Bosanskohercegovačka ekonomija pokazuje kako je moguće ostvarivati rast i u vrlo nepovoljnom političkom ambijentu.
Makroekonomske analize za prvih nekoliko mjeseci ove godine pokazuju određeni rast svih pokazatelja, a sigurno je da bi rezultati bili znatno i bolji da je ukupna politička situacija povoljnija, a funkcionalnost institucija vlasti veća, piše Večernji list BiH.
Prema raspoloživim podacima na koje se u svojoj analizi poziva Odjel za ekonomska istraživanja Addiko grupacije, rast bruto društvenog proizvoda (BDP) ubrzao se u prvom tromjesečju ove godine.
Brže zapošljavanje uz stabilan rast realne neto plaće pomoglo je povećanju maloprodaje za 9,9% u prva dva mjeseca u usporedbi s prošlom godinom.
Štoviše, izvoz roba se povećao za prosječno 17,7% u prva dva mjeseca 2018. u usporedbi s prošlom godinom (nasuprot 15,7% u 4. tromjesečju 2017.), dok se uvoz povećao za 10,9% u odnosu na prošlu godinu (nasuprot 10,2% u 4. tromjesečnu 2017.), a pokrivenost uvoza izvozom narasla je do rekordnih 65,7% na temelju realnog tromjesečnog pomičnog prosjeka.
Očekivani rast BDP-a u ovoj godini je 3,1% uz povećanje javnih investicija. Činjenica da je u ovom razdoblju odblokirana druga tranšu MMF-a (75 milijuna eura), a time i otvoren put priljevu 700 milijuna eura sredstava EBRD-a (4,4% BDP-a) u razdoblju od 2018. do 2020. u cestovnu infrastrukturu, imat će i konkretne posljedice na bh. ekonomiju.
Ipak, glavni pokretač gospodarskog rasta je još uvijek rast privatne potrošnje od oko 2,5%, uz veću zaposlenost, plaće, kao i novčane doznake.
Prioritet za reforme
Rizici za rast su većinom političke prirode zbog predizborne kampanje i usporenog tempa reformi, što bi moglo ugroziti vanjsko financiranje, odnosno priljev kreditnih sredstava koja su tim reformama uvjetovana.
Jasno je da političke podjele, institucionalna slabost i loša provedba politike još uvijek ograničavaju mogućnost države popraviti svoje loše poslovno okruženje i time ojačati svoj potencijal za rast.
Makroekonomski pokazatelji upozoravaju kako se prioritet u reformama treba dati poboljšanju fizičke infrastrukture, smanjenju birokracije i administrativnih opterećenja, reformama tržišta rada, boljem upravljanju državnim poduzećima, jačoj konkurenciji i poslovnoj klimi.
Usklađenost s fiskalnim reformama, koju zagovara MMF kako bi se osigurala održivost duga, također bi bila kreditno pozitivna.
U ovoj godini oba entiteta planiraju povećati potrošnju za 3 do 6%, s projekcijom viška u državnom proračunu za oko 1,4% BDP-a, prema Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.
Međutim, stav je spomenutog odjela za ekonomska istraživanja da će se državni višak u proračunu smanjiti na 0,3%, prvenstveno zbog većih javnih ulaganja te uzimajući u obzir nadolazeće izbore i veće socijalne izdatke.
(www.jabuka.tv)
Južni Sudan, Libija i Afganistan su najopasnije zemlje na svijetu za posjetiti 2024. godine, pokazali…
Zlatni džepni sat pronađen na tijelu najbogatijeg čovjeka na Titanicu prodan je američkom kolekcionaru za…
Hrvatski nogometni reprezentativac Joško Gvardiol bio je strijelac prvog gola za Manchester City u 2-0…
Era jeftinog ljetovanja već odavno je gotova. Za veliki dio bh. građana odlazak na more…
Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da će izvanredna sjednica Vijeća sigurnosti UN…
Američki portal Remitly objavio je kartu koja pokazuje u koje zemlje se žele preseliti žitelji…