Okrenemo slavinu i voda teče. Kupamo se, peremo rublje i posuđe, koristimo vodu, a da stvarno ne razmišljamo o problemu koliko su ugrožene zalihe “tekućine života”…
Zalihe pitke vode na našem planetu nisu beskonačne, a čak 97 posto svih voda na Zemlji slana je voda koja nije prikladna za piće, piše Večernji list BiH.
Od tri posto pitke vode, dva posto “zaključano” je u ledenim kapama i ledenjacima te nam je samo 1 posto dostupno za piće. A i to čovjek ugrožava svaki dan.
Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve čiste vode za piće. Međutim, otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse.
Kontroli kvalitete voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljno pozornosti, što predstavlja značajan epidemiološki rizik, posebice u ljetnim mjesecima. Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja s najviše izvora prirodne čiste vode u Europi, no njezine su rijeke istodobno najonečišćenije na kontinentu. Prema indeksu zaštite okoliša za postupanje s otpadnim vodama, BiH ima, od stotinu mogućih, samo tri boda.
Gospodarenje otpadom u Bosni i Hercegovini još nije regulirano. Slično tomu, na jednom od najvećih plovnih putova u Europi, Dunavu u Srbiji, nizak je stupanj ekološke zaštite.
Zagađenje prirode u Bosni i Hercegovini i dalje je veliko, divlja odlagališta su posvuda, a otpad se baca ili odlaže bez ikakve odgovornosti ili savjesti. Zakona nema ili se ne provode, kazne ne stižu nikome, a rijeke ili druge vodene površine, gotovo bez iznimke, zatrpane su otpadom.
Prema propisima Europske unije o gospodarenju otpadom, sustav pročišćavanja vode mora imati svako naselje s više od 20 tisuća stanovnika. BiH s četiri milijuna stanovnika ima samo tri pročistača vode na rijekama, a u Beogradu, s dva milijuna stanovnika, neprerađene otpadne vode i dalje završavaju u Dunavu.
Čak polovina građana Bosne i Hercegovine nije obuhvaćena organiziranim prikupljanjem otpada.
Nekima je i skupa naknada od pet eura mjesečno, ali bacanje u prirodu bi moglo, u konačnici, biti najskuplje jer su kazne od 500 do 5000 eura.
Iako je u urbanim sredinama problem odlaganja otpada primjerenije riješen, potrošačka svijest na niskoj je razini kada se koristi plastika.
Veliki trgovački lanci nedavno su vrećice počeli naplaćivati po simboličnoj cijeni od dva i pol centa, što je dalo rezultate, ali u maloprodajnim dućanima one su i dalje u velikom optjecaju.
Prema istraživanju Centara civilnih inicijativa, kako bi se razgradila plastična vrećica, potrebno je 400 godina.
Na putu od dućana do doma ljudi ih koriste u prosjeku 12 minuta.
U Bosni i Hercegovini u jednoj ih se godini potroši blizu 1,2 milijarde.
(www.jabuka.tv)
[gallery ids="683915,683910,683912,683906,683907,683908,683909,683911,683913,683914,683916,683917,683918,683919"] Međunarodni dan vatrogasaca i blagdan sv. Florijana obilježava se svake godine 4. svibnja,…
Ovogodišnji Hercegovina Travel Fest bit će održan u petak, 10. i subotu, 11. svibnja u…
Građani Bosne i Hercegovine najviše vjeruju medijima (61,8 posto) i vjerskim zajednicama (56,7 posto), dok…
Nacho Fernández nakon 30. lipnja više neće biti igrač Real Madrida, objavila je Marca. Njegova…
Kako neslužbeno doznaje Jabuka.tv, Ultrasi su ukrali veliki broj transparenata navijačima Veleža. Navedeno se dogodilo…
Čak 286.002 predmeta bila su neriješena u sudovima širom BiH posljednjeg dana 2023. godine, kao…