Blagdan je sv. Blaža, zaštitnika najstarije broćanske župe Gradnići

Još nije poznato od kada potječe štovanje sv. Blaža kao zaštitnika u župi Gradnići. Kao takvog spominje ga fra Petar Bakula u svom Šematizmu iz 1867. godine, gdje stoji napisano: Gradnići u Brotnju, župa sv. Blaža, biskupa i mučenika.

Sljedeći podatak o blagdanu zaštitnika župe sv. Blaža potječe dva desetljeća kasnije. Na Sv. Blaža, 3. veljače 1887. župu je uz fra Augustina Zupca, tajnika biskupa fra Paškala Buconjića, kotarskog predstojnika Rukavine i kneza Sapieha, posjetio austro-ugarski okružni predstojnik Sauerwald, piše Brotnjo.info.

Iz te prigode saznajemo da je i tada bio obred grličanja. O tome izvješćuje fra Augustin Zubac u Glasu Hercegovca, IV./1887. (12. veljače), 6.: Nakon dovršene službe Božje sliedilo je po običaju grličanje. Po objedu opet su odlični gosti razgledali običaje, igre i pjevanje narodno. Kud god su prolazili bili su simpatično sa burnim živio pozdravljeni. Te će narod taj posjet na dugo zadržati u ugodnoj uspomeni.

U Šematizmu iz 1903. fra Martin Mikulić potvrđuje da se proslava sv. Blaža, zaštitnika župe Gradnići u Brotnju, slavila u groblju Podadvor: Župa se pruža po dužini četiri sata hoda vrlo hrapavog puta, a po širini dva sata. U njezinu okrilju postoji kapelica u groblju u Podadvoru, gdje se s velikim skupom pristiglih ljudi slavi blagdan Sv. Blaža i obavljaju svečani obredi.

Fra Didak Ćorić, nekadašnji župnik (1967.-1974.), daje dosta podataka o povijesti sv. Blaža, zaštitnika župe Gradnići u Brotnju: Župa je dugo vremena bilo pod jurisdikcijom (vlašću) biskupa slobodne republike Sv. Vlaha (Dubrovnik), pa je iz svog zaštitnika uzela istog sveca, samo s drugačijim izgovorom, svetog Blaža, da na taj način naglasi i svoju težnju za slobodom. Ta se težnja nije mogla sakriti samo u misli, nego se jasno odražavala i u vanjskom djelovanju i odatle se širila po svoj župi, kojoj je pripadalo cijelo Brotnjo i Luka do Gabele. Zbog toga su domaći begovi posebno uznemirivali, a često i oštro kažnjavali fratre kao njezine začetnike i širitelje. Sveti Blaž se svečano slavio 3. veljače učitlučkom groblju Podadvor sve do 1926. Poslije te godine slavi se u Gradnićima.

Sveti Blaž bio je liječnik. Zbog čestita života vjernici i svećenici odabrali su ga za biskupa u Maloj Aziji u vrijeme teških progona kršćana. Današnji obred blagoslova grla veže se uz predaju o njegovom polaganju ruku na dijete kojem je u grlu zapela kost. Učinio je znak križa i molio je Boga da dijete oslobodi te kosti te je doživio uslišanje. Nakon toga je zamolio da Bog to učini svaki put onome tko mu se u molitvi i vjeri obrati u njegovo ime.

Blagoslov grla kao obred pojavljuje se u IV. stoljeću, a korištenje svijeća pri molitvi znak su blizine blagdanu Svijećnice. Obred nazvan grličanje vrši se nakon svete mise, piše Hkm.hr

Svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla! Taj je blagoslov takozvana blagoslovina u Katoličkoj Crkvi. Kod blagoslovina Crkva moli Božju pomoć u raznim potrebama, a po zaslugama Isusa Krista i zagovoru svetaca.

(www.jabuka.tv | Foto: Brotnjo.info)