43 savjeta našim brucošima u Zagrebu

Portal Jabuka.tv donosi hercegovačkim brucošima u Zagrebu savjete za uspješan početak studija. Neke je stvari korisno znati u startu, a neke će nužno morati osjetiti na svojoj koži..

Studij u Zagrebu česta je odluka naših maturanata. Generacije i generacije naših studenata prošlo je kroz slične situacije, a naš tim odlučio se uhvatiti u koštac s tom temom.

Donosimo vam 43 priče, savjeta i korisne informacije za uspješan studij u glavnom gradu Hrvatske.

1. “Slučajni prolaznici”

Ako u veliki grad dolazite autobusom ili vlakom, lako je moguće da vas zaskoči nepoznata osoba s nekom “pričom” tražeći od vas novac. Mnogi koji rijetko dolaze u grad, na samo par dana, misle da je čitav grad pun čudaka. Isto se događa mnogim turistima u svijetu, koji šetaju točno određenim turističkim rutama, a što neki iskorištavaju.

U javnom prijevozu voze se većinom studenti i umirovljenici, stoga je pogrešno kroz njega gledati sliku grada. Elitu možete vidjeti vikendom na špici, a radni narod u automobilima.

2. Bicikl

Ono što mnogi shvate tek na zadnjim godinama studija: bicikl je čudo! Ako vam je vrijeme potrebno da dođete tramvajem do faksa manje od pola sata, vjerojatno je da ćete prije doći biciklom. Često dobro posluži kada treba skoknuti u supermarket ili negdje izvan zone tramvaja i buseva.

No, treba imati na oprezu da se bicikli u Zagrebu često kradu, stoga nemojte previše ulagati u njega. Ako ga još nemate, pokušajte iskoristiti neku od akcija (npr. u Hervisu), kada ih možete kupiti u pola cijene. I pratite vremensku prognozu!

3. Taksiji

Nekad je prijevoz taksijem bio stvar luksuza. Npr, od Jaruna do Mihaljevca “oderalo” bi vas za najmanje 100 kuna. Današnje generacije imaju sreće zbog liberalizacije taxi tržišta, koja je svoj vrhunac doživjela dolaskom Ubera.

Ako ponekad “zaglavite” kod prijatelja do sitnih sati, često će te se susretati s pitanjem: hodati sat vremena ili platiti 50 kn? Na vama je da pametno prosudite.

4. Pokaz

Vječna tema dežurnih moralnih kritičara. Postoje razni tipovi ljudi po ovom škakljivom pitanju: neki uredno imaju studentski pokaz, neki povremeno kupuju karte samo kada planiraju duže vožnje, a neki se uvijek “švercaju” i bježe u slučaju interakcije s kontrolorima.

Postoje čak i oni koji se uredno švercaju i čekaju da ih kontrola uhvati, uredno plate kaznu jer su “izračunali” da im je jeftinije platiti kaznu dva puta godišnje, nego stalno plaćati pokaz. Legalno jest, ali je li i moralno?

5. Kontrolori

Jedna od neugodnijih pojava u gradu Zagrebu. Mnogi od njih znaju biti jako grubi, vjerojatno jer se svakodnevno susreću s nekulturnim ljudima koji ih najčešće ignoriraju ili nastoje napraviti budalama. U slučaju da su to kontrolorke, imat će te bolja iskustva. U svakom slučaju nastojte ih izbjeći i ne ulaziti u prevelike rasprave s njima.

Kontrolori se najčešće drže u parovima ili “trojkama”, a onda uđu u tramvaj ili bus, svaki na svoja vrata. Prepoznat će te ih nekada po zvuku blokiranja aparata za poništavanje karata, po neutralnoj tamnoj odjeći bez oznaka i uređaju nalik POS-uređaju.

6. Glasno razgovaranje

Česta je pojava da ljudi iz provincije nisu svjesni svojeg glasnog govorenja u javnom prostoru i prijevozu. To može biti simpatično u maloj mjeri, i onome tko je subjekt u priči.

Međutim, kako budete starili i viđali svake godine novu generaciju brucoša, shvatit će te da je ponekad naporno poslije posla ili fakulteta slušati pola sata nečijih “glupih” razgovora na samo metar udaljenosti od “govornika”.

