Ako se Grenland otopi, idemo na more u Čapljinu?

Ovo ljeto Grenland se našao u središtu pažnje: prvo zbog rekordnih temperatura na Zemlji i posljedicama topljenja leda, a zatim i Trumpovom izjavom o kupovini Grenlanda od Danske

Početkom kolovoza sve je iznenadila vijest kako je u samo jednom danu Grenland izgubio 11 milijardi tona oceanskog površinskog leda – što je ekvivalent količini vode s 4,4 milijuna olimpijskih bazena.

Grenlandska se ledena ploča obično topi tijekom ljeta, no ove se godine počela topiti već početkom svibnja. Zbog izuzetno visokih temperatura u posljednja tri mjeseca konstantno gubi ledeni pokrov“, rekla je klimatologinja Ruth Mottram s Danskog meteorološkog zavoda.

Samo ovog srpnja ledena ploča na Grenlandu izgubila je 197 milijardi tona leda, što je ekvivalent količini vode s 80 milijuna olimpijskih bazena. Klimatologinja Mottram je za CNN rekla kako je u ovo doba godine očekivani prosjek gubitka leda između 60 i 70 milijardi tona.

Još u siječnju u medijima se govorilo o “točki bez povratka“, što znači da posljedice globalnog zagrijavanja možemo tek ublažiti, a kada bi se ostvario najcrnji scenarij, samo zbog Grenlanda, površina svjetskih mora podigla bi se 7 metara.

Uz pomoć aplikacije floodmap, koja koristi Googleove mape i nadmorske visine, simulirali smo postepeni rast površine mora u iznosu od 7 metara za neka od najugroženijih područja.

Venecija je nazvana “grad na vodi“, ali i čitava močvarna okolica Venecije stoljećima se bori s morem i “osvaja” zemlju gradeći nasipe i isušujući tlo. Aplikacija ima manu da je svo kopneno područje koje je već ispod razine mora obojeno u plavo. S obzirom na to da Venecija i od prije “tone“, topljenjem male količine Grenlanda njena sudbina bi bila zapečaćena među prvima u svijetu.

Nizozemska je poznata kao “Venecija sjevera” a aplikacija u startu pokazuje kolika bi bila njena površina da nisu isušivali močvarno područje gradeći “poldere“. Osvajanje novog zemljišta počinje izgradnjom nasipa (širokim do 100 m i visokim do 15 m). Obično se ograđuju geometrijski pravilne četverokutne ili višekutne plohe. Prve dvije godine voda se postupno crpi sa zemlje. U sljedeće četiri godine, na dobivenom slanom zemljištu prvo se uzgajaju biljke koje podnose slanu vodu i koje pridonose učvršćivanju zemljišta. Tek nakon potpunog oslobađanja zemlje od soli, a to je nakon gotovo osam godina, počinje stvarno iskorištavanje poldera kao obradivih površina za uzgoj kultiviranih biljaka.

Stoga bi delta Nila i žila kucavica Egipta mogla biti potopljena ako ne pronađe neko slično rješenje s nasipima.

More bi moglo potopiti Emirate i “kolijevku civilizacije

Tokyo s okolicom je jedno od najvećih urbanih cjelina u svijetu.

A Šangaj bi mogao postati “Istočna Venecija“.

Za kraj, u našim krajevima najpogođenija bi bila dolina Neretve. Možda bi nasip između Komina i Opuzena spasio stvar, a možda bi se BiH žalila međunarodnom sudu u želji da dobije drugi izlaz na more? Ostaje za vidjeti što nam donose budućnost, Grenland i ostali ledenjaci svijeta.

(www.jabuka.tv)

 

 

 

 

 

21 komentar

Odgovori na hn X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.