BiH – Najslabija ex-yu država i ekonomski pakao na zemlji

Bivše jugoslovenske republike su se suočile sa brojnim ekonomskim socijalnim i političkim promjenama nakon raspada Jugoslavije.

Ratovi na ovim prostorima sigurno nisu pomogli u procesu uspostavljanja modernog slobodnog ekonomskog tržišta i vladavine prava u ovim južnoslovenskim zemljama.

Međutim, ove države su napravile mnogo neiznuđenih grešaka u procesu tranzicije iz državnog upravljanja ekonomijom do modernog slobodnog tržišta. Ove greške imaju veliki uticaj na kvalitet života običnih ljudi u postjugoslovenskim državama, piše Buka.com

U ovom tekstu analizirano je ekonomsko stanje u svim zemljama a mi vam donosimo opis Bosne i Hercegovine sa podacima preuzetim iz magazina Forbes.

Podnaslov teksta je “Bosna i Hercegovina – Najslabija ex-yu država i ekonomski pakao na zemlji”

Da nije Bosne i Hercegovine, Srbija bi najvjerovatnije bila najdepresivnija ex-yu zemlja. BDP u BiH je 12 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika 4,821 dolar.

BiH ima najveći stupanj nezaposlenosti u regiji : 43.3 posto, a ovo je dramatično loš parametar čak i za afričke uvjete. Javni dug BiH je 43 % GDP-a. BiH je među 85 najboljih zemalja za razvoj biznisa.

BiH prolazi kroz ekonomsku tranziciju sa limitiranim tržišnim reformama. Ekonomija zavisi u mnogome od izvoza metala, doznaka iz inostranstva te međunarodne pomoći. Djelimični uspjeh zabilježen je tijekom 2003-2008.godine, kada je rast BDP-a bio iznad 5 posto godišnje.

Međutim, zemlja je doživjela pad BDP-a od gotovo 3% u 2009-oj godini reflektirajući lokalne posljedice globalne ekonomske krize.

Jedan od glavnih bosanskohercegovačkih ekonomskih izazova otkako je recesija počela jeste smanjenje potrošnje na plaće u javnom sektoru i socijalna davanja u susret MMF-ovih kriterija za dobivanje sredstva za pokrivanje proračunskih deficita.

Reforme bankarskog sustava su ubrzale 2001. godine nakon što je sav sustav društvene naplate iz ere komunizma ukinut; inostrane banke, prije svega iz Austrije i Italije, sada kontroliraju veći dio bankarskog sektora.

Državna potrošnja, otprilike 50 % BDP-a, je visoka zbog viška institucija na državnoj, entitetskoj i opštinskoj razini. Privatizacija državnih poduzeća je bila spora, pogotovo u Federaciji BiH gdje politička podjela između etnički utemeljenih političkih stranaka čini dogovor o ekonomskoj politici još težim.

Značajan deficit tekućeg proračuna i visoka stopa nezaposlenosti i dalje su dva najozbiljnija makroekonomska problema u zemlji.

(Bljesak.info)