Biometrijski sustav puca po šavovima: BiH riskira putovnice, izbore i slobodno putovanje

Izdavanje osobnih iskaznica, vozačkih dozvola i putovnica, rad policije, održavanje izbora sljedeće godine i bezvizni režim Bosne i Hercegovine s Europskom unijom – sve je to ugroženo zbog mogućeg kolapsa sustava za uzimanje otisaka prstiju.

Novi sustav ne može se kupiti jer BiH još uvijek nema usvojen državni proračun za 2025. godinu. Razlog je politička blokada.

Očekuje se da će sustav za biometrijske provjere uskoro doseći svoj licencni maksimum. Izdavanje svih biometrijskih dokumenata bit će znatno usporeno, a u konačnici možda i onemogućeno, potvrdili su za Radio Slobodna Europa iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH.

Iz IDDEEA-e nisu željeli ni potvrditi ni demantirati neslužbenu informaciju da bi kolaps sustava mogao nastupiti već krajem kolovoza ili najkasnije do kraja ove godine.

IDDEEA je ovaj sustav kupila 2009. godine, između ostalog, jer su biometrijske putovnice bile jedan od uvjeta EU za ukidanje viznog režima. Aktualna verzija nabavljena je prije pet godina, a kupnja nove planirana je za ovu godinu.

Iz ove agencije za RSE navode da je potrebno nabaviti hardversku opremu, uključujući uređaje za obvezno uzimanje otisaka prstiju, softver te licence za određene programe i uređaje.

Cijene takvog sustava, prema informacijama s internetskih stranica nekih proizvođača, kreću se od šest do 15 milijuna eura, ovisno o tome radi li se o nadogradnji postojećeg ili kupnji potpuno novog sustava.

Iz IDDEEA-e navode da natječaj nije raspisan jer nije usvojen državni proračun.

Prema važećim pravilima o privremenom financiranju institucija BiH u vremenu kada nema proračuna, tzv. kapitalna ulaganja koja uključuju nabavu nove opreme nisu moguća.

Ako se proračun ne donese, moglo bi doći do kolapsa u cijeloj zemlji. Postupak javne nabave može trajati mjesecima, a ako se neke od tvrtki budu žalile na proceduru, postupak bi se mogao odužiti ili ponoviti.

Slična se situacija već događala s natječajima za nabavu putnih isprava.

Koje su posljedice?

Iz IDDEEA-e su za RSE potvrdili da je sustav “velikim dijelom popunjen” i da će “uskoro” dostići svoj maksimum. Nisu precizirali kada bi se to moglo dogoditi.

Pojednostavljeno, ako sustav može memorirati deset milijuna otisaka prstiju, koji se uvijek uzimaju pri izdavanju dokumenata, taj će broj uskoro biti dosegnut.

Navode da će “poduzeti sve što mogu” kako izdavanje osobnih dokumenata ne bi bilo dovedeno u pitanje.

Sustav za biometrijske provjere povezan je s brojnim institucijama, uključujući policijske agencije poput Granične policije BiH, a povezan je i s Središnjim izbornim povjerenstvom (SIP) BiH.

Svi ti korisnici sustava radit će u otežanim uvjetima, a provedba izbornog procesa s identifikacijom birača bit će praktički nemoguća, naglasili su iz IDDEEA-e za RSE.

To znači da će provjere identiteta, granična kontrola ili verifikacija birača biti otežane ili u potpunosti onemogućene.

Zašto nije usvojen proračun za 2025. godinu?

Državni proračun BiH za novu godinu trebao bi biti usvojen najkasnije do kraja prethodne godine. Ako se to ne dogodi, Ministarstvo financija i trezora donosi odluku o privremenom financiranju, koja ne uključuje nove troškove.

Svake godine, osobito nakon izbora, kasni se s donošenjem proračuna.

Izradu nacrta proračuna BiH koordinira Ministarstvo financija na temelju prijedloga državnih institucija. Usvaja ga Vijeće ministara i prosljeđuje Predsjedništvu BiH, koje ga potom šalje Parlamentarnoj skupštini. Nakon razmatranja u povjerenstvima, proračun kao zakon usvajaju Zastupnički dom i Dom naroda.

Vijeće ministara BiH početkom svibnja utvrdilo je nacrt državnog proračuna u iznosu od oko 800 milijuna eura. U njemu je bila predviđena i nabava novih biometrijskih sustava, kako su za RSE potvrdili iz IDDEEA-e.

Dva člana Predsjedništva BiH iz entiteta Federacije BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, vratili su nacrt proračuna „na doradu“, dok je članica Predsjedništva iz Republike Srpske Željka Cvijanović bila za njegovo usvajanje.

Komšić i Bećirović protivili su se nacrtu proračuna jer je u njemu bilo predviđeno da se novcem od dobiti Centralne banke BiH plati odšteta slovenskoj tvrtki Viaduct.

Također su tražili da se u proračunu predvidi novac za uvođenje skenera otisaka prstiju i glasačkih listića na biračkim mjestima, te financiranje tzv. institucija kulture od državnog značaja, čiji je rad ugrožen zbog neriješenog pravnog statusa.

Rješenje za Viaduct 17. srpnja nametnuo je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, koristeći Bonske ovlasti. Pozvao je institucije BiH da usvoje proračun i riješe pitanje kulturnih institucija.

Iz Predsjedništva BiH su za RSE potvrdili 24. srpnja da proteklih dana nisu zaprimili novi nacrt proračuna. U kolovozu državni parlament i većina zaposlenika u ministarstvima odlaze na kolektivni godišnji odmor.

Nakon što je visoki predstavnik nametnuo odluku o Viaductu i nabavi opreme za SIP BiH, ministar financija Srđan Amidžić najavio je da je neće poštovati.

Amidžić je kadar vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji Schmidta smatraju nelegitimnim.

Zbog nepostojanja jasne većine, rad državnog parlamenta mjesecima je paraliziran, te je upitno postoji li dovoljno ruku za usvajanje proračuna – jednog od najvažnijih zakona.

U međuvremenu, entiteti Republika Srpska s proračunom od oko 3,1 milijardu eura i Federacija BiH s oko 4,2 milijarde eura funkcioniraju prema vlastitim planovima za 2025. godinu.

(www.jabuka.tv)