BiH bi mogla postati zemlja visokog dohotka tek 2040. godine

Ako je suditi po izvješću Svjetske banke za BiH, odnosno dokumentu ”Ekonomski memorandum”, unatoč određenom napretku i provedenim ili započetim reformama, još smo daleko od potpuno funkcionalne tržišne ekonomije.

Perspektiva članstva u Europskoj uniji se evidentira, ali i ostvarenje konačnog cilja – članstva u Uniji, vremenski je neizvjesno.

Unatoč ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije poprilično je daleko. Za preokretanje ovakve putanje BiH bi trebala početi širu strukturnu reformu prema produktivnijoj ekonomiji predvođenoj privatnim sektorom te smanjenju ovisnosti o ugljenu, navodi se u dokumentu, piše Večernji list.

Analizirajući rast bruto društvenog proizvoda u BiH u proteklih nekoliko desetljeća, odnosno nakon završetka rata do danas, analitičari Svjetske banke došli su do procjene da bi zemlja mogla dosegnuti status visokog dohotka u idućih od 16 do 17 godina.

Usto, oprezna fiskalna politika od 2014. godine rezultirala je relativno niskim omjerom javnog duga na razini BiH od oko 30 posto BDP-a unatoč značajnim rashodima entitetskih vlada usmjerenim na podršku tvrtkama i kućanstvima nakon pandemije 2020. godine i naknadnog inflatornog šoka 2022. godine, ističe se u memorandumu.

Dodaje se kako je valutni odbor održavao stabilnost cijena, s niskim stopama inflacije koje su u protekla dva desetljeća bile jednoznamenkaste sve do globalnog inflatornog šoka, podržavajući konkurentni realni efektivni devizni tečaj. Svjetska banka u svom izvješću naglašava i da je deficit tekućeg računa značajno poboljšan, dosežući rekordno nisku vrijednost od 2,5 posto BDP-a u 2021. godini s oko 16 posto BDP-a u 2005. godini.

Usporedni podaci pokazuju da je realni rast BDP-a po glavi stanovnika u BiH nadmašio susjedne zemlje, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, iako je to više posljedica sve većeg odljeva stanovništva nego veće stope rasta proizvodnje.

S druge strane, rast stvarnog outputa u BiH stagnirao je u posljednjih 15 godina, shodno tome, kumulativni rast realnog BDP-a u BiH značajno zaostaje za njezinim partnerima, ističe se u memorandumu.

Također, upozorava se da je konvergencija u realnoj potrošnji po glavi stanovnika stagnirala na oko 40 posto u odnosu na prosječnu zemlju EU-a u posljednjih 15 godina.

U međuvremenu su zemlje okruženja ostvarile napredak u smanjenju ovog jaza, pri čemu je Crna Gora dosegnula 60 posto, Srbija 53 posto, a Sjeverna Makedonija 51 posto prosjeka. Ispod BiH je ostala samo Albanija s 39 posto, s tim da je krenula od niže osnovice od 26 posto 2005. Dakle, dok Albanija ubrzano sustiže prosječnu zemlju EU-a po životnom standardu, BiH jedva napreduje, stoji u dokumentu Svjetske banke, piše Večernji list.

Upozorava se da trenutačni model rasta i energetike u BiH neće moći održati, a očekuje se da će se rast prepoloviti za dva desetljeća. Negativan utjecaj imat će slabljenje izvozne konkurentnosti jer se na granicama EU-a traži prilagođavanje emisije ugljena koji još dominira u proizvodnji struje u BiH.

Pri trenutačnom tempu strukturnih reformi, izgledi BiH da dovrši svoj prelazak u funkcionalnu tržišnu ekonomiju i ispuni ekonomske kriterije za postizanje članstva u EU su slabi. Da bi se promijenila ova situacija, BiH bi trebala provesti niz dubokih strukturnih reformi kako bi ojačala privatni sektor i produktivnu ekonomiju te smanjila ovisnost o ugljenu, upozorava se u dokumentu.

Nerazmjerno veliki javni aparat i produktivnost rada koja stagnira od 2015. godine samo su neki od razloga koji koče daljnji razvoj.

Makroekonomske politike imale su tendenciju favorizirati kratkoročne ciljeve na račun dugoročnog rasta, s fokusom na poticanje potrošnje, a ne ulaganja.

Tekuća proračunska potrošnja ograničavala je kapitalne izdatke u proteklih od 10 do 15 godina, dok priljev izravnih stranih investicija ostaje nedovoljan, a produktivnost stagnira zbog, kako se navodi, malog privatnog sektora u sjeni prisutnosti velikih državnih poduzeća.

(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)