BiH na putu prema Europskoj uniji sve više zaostaje za ostatkom regije

Nakon što su se zemlje članice Europske unije dogovorile da konačno otvore pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, probuđena je nada da proces proširenja Unije na jugoistok Europe ipak nije zaustavljen.

Sjeverna Makedonija morala je napraviti nove ustupke susjedima, što je izazvalo unutarnje političke turbulencije u zemlji, ali je bar europski put deblokiran.

Bosna i Hercegovina, nažalost, nema napretka na europskom putu i sve ono što se događalo proteklih mjeseci, uključujući sastanke s europskim dužnosnicima u Bruxellesu, za sada je bez rezultata, piše Večernji list.

Nema naznaka da će se bilo što promijeniti prije izbora, ali i priča o preispitivanju odluke o kandidacijskom statusu u listopadu, ovisno o napretku u ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije, zvuči neuvjerljivo.

Snažna potpora

Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da u BiH još uvijek postoji snažna potpora europskom putu zemlje, ali to ne prati učinak domaćih političara i institucija, kao ni dovoljno jaka potpora svih članica Europske unije.

Jasno je da su neke od europskih vlada itekako skeptične prema nastavku proširenja Unije. Zapravo, ništa se u statusu BiH i njezinu odnosu s EU-om nije promijenilo već godinama.

Nova agenda za BiH i dalje je u najavi, a jedino na čemu se više inzistira nego ranije je povezivanje unutar regije koja čeka na članstvo u EU.

Pokazao je to i izostanak kritične količine pritiska na pregovarače o izbornoj reformi. Taj neuspjeh umnogome utječe i na europski put BiH, a ono što su lideri većine parlamentarnih stranaka obećali predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu nedavno u Bruxellesu ne jamči da će ovo pitanje biti riješeno.

Kada je riječ o spomenutih 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila pred BiH kao uvjet za odobravanje kandidacijskog statusa, uz izbornu reformu, najviše se govori o trima reformskim zakonima koji se odnose na uređenje oblasti sukoba interesa i javnih nabava te rad Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH.

Milorad Dodik, kao i drugi srpski predstavnici, inzistira na promatranju uvjeta u cijelosti te na povlačenju stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, zatvaranju Ureda visokog predstavnika i nekim drugim procesima, za koje očito ne postoji spremnost u Sarajevu.

Zato je mnogo vjerojatnije da će razmatranje spomenutih zakona biti iskorišteno za nove političke svađe i prikupljanje stranačkih i nacionalnih bodova nego za pokušaj približavanja članstvu u Europskoj uniji.

Treba se prisjetiti da je prošlo više od šest godina otkako je BiH službeno predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Malo je toga urađeno na tom putu u međuvremenu, a izostanak reformi očito je samo posljedica duboke političke i institucionalne krize u kojoj se zemlja nalazi.

Uz Kosovo, BiH je na samom začelju kolone zemalja naše regije koje pretendiraju na članstvo u Uniji.

Rezultati

Kao dobar primjer pozitivnih, ali nedovoljnih pomaka u BiH je deblokada izbornog procesa u Mostaru te ukidanje smrtne kazne u RS-u. Među prioritetima koji ostaju neispunjeni su, dakle, izmjene Izbornog zakona BiH te izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”.

Također se traži i reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna). Od BiH se očekuje i da osigura pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti između različitih razina vlasti, kao i da ispuni ranije uvjete za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) te još mnogo toga.

Za razliku od BiH, ostale zemlje iz regije koje pretendiraju na članstvo i otvaraju pregovaračka poglavlja suočavaju se s potpuno drugim problemom.

Uz goleme napore i odricanja, to daje i rezultate. Barem u slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije.

(www.jabuka.tv)