“Argumenti”: Herceg-Bosna je dokaz da će Hrvati znati što im je činiti

Ako dođe do najgoreg, Hrvati će znati što im je činiti. Dokaz za to je uspostava Herceg-Bosne, izjavio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Vladimir Šoljić, upitan što Hrvati trebaju poduzeti ukoliko se ponovno po treći put i unatoč presudi Ustavnoga suda, na nezakonit način, intervencijom visokog predstavnika, bez predstavnika Hrvata uspostavi vlast u Federaciji BiH.

Šoljić je kao bivši ministar u Vladi Hrvatske Republike Herceg-Bosne, uz Iliju Kožulja, koji je također obnašao ministarsku dužnost u Herceg-Bosni, te novinare Zorana Krešića i Juricu Gudelja u sinoćnjoj emisiji “Argumenti” govorio o ulozi HVO-a i Herceg-Bosne u obrani Hrvata u BiH, njihova političkoga subjektiviteta te obrani BiH.

Naglasio je kako osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nije bila slučajnost već potreba.

Šoljić: Što smo mogli nego se samoorganizirati?

Čim su propali mirovni pregovori u BiH, bilo je jasno da će doći do kaosa u BiH, da će se rat iz Hrvatske prenijeti i na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj nije postojao sustav obrane. Ako tomu dodamo da je u to vrijeme dvije trećine BiH bilo izvan nadzora vlade u Sarajevu, a pod nadzorom JNA i srpsko-crnogorskih formacija i kad je napadnuto hrvatsko selo Ravno na jugu BiH, a Hrvatska napadana s teritorija BiH, a Alija Izetbegović izjavio “to nije naš rat”, kad je osnovana Patriotska liga kao vojska muslimanskog naroda, a Srbi već bili dobro organizirani, što je Hrvatima preostalo nego da se samoorganiziraju, jer tko bi ih drugi branio?, upitao je Šoljić.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kazao je da bi prije svega Mostar doživio sudbinu Vukovara da se Hrvati u BiH nisu organizirali, kroz HZHB i HVO.

Nikom normalnom i racionalnom ne treba objašnjavati što bi se dogodilo da se Hrvati nisu samoorganizirali. I mislim da svi trebamo biti ponosni na Herceg-Bosnu, o Herceg-Bosni treba učiti kao prvoj lekciji u školi, kazao je Krešić.

Ilija Kožulj podsjetio je kako su Krizni stožer tadašnje općine Mostar i tadašnje Predsjedništvo Republike BiH 27. travnja povjerili obranu Mostara HVO-u, jer u to vrijeme nije bilo drugih obrambenih snaga u BiH.

Vlada Herceg-Bosne, čiji sam bio ministar, radila je dobro, kordnirano, pametno. A da je to točno pokazuje da u Federaciji još uvijek postoji puno zakona Herceg-Bosne koji se primjenjuju, kazao je Kožulj.

No, sve se to zaboravlja, Herceg-Bosna se sotonizira, proglašava zločinačkom tvorevinom i udruženim zločinačkim pothvatom od bošnjačkih političara, intelektualaca i medija.

Gudelj: Herceg-Bosna se sotonizira zbog težnji Hrvata za jednakopravnošću

Svaki napad na Herceg-Bosnu je napad na težnje hrvatskog naroda za ostvarenje pune jednakopravnosti i konstitutivnosti. Da bi se dezavuirale te hrvatske težnje, demoniziraju se stvari iz prošlosti. Herceg-Bosna se naziva udruženim zločinačkim pothvatom da se težnje Hrvata za jednakopravnošću prikaže zločinačkom, kazao je Jurica Gudelj, urednik portala Dnevnik.ba.

Herceg-Bosna, prema njegovu mišljenju, ne samo da je spasila hrvatski narod u BiH već je spasila i državnost BiH.

