BiH ima najmanje studenata u Europi po broju stanovnika

„Treba iskreno voljeti Bosnu i Hercegovinu, a ne lagati je. Ako iskreno volimo BiH onda ćemo poštivati struku i znanje“, kazao je u intervjuu dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Željko Šain. Naime, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Sarajevu (EFSA), Ekonomski fakultet Sveučilišta u Tuzli (EFTZ) i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zenici (EFZE) su 25. travnja u Sarajevu potpisali sporazum o suradnji radi uspostavljanja i jačanja te suradnje.

Na konstataciju da je vrlo često pitanje da na zavodima i agencijama za zapošljavanje ima puno nezaposlenih ekonomista, te da li je to proizvodnja kadra koji teško pronalazi posao, dekan Šain je rekao da je to izuzetno suptilno pitanje i pitanje koje se jednostrano promatra, odnosno, objektivno se ne prezentira javnosti.

„Nije mi cilj nijedne sekunde braniti studiranje na bilo kojem dijelu znanosti pa i u sferi ekonomije, da se kao školujemo za „biro“, ali BiH postotno danas ima najmanji broj studenata u Europi u odnosu na broj stanovnika. Na dnu smo ljestvice“, kazao je Šain.

Pojašnjava da broj zaposlenih ljudi nije mjerilo koliko se „proizvodi“ na fakultetima i akademijama, nego koliko je razvijena sredina. Tvrdi da bi bilo manjak ekonomista kao i drugih stručnih kadrova da, „Energoinvest“, „Hidrogradnja“, „Unis“, i nekadašnji sustavi u BiH rade punim kapacitetima te da nije ekonomska kriza i da imamo bolju makroekonomsku politiku. Naglašava da iz svima nama poznatih razloga nemamo, na primjer, dva-tri velika projekta koja su bila zacrtana, ali se iz političkih razloga dovoljno brzo ne razvijaju, a „da se ti projekti aktiviraju mi bismo generalno u BiH imali manjak radnika. Morali bismo uvoziti radnike“.

Radi se o projektu koji je svojevremeno započet s ASA Prevent Holdingom pod radnim naslovom „Bosansko goveče“. Taj projekt od strateškog značaja bio je fokusiran na proizvodnju kože za izradu presvlaka za automobile iz koncerna Volkswagen, Audi, BMW. Drugi projekt tiče se elektro-energetskog sektora koji bi omogućio dodatna zapošljavanja, jer takav infrastrukturni projekt tražio bi na hiljade uposlenih.

– Dakle, ne može se govoriti kako mi proizvodimo za biro. Ako bismo uzeli samo jedan segment, pa na primjer, ako bismo rekli da tražimo samo 10 dobrih stručnjaka iz računovodstva u financijskom sektoru, tvrdim vam da ih ne bismo mogli naći- kategoričan je Šain. Ističe da nama tu brojnost na biroima daju nedovoljno kvalificirani i kvalitetni kadrovi koji dolaze s raznih privatnih fakulteta.

Dalje pojašnjava da se, s druge strane, postavlja pitanje ljudskih prava za studije. Ko može zabraniti nekome da studira ono što plati. Tu su ugrožena pojedinačna ljudska prava jer, „ako ću ja, slikovito, platiti ekonomsku cijenu studija a ona mi se nudi na tržištu, ja odgovaram i snosim rizik hoću li taj studij završiti i hoću li naći adekvatan posao“.
– U tom smislu imamo čisto makroekonomski oblik razvijenosti društva. Ima puno osoba koje se bave ekonomskim poslovima, a nisu iz sfere ekonomije – kazao je Šain i dodao da imamo i odgovornih dužnosnika u vladama koji nemaju adekvatnu stručnu spremu „ja ih ne prozivam, ali ima čak i ministara koji obnašaju čisto ekonomske poslove a završili su nešto treće i pitanje je koje fakultete“.

Dekan je također postavio pitanje zapošljavanja mladih, i da li se uopće mladim kadrovima koji završe dozvoljava i da rade ili se birokratski ljubomorno čuva svoje radno mjesto, kao i drugi razlozi jer je još preveliki utjecaj politike nad strukom.

Zaključio je  da bh. fakulteti ne proizvode za biro, „mi proizvodimo za tržište“ koje igrom slučaja još nije prepoznalo sve to. Pohvalio se da na testovima koje kandidati imaju u firmama pred zaposlenje, uglavnom prolaze kandidati sa njihovih fakulteta, jer znanje se ipak više cijeni. Na pitanje kakvo je rješenje problema privatnih fakulteta, profesor Šain je istakao da su privatni fakulteti dobrodošli, „ali samo neka se ponašaju onako kako se ponašaju državni fakulteti“.

Na konstataciju da i na tim privatnim fakultetima rade kao gostujući profesori i oni koji su uposlenici na državnim fakultetima Šain je rekao da to nije problem samo u BiH, ali treba omogućiti da profesori normalno rade svoj posao na matičnim fakultetima, a to je već dio nelojalne konkurencije koju treba adekvatnim mjerama sprječavati.

– Mi ne možemo nikome zabraniti da radi, ali postoje kodeksi koji se moraju poštivati. Jer , ne možete istovremeno navijati i za „Želju“ i za „Sarajevo“. Opredijelite se za koga će te igrati – rekao je dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Željko Šain.

(www.jabuka.tv)