Na strmim liticama i vjetrometnim grebenima bosansko-hercegovačkih planina živi jedna od najimpresivnijih životinja našeg podneblja, balkanska divokoza (Rupicapra rupicapra balcanica), a njezin mužjak, divojarac, pravi je vladar tih nedostupnih visina.
Balkanska divokoza jedna je od sedam podvrsta alpske divokoze i nastanjuje isključivo Balkanski poluotok. Prepoznatljiva je po crnim, vitkim rogovima, pri vrhu povijenim unatrag, koje imaju i mužjaci i ženke. Krzno je kratko, ljeti smeđe, a zimi sivkasto i debelo, s dugačkom tamnom prugom duž leđa i svjetlijom glavom s tamnom prugom ispod očiju.
Videozapis koji je stranici “BH Lovac” poslao jedan čitatelj, otvorio je i polemiku radi li se na videu o divojarcu ili divokozi.
Tijelo divokoze je dugo 110–130 cm, visoka je 70–80 cm, a teška 25–55 kg. Hrani se biljkama, pari se u studenom i prosincu, a najčešće donosi jedno mladunče.
Balkanska divokoza nastanjuje određena planinska područja i kanjone rijeka Bosne i Hercegovine. Neka od najznačajnijih staništa su Zelengora, Treskavica, Visočica, Bjelašnica, Prenj, Čvrsnica, Vran, Šator, Gnjat, Kamenica i Sušica, kao i kanjoni rijeka Une, Tare, Drine, Sutjeske i Hrčavke.
Najveća opasnost divokozjoj divljači prijeti od krivolova, upotrebom suvremenog oružja i nemilosrdnim odstrelom opustošena su ili degradirana brojna iskonska staništa poput Zelengore, Sušice, Prenja, Čvrsnice i Vranice.
(www.jabuka.tv | Foto: Lovac.info)
