Bh. političari najmanje rade, a imaju najveće plaće u regiji

BiH je, kako su jučer istaknuli iz Centara civilnih inicijativa prilikom prezentiranja rezultata šestomjesečnog monitoringa Parlamenta i Vijeća ministara BiH, zarobljena od svog političkog vrha, piše Dnevni list.

Vlast je neodgovorna, a centri stvarne moći su izmješteni daleko iz institucija sustava. BiH je, po riječima glasnogovornice Majde Behram-Stojanov, država u kojoj svakodnevno raste broj ekstremno siromašnih građana, u kojoj je sve izraženija korupcija, politička nestabilnost postala je trajna kategorija, gdje samo političke elite i njihovi najbliži suradnici dobro žive, broj nezaposlenih se opasno približava broju zaposlenih.

„Javna poduzeća postala su utočišta stranačkim poslušnicima, gdje je provedena neučinkovita i nepravedna privatizacija. S razlogom je u BiH manje stranih investicija“, naglasila je Behram-Stojanov.

Radili dan i pol mjesečno

Ivica Čavar, konzultant za monitornig Parlamentarne skupštine BiH, kaže da Parlament krši propise koji reguliraju njezin rad i funkcionira po principu ad hoc rješavanja problema.

„Parlament BiH cijelu prošlu godinu i prvo polugodište ove godine radio je i radi bez usvojenih orijentacijskih planova rada oba doma Parlamenta BiH, a proračun institucija BiH i međunarodnih obveza naše zemlje za prošlu godinu usvojen je retroaktivno, dok je proračun za ovu godinu usvojen sa znatnim zakašnjenjem zbog čega je Vijeće ministara BiH moralo donijeti dvije odluke o prijevremenom financiranju“, podsjetio je Čavar konstatirajući da se i dalje radi malo, a troši puno.

Zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od početka godine do 30. lipnja ove godine održali su 13 plenarnih sjednica, na njima proveli ukupno 77,5 sati, prosječno nešto više od jedan i pol osmosatni radni dan mjesečno. Izaslanici Doma naroda su u istom razdoblju održali osam plenarnih sjednica, na njima za pola godine proveli ukupno 13 sati. Primanja državnih dužnosnika i dalje su izuzetno visoka, između 4800 i 7000 maraka i u potpunom su u neskladu s ostvarenim rezultatima.

„U prvom polugodištu 2012. jedva je usuglašeno i usvojeno smanjenje plaća zastupnika i izaslanika BiH za 4, 5 posto, što je potpuno neadekvatan odgovor na krizu pa stoga rez mora biti radikalan kako je radikalno bilo i svojevremeno povećanje njihovih plaća. Prije četiri godine plaće im nisu povećane za 4,5 posto, nego za 108 posto“, kaže Čavar.

Usporedba sa susjedima najbolje oslikava katastrofalne rezultate bh. vlasti. Zastupnici Hrvatskog sabora u prvom polugodištu ove godine su na 58 dana zasjedanja efektivno radili 330 sati, što je četiri puta više od Zastupničkog doma i 25 puta od Doma naroda Parlamenta BiH. Oni su usvojili 101 zakon je što je za sedam puta više od broja zakona koji je Parlament BiH usvojio u tom razdoblju. U istom razdoblju Skupština Crne Gore je na 42 dana zasjedanja utrošila 140 sati i za to vrijeme usvojila 56 zakona, što je četiri puta više od broja zakona koji je usvojio Parlament BiH. Skupština Srbije je u prvom polugodištu ove godine zbog parlamentarnih izbora održala dvije sjednice i u četiri dana zasjedanja usvojila čak 27 zakona koliko je Parlament BiH usvojio za posljednjih godinu i pol dana. Primanja bh. političara daleko su veća od primanja njihovih kolega u susjedstvu koji ostvaruju bolje rezultate.

„Aktualni saziv Parlamenta BiH dva puta je lošiji od prethodnog i skoro tri puta od pretprošlog saziva. Ured za reviziju institucija BiH ponovo je uočio ozbiljne propuste u radu, pogotovo u raspolaganju financijskim sredstvima“, kaže Čavar.

Neki nemaju ni plan rada

Denis Telić, konsultant CCI-ja, kazao je da je djelovanje Vijeća ministara BiH, kao institucije, u kontinuiranom padu još od 2009.

„Ako se osvrnemo na tempo mjesečne realizacije zakona i usporedimo druge postizborne godine djelovanja, aktualnog i prethodna dva saziva Vijeća ministara BiH, vidimo da je rezultat u 2012. daleko najlošiji“, kaže Telić i dodaje da u prvih šest mjeseci nije realizirano 150 mjera, a moralo je biti. Nijedno ministarstvo nije realiziralo u potpunosti svoj polugodišnji program rada. Posebna kritika ide na račun Ministarstva vanjskih poslova za koje ne možemo govoriti o radu u skladu s planom, jer u javnosti nije poznat godišnji plan ove institucije. Procentualno najučinkovitiji u realizaciji polugodišnjeg plana rada su Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo obrane s ostvarenih 70 posto plana, piše Dnevni list.

„Direkcija za europske integracije ispunila je 85 posto polugodišnjeg, odnosno 47 posto godišnjeg plana i procentualno je najučinkovitija državna institucija“, izvijestio je Čavar.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Odgovori na . X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.