Blidinje: Nekad hit odredište, danas ga svi zaobilaze

Park prirode Blidinje, nekada hit odredište u Bosni i Hercegovini, danas gotovo i ne postoji na turističkoj karti naše zemlje.  Prije nekih 5-6 godina blidinjske su kapacitete prepoznali brojni ljubitelji zimskog ugođaja, a između ostalog i javnosti brojna poznata lica, poput Zvonimira Bobana, Igora Tudora, Stipe Pletikose, Gorana Ivaniševića i drugih kako domaćih, tako stranih investitora, posebice onih iz Hrvatske. Poznati košarkaš Dino Rađa također je iskazao veliko zanimanje za hercegovačke Alpe pa čak i konkurentni Austrijanci tvrdili su da je Blidinje jedno od pet skijališta u svijetu.

Stala izgradnja

Vikendom se ovdje znalo okupiti i po nekoliko tisuća ljudi. Neki od njih, poput Mostaraca, Čitlučana ili Posušaka, stali su na skije prvi put u životu baš na Blidinju. Mnogi od njih i u poodmaklim godinama. O Blidinju se odjednom počelo pričati isključivo u kontekstu prekrasnog zimskog centra u koji se ulagalo na milijune maraka, a namjeravalo se uložiti barem još toliko. Ipak, sve je ostalo samo na namjeri.

Zanesenost ovim odredištem trajala je kao i sve drugo u našoj zemlji. Nakon vrlo kratkog razdoblja, ljepotu i užitak zimovanja na skijalištu čiju je, kako se tvrdi, izgradnju inicirao Ljubo Ćesić Rojs, zamijenili su dugovi, zapuštenost i potpuna nebriga.

Izgradnja vikendica je stala, kupci se ‘istopili’ kao lanjski snijeg, a i skijaša je iz godine u godinu sve manje. Prošle godine Blidinje je bio jedini planinski centar u BiH čije su skijaške staze ‘zjapile’ potpuno prazne. Po svemu sudeći, ista sudbina ga čeka i ove sezone. Iako je bilo najava o potencijalnim investitorima, nije se napravio niti jedan korak, a nebriga vlasti te administracija i birokracija zaustave svakog tko makar pomisli da bi ovo skijalište moglo biti profitabilna investicija.

Neodgovornost vlasnika 

Dnevni list podsjeća, odgovornost zbog stanja u kojem se nalazi Blidinje prebacuje se na tri županije u čijem se vlasništvu spomenuto skijalište nalazi: Zapadnohercegovačku, Hercegovačko-neretvansku i Hercegbosansku. One su trebale imenovati po jednog člana Nadzornog odbora koji bi u što skorije vrijeme trebao krenuti s rješavanjem kolapsa u koji je ovo poduzeće zapalo. ZHŽ i HNŽ obavili su dio svojih obveza dok se na HBŽ još uvijek čeka.

Piše: Mirela Tučić / Dnevni list