BiH ima najnižu prosječnu plaću u regiji

Dok traje višegodišnja borba među radnicima, poslodavcima i sindikatima o povećanju plaća, sve više mladih radnika i onih s iskustvom napušta BiH u potrazi za većom plaćom od koje mogu normalno živjeti.

Poslodavci obećavaju veće plaće, ali samo pod uvjetom da se smanje doprinosi, u čemu su djelomično u pravu, te da na kraju sami odlučuju o povećanju plaće radnicima od 100 do 400 maraka te da im se na te isplate računaju drastično smanjeni doprinosi, piše Večernji list.

Plaćama kakve su trenutačno u BiH, posebice u realnom sektoru, teško se može zaustaviti ili barem smanjiti iseljavanje.

Prosjek u Hrvatskoj 1.094 eura

Od plaće koju dobiju za svoj rad radnici jednostavno ne mogu preživjeti mjesec, o luksuzu odavno nitko i ne razmišlja. Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini najniža je u regiji.

Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu objavila je podatak da je iznos prosječne plaće u Crnoj Gori blizu 800 eura. Kako su precizirali, prosječna zarada u Crnoj Gori u siječnju je iznosila 757 eura. Mjesec poslije, u veljači, iznosila je 771 euro i uvjerljivo je najveća u regiji. Objavili su i grafiku na kojoj se vidi poredak četiriju zemalja regije po prosječnoj plaći izračunatoj u eurima za siječanj. Na prvom mjestu je Crna Gora, slijedi Srbija sa 706 eura, potom Bosna i Hercegovina sa 617 eura te Sjeverna Makedonija, gdje je plaća 550 eura.

Prosječna mjesečna neto plaća za siječanj 2023. godine u Republici Hrvatskoj iznosila je 1.094 eura i uvjerljivo je najveća u našem susjedstvu. Dakle, Crnogorci primaju 154 eura ili 300 KM više od bh. građana. U BiH ni s prosječnom plaćom nije moguće zadovoljiti mjesečne potrebe, a o minimalnoj, koja u Federaciji BiH iznosi 596 KM, suvišno je i govoriti.

Istina, svake godine sve manji broj ljudi radi za minimalnu plaću. Ipak, oko 20.000 radnika u Federaciji BiH prima minimalnu plaću i oni najviše napuštaju BiH te odlaze u Njemačku, Austriju i neke druge zemlje u Europi. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice, koja iznosi 2.892 KM, prosječnom plaćom je 41,77%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,61%. Dakle, radnici na minimalcu sa svojom plaćom ne mogu preživjeti ni tjedan dana, piše Večernjak.

Masovno iseljavanje

Bosna i Hercegovina ostaje bez radne snage. Radnika već dulje nedostaje u građevinarstvu, svim granama industrije, fizički zahtjevnim i stručnim poslovima. Svoje granice za radnike s Balkana otvorila je Njemačka, a početak turističke sezone na Jadranu ubrzat će odlazak i iz već uzdrmane ugostiteljske djelatnosti.

Osim neusporedivo boljeg standarda, radnicima se nude i dodatne pogodnosti, bonusi, edukacije, sustav koji ih štiti. BiH je država koja iz godine u godinu bilježi dramatičan pad broja stanovnika. Kako su pokazali podaci iz izvješća UN-a za 2022. godinu “Perspektive svjetskog stanovništva”, BiH je u samom vrhu liste zemalja u kojima se bilježi najveće smanjenje broja stanovnika u svijetu.

Službena istraživanja Unije za održivi povratak i integracije u BiH potvrđuju da je iz zemlje od 2013. do 2021. godine otišlo gotovo pola milijuna njezinih građana. Samo u pretprošloj godini to je učinilo njih više od 170.000, što je ravno broju stanovnika jednog od većih gradova u BiH. Oko 50.000 građana BiH dobilo je dozvole za boravak u Njemačkoj u proteklih deset godina, pokazuju podaci koje je vlada Njemačke poslala njemačkom Bundestagu kao odgovor na zastupničko pitanje.

Naime, kako je naglašeno u ovom odgovoru, u proteklih deset godina izdane su 17.434 nominalne dozvole za boravak državljanima BiH, pri čemu se, kako je objašnjeno, svaka nominalna dozvola može odnositi na više ljudi jer se dozvola vodi na nositelju zahtjeva. Ako se pretpostavi da su među nositeljima uračunati i članovi obitelji, može se zaključiti da je ovim obuhvaćeno oko 50.000 državljana BiH.

(www.jabuka.tv)