BiH zaštitila samo dva proizvoda; med i heklanje

Oznakom geografskog porijekla, koja nosi veliki značaj za postizanje višeg stupnja konkurentnosti i prepoznatljivosti na regionalnom i europskom tržištu, u BiH su trenutno zaštićena samo dva proizvoda.

To su cazinski med od kestena, kojeg karakterizira veliki udio peludnih zrnaca kestenovog cvijeta, i gračaničko heklanje, što je posebna vrsta ručnog rada karakteristična za područje Gračanice, navode iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, pišu Nezavisne novine.

Iako bi mnogi bh. građani na pitanje da nabroje neke od najpoznatijih autohtonih domaćih proizvoda naveli: travničkom sir, janjski kajmak ili glamočki krumpir, još niko nije pokrenuo inicijativu ili uvidio interes u tome da oni dobiju oznaku geografskog porijekla.

Stručnjaci upozoravaju da u BiH još niko ne uviđa da bi sutra neki od autohtonih bh. proizvoda, zbog neposjedovanja zaštitne oznake, mogao doći u situaciju da ih netko drugi zaštiti.

Takvih situacija je već bilo u našoj regiji, a najpoznatiji je spor Slovenije i Hrvatske u vezi s tim čija je kranjska kobasica. Taj slučaj je završio pred Europskom komisijom, a proizvođači iz ove dvije države ove jeseni očekuju konačnu presudu o tome da li Hrvati i nakon ulaska u EU mogu nastaviti proizvoditi kranjsku kobasicu.

Sličan kamen spoticanja postoji i između Češke i Srbije koji datira još iz 2007. godine kada je Češka u EU okvirima kao proizvod geografskog porijekla zaštitila svoju vrsturakije od šljive u Moravskoj, pod nazivom slivovice.

Usporedba sa susjednim zemljama

Koliko je zaista broj od dva proizvoda sa oznakom zaštite geografskog porijekla mali, oslikava usporedba da su proizvođači susjednih zemalja stavili pečat geografskog porijekla na daleko veći broj artikala te da usprkos tome i dalje smatraju da nisu napravili posao dovoljno velikog obujma.

Tako je Srbija do sada zaštitila 58 proizvoda, a Hrvatska je do ulaska u EU zaštitila njih 12.

Primjera radi, u Srbiji su zaštićeni: sremski kulen, petrovska kobasa, užički goveđi pršut, leskovački domaći ajvar, futoški kupus, staroplaninski kačkavalj, fruškogorski lipov med, kladovski kavijar, leskovački rostilj, pirotski ćilim…

Hrvatskoj geografskom oznaku i ime geografskog porijekla imaju: baranjski kulen, virovitička paprika, dalmatinski, drniški i krčki pršut, lički krompir, meso zagorskog purana, poljički soparnik, ogulinski kiseli kupus, varaždinsko zelje te istarski pršut.

Značaj uvođena geografske oznake

Objašnjavajući značaj uvođenja geografske oznake, u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH kažu da geografska oznaka suštinski označava da su proizvodi i roba koji potiču sa određene teritorije, regije ili mjesta, potvrda izuzetnog kvaliteta koju prosječni proizvodi iz te iste grupe nemaju te da su veoma često upravo zbog takvih osobine proizvoda kupci za njih spremni da izdvoje više novca.

Stjecanjem ovih prava omogućava se korisnicima zaštićenih oznakama bolji položaj na tržištu i veća konkurentnost kroz mogućnost pristupa međunarodnoj registraciji imena porijekla, reklamiranja proizvoda kao autohtonih i postizanja veće konkurentnosti upravo zbog prepoznatljivosti proizvoda kao takvih“, kažu u Institutu.

Iz ove institucije su naveli kako se u postupku stjecanja prava na geografsku oznaku i ime geografskog porijekla kod njih trenutno nalazi još šest proizvoda. Oni nisu mogli navesti koji su to proizvodi u trenutnom postupku zaštite, ali su ipak otkrili kako se radi o četiri zanatska i dva poljoprivredna proizvoda.

U Institutu su također naveli kako je prema trenutnim zakonskim rješenjima na nivou BiH inicijativa za podnošenje prijave za priznanje prava na ime porijekla i geografske oznake proizvoda na strani proizvođača određenog proizvoda ili njihovih udruženja.

Nema zainteresiranih na svim nivoima vlasti

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, je komentirajući činjenicu da samo dva proizvoda iz BiH imaju oznaku geografskog porijekla, istaknuo da je ovo još jedan od primjera koliko u BiH na svim nivoima ne postoji zainteresiranih da zaštite domaći proizvod.

Takvim autohtonim proizvodima se odavno sve europske zemlje pokušavaju pozicionirati, kako na svom, tako i na stranim tržištima, dok kod nas ne postoji sluh. O ovom veoma značajnom pitanju bi daleko veći broj aktivnosti trebalo da sprovedu strukovna udruženja i komore“, konstatirao je on.

2 komentara

  • Konačno nek ove neke mlade shvate da heklano autothoni i tradicionalni i predivan hercegovački proizvod,zapravo umjetnički rad a da jeftine rute i sjane krpice s pušcima su dio kineske i muslimanske tradicije.

Odgovori na škija X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.