Naš najveći poraz je to što su Hrvati spasili BiH i Sarajevo, a danas smo od toga Sarajeva prinuđeni tražiti prava, kaže Gudelj

Vladimir Šoljić mišljenja je kako se od Hrvata želi napraviti narod drugog reda i ako to ne ide.

U ratu je to činjeno da se Hrvate onesposobi za obranu, a u miru da ih se obeshrabri u traženju jednakopravnosti. Hrvati nisu smetali do odluke o neovisnosti BiH. Čim je to prošlo, Hrvati su počeli smetati, postali su višak, a to se već vidjelo na “Livanjskom pitanju”. “Livanjsko pitanje” je lakmus papir koji je pokazao tko ne želi BiH kao državu ravnopravnih naroda. Kasnije se to pokazalo radom iza leđa hrvatskim predstavnicima. Na drugoj strani potpisan je tzv. historijski sporazum Zulfikarpašić- Filipović sa srpskom stranom, a istovremeno je Alija Izetbegović već vodio pregovore sa JNA kao budućom vojskom BiH. I ta dvoličnost traje sve do današnjih dana. Danas nam biraju predstavnike, a čim ti netko bira predstavnike, ti si onda maloumnik.

Herceg-Bosna je bila dobra dok je udomljavala muslimane, dok su oni preko teritorija Herceg-Bosne mogli provoziti oružje. Kad je ona postala negativna, zločinačka, ja ne znam.

Volio bih znati datum i čin kad je Herceg-Bosna postala zločinačka, kazao je Šoljić.

On ističe kako je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna već prerasla u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu kao dio provedbe međunarodnih mirovnih sporazuma, konkretno Owen-Stoltenbergova mirovnoga sporazuma o uniji triju republika.

Proglašenje HRHB iskorišteno je za opći napad na Hrvate, jer je sa srpskom stranom postignuto primirje, pa je sva vojska iz istočne Bosne iz Sarajeva prebačena na rat s Hrvatima. Čak je bošnjačka strana za to koristila i srpske resurse, o čemu postoji svjedočanstvo u knjizi Šefke Hodžića, kaže Šoljić.

Kako je Alija prevario Tuđmana?

Naglašava kako Herceg-Bosna nije ukinuta. Njezini su predstavnici, kaže, potpisali s bošnjačkog entiteta, što je tada bila Republika BiH, Washingtonski sporazum o uspostavi Federacije. Šoljić je otkrio i kako su Hrvati prevareni.

Alija Izetbegović tada je molio Tuđmana da se ne pravi razgraničenje u Federaciji između hrvatskih i bošnjačkih područja, već da se to odgodi za neko buduće vrijeme, jer je tek uspostavljeno primirje, pa bi, kako je on uvjeravao Tuđmana, to rasplamsalo sukobe. Hrvatska strana prihvatila je to kao jedan pragmatičan potez, što se kasnije pokazalo kao vrlo loš potez. Jer višenacionalna zajednica, osim na bazi federacije ili konsocijacije, ne može funkcionirati. Jedina dva modela višenacionalnih zajednica koja su preživjela su Švicarska i Belgija. Jedan je na bazi federacije, drugi na bazi konsocijacije. Austro-Ugarska nije preživjela, Jugoslavija nije preživjela, Sovjetski savez nije preživio. Nema šanse da jedna višenacionalna zajednica preživi bez uređenog odnosa naroda koji je čine. Može se takva država neko vrijeme održati prevarom, silom, ali to je kratkog daha. Prema tome, čemu smeta jednakopravnost naroda, ako se želi sačuvati BiH?, upitao se Šoljić.

“Cilj Bošnjaka na ruševinama FBiH stvoriti bošnjačku državu”

Politički analitičar Jurica Gudelj vjeruje kako je cilj bošnjačke politike urušiti Federaciju i na njezinim temeljima polako graditi bošnjačku državu, a kasnije će vidjeti što će s Republikom Srpskom.

