići dalje. Tome treba prilagoditi i turističku ponudu.

Ne možete vi promovirati ljepote Hercegovine, a služiti bečku šniclu, zagrebački odrezak i slično.

Ako želimo gosta, trebamo mu pružiti domaći ugođaj, užitak u domaćem, autohtonom, naglašava iskusni turistički djelatnik Dragan Bradvica.

(www.jabuka.tv)

10 komentara

  • Trebalo bi početi promovirati autohtono, ali bez masnoća, šećera i kile soli u jelu.
    Imamo mi i tradicionalna jela koja su prihvatljiva i sve svjesnijim (i bolesnijim) građanima koji ne mogu tući samo pršut, špek punomasne i punoslane sireve, dimljeno, konzervirano…
    Gdje je pura? Šeničen kruv?
    Što je sa slanutkom? Ripom bez mesa? Raštikom “pod ulje”? Kukama na salatu?
    Cikorijom na salatu?
    Divljim zeljem bez mesine?
    Ugaćim krumpir s kapulom i maslinovim uljem kao prilog?!
    Pole krumpira sa češnjakom i maslinovim uljem?
    Ima li igdje leša? Punjene paprike i sarme, ali bez rebara i špečine…
    Ima li igdje ribe u Ljubuškom i Čapljini?

    I vi i tepsija…ubila je više ljudi od četnika.
    Ovo su autohtona obžderavanja primitivaca posljednjih tridesetak godina.

Odgovori na Vesna X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.