7. Noćni tramvaj

Nekada može biti jako korisno imati pri ruci raspored noćnih tramvaja ili na vrijeme “škicnuti” na internet i prilagoditi vrijeme odlaska s dolaskom noćnog tramvaja koji vas može odvesti kući s jednog kraja grada na drugi. No, brojne su mane noćnih tramvaja.

Najčešće to nisu tramvaji nego busevi koji voze tramvajskim linijama, tamo gdje je to moguće, a često nije. Stoga tada imajte na umu da morate čekati na stanici za bus, a ne za tramvaj. Osim toga, “noćni” obično dođe ranije nego li piše u rasporedu, jer na mnogo stanica uopće ne staje, a i promet je olakšan po noći. Sljedeći problem je u tome što se noćni tramvaj nerijetko uopće ne pojavi, iako na monitoru na stanici uredno odbrojava za njegov dolazak. I za kraj, ugođaj i miris tramvaja po noći nije baš za one slabijeg želuca, i teško da će vas ikada zaobići.

8. Okretišta

U sigurnom gradu Zagrebu okretišta za tramvaje najriskantnija su mjesta za obične građane. U kasne noćne sate tamo često bauljaju polupijani klinci prije ili nakon izlaska, čekajući da štogod pojedu ili nazovu taksi.

Mjesta su to gdje se spajaju tramvajske i bus linije, stoga je cirkuliranje ljudi veliko, a ponuda hrane obično jako povoljna po pitanju cijena. U vrijeme derbija Dinamo – Hajduk, uputno je imati na oku ljude željne sukoba. Inače, grad se čini poprilično siguran u svako doba.

9. Menze

Jedna od najvećih studentskih blagodati je menza. Ali budite oprezni! Nije rijetkost da se brucoš udeblja po 5 kg prve godine, jer mu je sva hrana ukusna, a osobito kolači, sokovi, voćni jogurti i banane. Budite oprezni s tim jer će vam se hrana inače zgaditi nakon par godina, a vi ćete nabiti nepotrebne kilograme.

Zadajte si ograničenje od jednog mesnog jela po objedu, a jogurt i voće uvijek ponesite u sobu za međuobrok, jer ćete inače skakati na aparat po slatkiše ili u trgovinu po “nešto za prigristi”.

10. Pekare

Pekare, svuda pekare. One moderne franšizne ali i kvartovske. Lako je steći naviku jedenja u pekarama jer su obično locirane tako da je “baš zgodno” kad izađete iz tramvaja prije nastave štogod gricnuti. No, kod velikih pekarskih lanaca u pravilu se radi o smrznutim proizvodima koji su puni ulja, dok je kod malih pekara obično buhtla veća i “lako prevari”.

Umjesto toga, pokušajte steći naviku odlaska na doručak u menzu. Jeftinije je, zdravije, a i pomoć će vam u uspostavljanju bioritma.

11. Akcije

Hercegovcima je nerijetko “ispod časti” kupovati na akciji. “Ma to je istekao rok“, reći će skeptici. No, kada steknete naviku odlazaka u supermarkete shvatit će te da se proizvodi na akciji ponavljaju, gotovo u pravilu, u redovnom cikličnom ritmu.

Stoga npr. u Kauflandu jednom u cca dva mjeseca možete kupiti veliki “Rio mare” za 10 kn, umjesto za 20 kn. Od koristi vam može biti instaliranje aplikacije Katalozi.net, gdje možete u par klikova provjeriti što je na akciji u trgovini ispred koje će te uskoro proći. Ali, budite na oprezu! Kupujte ono što vam je nužno, ili samo osnovnu higijenu – ona ne može propasti.

12. Offertissima

Zgodna trgovina u kojoj po jako niskim cijenama možete kupiti sve ono što bi vam u studentskoj sobi moglo koristiti, ali ne zahtijeva neku veliku kvalitetu.

Mali lonac, markeri, nož, bilježnica i ostale “sporedne” stvari ovdje možete kupiti po pristojnim cijenama, s napomenom da su cijene uglavnom napisane kao okrugle cifre, što se čini poštenije nego u ostalim trgovinama.

13. Müller na Trgu

Idete na nečiju proslavu diplome, krštenje djeteta vašeg rođaka, na rođendan od kolegice, u posjetu u bolnicu ili bilo gdje, i znate da prolazite Trgom Bana Jelačića…

Skoknite u Müller i kupite sve što želite!