Bošnjaci nisu spremni prihvatiti formulu da je BiH vlasništvo jedan kroz tri, što je sadržano u svim međunarodnim sporazumima, odnosno vlasništvo tri konstitutivna i ravnopravna naroda. Bošnjačka politika je u zabludi ako misli da će nekim prevarama kao što je nametanje Komšića poraziti Hrvate. Oni Hrvatima mogu oduzeti konstitutivnost samo ako Hrvati na to dobrovoljno pristanu, a to se nikada neće dogoditi, kaže Gudelj.

Kožulj: Vratiti se na izvorni Washingtonski i Daytonski sporazum

Iako je, kaže, bio nezadovoljan što je Herceg-Bosna “utopljena” u Federaciju, Kožulj smatra kako Washingtonski sporazum nije bio tako loš za Hrvate, jer im je davao mogućnost stvaranje konfederacije između Hrvatske i Federacije BiH.

Imali smo paritet u vlasti, mogućnost formiranja međužupanijskih vijeća. Sve je to pogaženo, a nametnutim ustavnim amandmanima 2001. oslabljena je konstitutivnost Hrvata, podsjeća.

Misli da Hrvati trebaju inzistirati na povratku na izvorni Washingtonski i Daytonski sporazum.

Osvrćući se na izbor Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Kožulj kaže kako svakoga svog prijatelja Bošnjaka pita: Smatraš li ti da sam ja manje pametan ili manje vrijedan pa mi ti trebaš kao tutor birati člana Predsjedništva?.

Šoljić napominje kako Komšić kao osoba nije bitan.

Pa bivši šef njegove stranke Zlatko Lagumdžija je rekao da Komšić nije dobio glasove Bošnjaka zbog svojih sposobnosti, već zato što je on projekt. Sotonizacija Herceg-Bosne bi nestala kada bi se napravila tabela u kojoj bi se pobrojali zločini i progoni stanovništva od strane HVO-a i Armije RBiH, gdje bi se jasno pokazalo tko je koliko zločina počinio. Međutim, bošnjačka strana to ne prihvaća.

Znači, situacija je jasna, samo je pitanje hoćemo li potpisati kapitulaciju ili ćemo kao 1991. jasno reći tko smo i što smo, kaže Šoljić.

Ako nas se istiskuje iz institucija, što ćemo mi drugo nego se samoorganizirati?, pita se Gudelj.

Kožulj, pak, misli kako od rata pa naovamo nije bila povoljnija situacija za rješavanje hrvatskog pitanja.

Imamo prvi put u Hrvatskoj, nakon razdoblja Mesića i Josipovića, nama naklonjenu politiku. Imamo jasnu situaciju da su Komšića izabrali Bošnjaci, imamo zajedništvo hrvatskih stranaka i imamo presudu Ustavnoga suda, napominje Kožulj.

Krešić: Da se ja pitam, sve bih blokirao

Zoran Krešić misli da je rješenje sve blokirati dok se ne riješi temeljno pitanje, a to je po njemu nacionalno pitanje.

Da ja predstavljam nešto, ja bih zablokirao cijelu državu i ni jedan proces se ne bi odvijao dok se ne riješe nacionalna pitanja. Ovdje se radi o nastavku rata, čega mnogi nisu svjesni. Narod je na izborima osjetio ugrozu iz Sarajeva koje provodi miloševićevsku politiku i mobilizirao se i zato je Čović dobio 155.000 glasova, 30 posto više nego na prošlim izborima. Ništa se ovdje neće riješiti bez Amerikanaca. Mi moramo izdvojiti dio novca i ići u Washington i tamo objašnjavati suštinu problema. Sarajevo može tražiti ukidanje konstitutivnosti, ali onda to znači povratak Herceg-Bosne. Mi jesmo i ostat ćemo politički narod i nitko nas neće pomnožiti s nulom. I to treba postati jasno i drugoj strani. Sarajevo danas radi iste gluposti koje je radio Milošević zbog koga se Jugoslavija krvavo raspala. Zato ja molim i preklinjem Sarajevo – ne radite to, zaključio je Krešić.

(HMS)