BiH očekuje hrvatsku potporu za Jadransko-jonsku autocestu i plinovod

Predstavnici Bosne i Hercegovine će na predstojećoj bečkoj konferenciji o zapadnom Balkanu predložiti da u financiranje ključnih regonalnih projekata budu uvršteni Jadransko-jonska autocesta i plinovod i očekuju potporu u nastojanjima da se oni grade preko teritorija BiH, najavio je u utorak u Sarajevu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

“I dalje predlažemo da dionica Jadransko-Jonske autoceste u dužnini od 117 kilometara prolazi kroz BiH. Smatramo da ovo ima velike prednosti u odnosu na ranije projektirane trase jer kroz BiH nema mostova ni tunela niti bilo kakvih drugih složenih objekata”, kazao je Zvizdić novinarima.

Iako je Jadransko-jonska autocesta projekt kojega su načelno prihvatile sve države regije a Europska ga je unija spremna financirati, točna trasa te prometnice još nije utvrđena jer Hrvatska nije odlučila treba li ona ipak ići dubrovačkim zaleđem.

Zvizdić je uvjeren kako će Hrvatska ipak pristati da ta autocesta na pravcu ka Crnoj Gori umjesto Dubrovačko-neretvanskom županijom prolazi preko istočne Hercegovine odnosno Popovog polja.

“Mi se nadamo da će naši susjedi to podržati i smatramo da je ključ regonalne suradnje upravo BiH. Siguran sam da će to podržati i Europska unija i Hrvatska kao naš susjed”, kazao je Zvizdić.

U BiH računaju kako bi se u slučaju političke potpore iz Bruxellesa i Zagreba trasa Jadransko-jonske autoceste krz BiH mogla izgraditi u razdoblju od dvije godine a u dužini od 22 kilometra ona bi se preklapala s trasom autoceste na koridoru Vc na pravcu od graničnog prijelaza Bijača-Nova sela do Počitelja.

U Beču planiraju tražiti 14 milijuna eura za plansku dokumentaciju kako bi se već 2016. počelo s provedbom projekta kojega je Zvizdić opisao iznimno važnim jer bi se gradnjom te autoceste kao i one na koridoru Vc prometno povezalo sedam država regije.

Sličan plan u Sarajevu imaju i s plinovodom na Jadransko-jonskom koridoru.

“Tražimo da sukladno ranije potpisanim sporazumima on tranzitno prolazi kroz BiH na pravcu od Albanije ka Hrvatskoj”, kazao je Zvizdić podsjećajući kako se u jednoj varijanti pokušalo izbjeći BiH zbog prolaska plinovoda kroz deltu Neretve.

“Oni koju su to radili nisu dobili nikakve podatke od BiH. Mi tražimo da se vrati trasa kroz neumski koridor”, kazao je Zvizdić.

Ono što je nesporno i za što će BiH i Hrvatska zajednički lobirati na bečkoj konferenciji je gradnja mostova preko Save kod Gradiške i Svilaja na koridoru Vc nužnih za bolje cestovno povezivanje dviju država.

Projekt mosta Svilaj-Odžak stajao bi 109 milijuna eura a do sada je za njegovu izvedbu osigurana potpora od 22 milijuna eura nepovratnih sredstava. Prikupi li se ostatak novaca plan je da on bude dovršen do kraja 2017.

Za most kod Gradiške potrebna su pak 34 milijuna eura a do sada je osigurano 6,8 milijuna.

Kompletiranje financijske konstrukcije omogućilo bi da taj most bude izgrađen do kraja 2018.

“Za ove projekte imamo potpunu suglasnost Hrvatske i oni su već dogovoreni a u Beču će biti potvrđeni”, kazao je Zvizdić.