BiH i dalje plaća kazne jer ima kredite koje ne iskorištava

Penali nisu nažalost ništa novo, jer godinama se plaćaju svojevrsne kazne u visini od 1,1 do čak 3,4 milijuna maraka koliko je plaćeno u 2015.

Bosna i Hercegovina i njene institucije u čitavom poratnom razdoblju ponašaju se poput pijanih milijunaša koji za građane i nije previše briga nego isključivo za osobne i stranačke interese.

Jedan od segmenata koji to u praksi pokazuju jesu podaci o penalima za podignute i neiskorištene kredite, što dodatno dobiva na težini ako znamo da je naša zemlja jedna od najsiromašnijih država u Europi, piše Dnevni.list.

Vjekoslav Bevanda, ministar financija i trezora BiH, odgovarajući državnim parlamentarcima potvrdio je kako u BiH trenutno postoji ugovorenih inozemnih kredita u iznosu od 14,219 milijardi maraka, od čega je angažirano 11 milijardi maraka.

“Kreditorima za nepovučena kreditna sredstva od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine po osnovu penala plaćena je 631 tisuća maraka”, kazao je Bevanda.

Novac stoji na računima

Ovo nažalost traje jako dugo, jer godinama se plaćaju penali u visini od 1,1 do 3,4 milijuna maraka.

Primjerice, samo u 2015. platili smo navedeni rekordni iznos od 3,4 milijuna maraka penala i naravno za ovu tematiku, kao i sve druge, nitko
nikada nije snosio nikakve političke posljedice.

Spomenute 2016., od ukupnog iznosa neangažiranih kreditnih sredstava na Federaciju otpadalo je oko 1,977 milijardi maraka, a na Republiku Srpsku 943,88 milijuna maraka, na Distrikt Brčko 59,78 milijuna maraka, a na institucije BiH 47,09 milijuna maraka.

Naknade, odnosno penale plaćali smo i plaćamo Njemačkoj razvojnoj banci KfW, Europskoj banci za obnovu i razvoj BiH, MMF-u, Svjetskoj banci (IBRD), OPEC Fundu, UniCredit Bank Austrija… Sve ovo vrlo je teško objasniti običnim građanima koji imaju mizerne plaće i mirovine, država se stalno zadužuje kako bi preživjeli proračuni, ali i kada se zaduži ta sredstva ne uzimaju te se plaćaju kazne. Ukoliko znamo da smo po putnoj infrastrukturi (autoceste, željeznice, zračne luke) među najgorima u Europi, kako brojni projekti čekaju desetljećima cijela priča oko ove tematike dodatno je nejasnija.

Velika zaduženost

Ukoliko govorimo o zaduženosti BiH u prošloj godini ona je bila oko 40 posto BDP-a, a u ovoj godini dogodila su se nova neplanirana zaduživanja.

Situacija je najgora u RS-u, gdje je javni dug 2016. bio čak 58 posto BDP-a i opasno se približava 60 posto, što je Maastrichtski kriterij.

Nadalje, kako je objavio CCI u “Stanju nacije 2017” u prvih pola godine 2017. raslo je zaduženje na unutarnjem tržištu jer su vlasti u tom razdoblju uzele 200 milijuna maraka, a zaduživanje se nastavilo i nakon toga.

Tako je dug komercijalnim bankama na povijesnom je maksimumu od oko 2,4 milijarde maraka, pa je to povećanje u odnosu na 2012., kada je bio oko 1,2 milijarde, za 100 posto.

Kada gledamo zaduženost po glavi stanovnika, u BiH je svaki građanin u prosjeku dužan 5.712 maraka (posljednje dvije godine zaduženost po stanovniku uvećana je za 313maraka) pa i građani poput vlada životare tuđim novcem te se dužnička spirala sve više steže oko naših vratova.

Isto tako,valja kazati kako oko pola proračunskih sredstava ide na otplate dugova, a i ta nova sredstva uzimao iz kredita.

(Dnevni list)