Arapi žele kupiti cijela sela u Hercegovini

Predstavnici agencija za nekretnine koje zastupaju Arape u posljednje vrijeme obilaze sela po Hercegovini, a trenutno su najzaineresiraniji za područje Konjica. Naime, trgovac nekretnina kontaktirao je sa više ljudi iz jednog konjičkog sela koje je prije rata bilo naseljeno većinski hrvatskim stanovništvom, a danas je napušteno i raspitivao se za prodaju kuća i zemlje u cijelom selu za kupce iz arapskih zemalja

Dnevni list je još u travnju prošle godine pisao o tome kako kupci iz arapskog svijeta žele doći u posjed zemlje u Hercegovini. Tada je jedna agencija iz Sarajeva tražila velike površine zemlje na području Hercegovine za kompaniju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali su nudili mizernu cijenu od 1,5 KM po metru četvornom.

Krajem kolovoza objavljeno je i da je novi vlasnik mostarskog “Hepoka” postalo društvo za ulaganje u poljoprivredu “Zeraa Agriculture Investment” d.o.o. Sarajevo iza koga stoje investitori iz Dubaija.

“Hepok” je vlasnik vinograda na kojem je u proteklom razdoblju kultivirano oko 550 hektara površine, od kojih je vinograd Željuša poznat kao najveći vinograd u BiH, ali i šire, na kojem je kultivirano oko 400 hektara novih nasada, te vinograd Kosor u blizini naselja Blagaj, ukupne površine od 100 hektara.

Postoje informacije da se investitori zanimaju i za kupovinu još nekih kompanija na području Mostara.

Kupili cijela naselja

Do sada su zabilježeni slučajevi da Arapi kupuju nekretnine na području Bosne. Tako su do sada kupljena čitava napuštena srpska sela na području Sarajeva, Ilijaša, Tarčina, Breze, Pazarića, Trnova…Kupovali su uglavnom srpsku zemlju na području Federacije, pa je tako na primjer sarajevsko naselje Ilidža postalo u potpunosti arapsko naselje. Nedavno su čak kupili i poznato izletište Vrelo Bosne.

Osim što je sarajevski hotel “Bristol” obnovljen arapskim novcem, sagrađeni su tržni centar BBI i Sarajevo city centar, u općini Hadžići otvoreno je i turističko-rezidencijalno naselje Sarajevo resort na lokalitetu Osenik, koje se prostire na 160.000 metara kvadratnih s vještačim jezerom na 12.000 metara kvadratnih oko kojeg je raspoređeno 160 objekata – dva natkrivena bazena, hotel, sportski tereni, supermarket i drugi prateći objekti.

Na području Trnova arapski investitori grade turistički grada ”Buroj Ozone” čija je početna investicija vrijednosti oko milijardu dolara.

”Buroj Ozone” bit će izgrađen na površini od oko 137 hektara. Projektom je predviđena gradnja poslovnog, stambenog, rekreacionog, sportskog i kulturnog karaktera uključujući i hortikulturu i sadržaje komunalne i društvene infrastrukture. Ukupna vrijednost investicije predviđene urbanističkim planom procjenjuje se na oko 4,5 milijardi KM, što je do sada najveća pojedinačna strana investicije u regionu.

Da bi stranac u BiH mogao da kupi nekretninu treba da ima registriranu kompaniju i na osnovu toga dobiva boravak i može kupovati nekretnine.

Prije nekoliko mjeseci SIPA je kontrolirala oko 108 poduzeća čiji su vlasnici stranci, među kojima je 71 lice iz Kuvajta bilo vlasnik tvrtke, 13 iz Libije, 12 iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, 10 iz Sirije i dva iz Katara. Među njima je pronađeno dosta fiktivnih poduzeća, a neka lica nisu ni ušla u BiH već su ovlastili državljane BiH koji u ime njihove tvrtke mogu kupovati nekretnine u BiH.

Arapski turisti

Na području Hercegovine, a posebno Mostara ove godine vidljiv je veliki broj turista iz arapskih zemalja što nije bila praksa dosadašnjih godina, no u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) nemaju precizne podatke o broju.

Direktor Turističke zajednice HNŽ-a Andrija Krešić kaže da ne postoje precizne brojke o broju turista, jer hoteli jednostavno ne prijavljuju boravke, a onaj broj koji se prijavi nije evidentiran po zemljama.

”Turista iz arapski zemlja ima na prostoru cijele županije i to sve više i više posebno na području Mostara, Blagaja i Konjica”, kaže Krešić.

On misli da nije u pitanju vjerski turizam, već da ih zanima ovo podneblje. Također navodi da Turistička zajednica nije vršila nikakvu promociju u arapskim zemljama.

”Mi se borimo za svakog turistu. Mi se borimo za kvalitetne turiste, ali ja ne znam kavi su oni gosti. Ne mogu reći ima li efekta u ovom trenutku, jer ne raspolažem podacima”, navodi Krešić.

Javnost u Mostaru je podijeljena oko ovog pitanja, jer jedni tvrde da su posjete dobre za turizam i razvoj, dok su drugi zabrinuti zbog masovnog broja Arapa i boje se da sigurnost, ali i skrivene namjere poput kupovine nekretnina u BiH.

Tako su se ovih dana na više lokacija u Mostaru pojavili plakati na kojima je prekrižena slika žena s burkom i natpis ”fuck off”. Nepoznato je tko je postavio plakate.

Mostarski portali ljetos su objavili snimke dvije žene koje vrše vjerski obred klanjanja na sred tržnog centra ”Mepas” u Mostaru zbog čega su posjetitelji ostali šokirani.

Na području Hercegovine zbog iste pojave zabilježeni su incidenti lokalnog stanovništva i turista iz arapskog svijeta.

(Dnevni list)