Agava biljka je trajna biljka koja raste najviše na području Meksika, odakle se raširila na južni dio Sjeverne Amerike, te središnje i tropsko područje Južne Amerike.
U Europi se agava biljka prvi put pojavila u 16. stoljeću, kada su ju u Španjolsku iz Južne Amerike dovezli moreplovci.
Na području Hrvatske agava biljka raste u priobalju srednje i južne Dalmacije i to na kamenjaru i slabom zemljištu.
Agava biljka prosječno živi oko 25 godina. Listovi agava biljke su zelenoplave boje, skupljeni u prizemnoj rozeti, a narastu do dva metra dužine. Vrh im je oštar i bodljikav, dok su im rubovi nazubljeni. Agava biljka u širinu može narasti do četiri metra, a u visinu do 250 centimetara.
Cvjetovi agava biljke su mnogobrojni, mali i žuti i skupljeni su u gusti cvat, a cvatnja agava biljke traje dva do tri mjeseca. Nakon što odumru cvjetovi, i agava biljka odumre, no uz matičnu biljku stalno se stvaraju nove biljčice i agava se neprestano širi.
Zanimljivo je da agava biljka, kroz vrlo dugo razdoblje skuplja snagu, da bi nakon minimalno osam do deset godina, ovisno o klimi, stvorila uspravnu i visoku stabljiku od osam do devet metara visine.
Agava biljka je dobra medonosna biljka, te ju posjećuju pčele i drugi kukci, a u Meksiku cvjetove agava biljke oprašuju šišmiši. Agava biljci je za rast i razvoj potrebno puno prostora i sunca, piše Rtl.hr.
Zbog toga što pohranjuje zalihe vode u listovima i zadebljanim dijelovima stabljike može izdržati velike suše. Iako može izdržati niske temperature, ako se uzgaja u kontinentalnom području, ipak ju treba zaštiti od hladnoće.
Agava biljka se upotrebljava za dobivanje alkoholnog pića mezcal koje je slično tequili, a dobica se kuhanjem i destiliranjem agave.
Osim toga agavin nektar koristi se kao prirodni zaslađivač, od sjemenki se radi brašno koje se obično koristi za izradu tjestenina za juhu, a od listova agava biljke dobivaju se vlakna od kojih se izrađuje platno, dok se od svježe istucanih listova agava biljke rade oblozi za rane i opekotine.
(www.jabuka.tv)
Raste i u Istri