BiH: U dvije godine više od 43 milijuna duga za zatezne kamate

Federalna Vlada odbila je amandman na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode koji je podnio Mirza Ganić, zastupnik u Zastupničkom domu federalnoga Parlamenta, piše Večernji list BiH.

“Dostavljenim amandmanom potpuno se nomotehnički neispravno predlaže izmjena članaka važećeg zakona, dakle, nije riječ o prijedlozima za izmjenu ili doradu teksta prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode koji je u proceduri. Imajući u vidu naprijed navedeno, podnošenje i razmatranje samog sadržaja navedenog amandmana u potpunosti je suprotno odredbama poslovnika o radu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH te se Vlada, kao predlagač zakona, nije ni upuštala u ocjenu osnovanosti prijedloga sadržanih u njemu”, naveli su iz Vlade.

Zastupnik je u svom amandmanu tražio da se mogućnost otpisa zatezne kamate po osnovi dospjelih, a nenaplaćeni javnih prihoda sa stanjem na dan 31. prosinca 2014. godine produlji do 31. prosinca 2016. godine.

“Prema podacima kojima raspolaže Županijski porezni ured Zenica, samo u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2016., po tom osnovi naplaćeno je glavnice u iznosu od 3,758.924,35 KM, a otpisane su zatezne kamate u iznosu od ukupno 25,740.162,96 KM. Od početka primjene ovog zakona ukupno je naplaćeno 16,904.634,58 KM glavnice samo na području te županije”, naveo je Ganić.

Zaključak je kako produljenje poreznog razdoblja sigurno dovodi do povećanja naplate javnih prihoda.

“Zadržavanje na 31. prosinca 2014. neće dati željeni učinak jer je većina obveznika iskoristila tu povlasticu ili su izmirili starije obveze. U 2015. i 2016. u postupku naplate evidentirano je novih 43,567.866,46 KM po osnovi obračunate, a neizmirene zatezne kamate na glavnicu utvrđenu s 31. prosinca 2016. u iznosu od 185,775.413,89 KM, zbog čega predlažemo ovu zakonsku olakšicu kojom bi se produljilo razdoblje na koje se otpis kamata odnosi, čime bi se učinci naplate glavnog duga povećali”, navodi Ganić.

“Smatram da su općenito troškovi prinudne naplate nerealo visoki (5% od ukupne porezne obveze). Stvarni troškovi koji se imaju u radu su izrada odluka i drugih akata te pribavljanje nužne dokumentacije. Logično, iznos od 5% je asimetričan realnim troškovima i više se manifestira kao dodatna sankcija, uz visoku zakonsku zateznu kamatu (0,04% za svaki dan kašnjenja). Njihovim isključenjem dodatno bi se povećala naplata javnih prihoda. Ako predlagač smatra ovaj prijedlog preambicioznim, smatramo da je i postotno umanjenje na 1% ili 2% prihvatljivo. Sve iznad 2% smatramo destimulirajućom mjerom“, obrazložio je Ganić.

(www.jabuka.tv)