14. Tržnica

Ako živite u stanu, istražite je li vam koja od tržnica u blizini. S vremenom će te početi cijeniti domaću hranu, a osobito variva i sve što se jede “kašikom“.

Naravno, nemojte se navući na trend “zdravog života” i potrošiti sav džeparac!

15. Štedite kovanice

Budući da je 1 kuna mali iznos u usporedbi s eurom, dolarom ili markom, vremenom ćete početi gomilati hrpu kovanica. Stoga treba paziti da ih uvijek pokušamo iskoristiti prilikom plaćanja ili da ih pohranjujemo u kasicu ili staklenku. Nakon nekog vremena imat ćemo pristojan džeparac koji možemo ukrupniti u poslovnicama FINA-e.

Jedna od intenzivnijih metoda štednje sastoji se od toga da štedite kovanice od 5 kn, tzv. “mede“.

16. Food outlet

Pored klasičnih outleta za odjeću, postoji i onaj za hranu. Kad se pojavio u gradu, mediji su s oduševljenjem prenijeli tu vijest, no studenti su sada već navikli na njega.

Provjerite gdje se sve nalaze poslovnice u kojima možete kupiti žvakaće gume, bombone, oštećene proizvode (npr. slomljene čokolade), ali i svu drugu robu pred istekom roka trajanja ili koja se jednostavno povlači iz prodaje. Ako vam se posreći, možete za 1 kn kupiti nešto što je do jučer vrijedilo 5!

17. Antikvarijati

Na malim štandovima po gradu ili u onima s vlastitim prostorima, možete često pronaći knjigu po povoljnijoj cijeni, ali i neke zaboravljene naslove.

Osim za knjige postoje i antikvarijati koji prodaju stvari opće upotrebe. Poznat je onaj na Britanskom trgu, a još poznatiji kultni “Hrelić“, gdje možete kupiti, ali doslovno, od igle do lokomotive.

18. Učionice

Ili ih zavolite ili ih zamrzite. Učionice, sastavni dio domskih paviljona, su mjesto gdje studenti nalaze koncentraciju i uče. Mnogi u potrazi za njom pronađu i ljubav ili životno prijateljstvo, stoga budite na oprezu.

Službeno možete zauzeti mjesto i napustiti ga samo za pauzu, no mnogi to zlorabe i “kampiraju” tjednima ne želeći skloniti svoje stvari. Ako dvije osobe uče za ispit više od 10 dana u istoj učionici, gotovo je nemoguće da ne postanu barem poznanici.

19. NSK (NSB)

Sekundarna opcija za učenje većine studenata. Oni koji imaju svoj stan obično ranije shvate blagodati Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Kada vas klaustrofobija studentske sobe ili učionice dovede do ruba živaca, dobra opcija je učiti u ovom velikom zdanju.

Širok prostor, akademska atmosfera, prisutnost drugih ljudi i njihova ozbiljnost, ogroman su motivacijski impuls za učenje. Od prošle godine tu je i SC-ova menza, tako da možete bez problema ostati cijeli dan. Sretno!

20. Prva godina

Ključna godina koja može usmjeriti vaš život tijekom studija. Nećete ništa propustiti ako ovu godinu posvetite učenju. Nemojte da ekipa s kojom izlazite uništi priliku za stjecanje prave ekipe s faksa, a to se često dogodi ako u startu izgubite godinu i redovnost.

Često u tom slučaju postanete “leteći” student, koji svaki predmet sluša s različitim ljudima.

21. Deveti mjesec

Mač s dvije oštrice. Nekome spas, a nekome prokletstvo. Mogućnost da ništa ne morate položiti u 6. mjesecu često se pretvori u situaciju da sve ostavite za “deveti”. U tom slučaju gubite fizičku i duhovnu slobodu tijekom ljeta i priliku da se uistinu odmorite.

No, ima neke romantike i u jesenskim rokovima. Kad u sredini rujna učite za zadnji ispit, a u Zagrebu već nema nikoga, savršena je prilika za upoznati nekoga.

22. Spavanje

Dolazak u veliki grad, gdje vam nitko neće diktirati kad ćete spavati, može se pretvoriti u jako lošu naviku: ostajanje budnim do sitnih noćnih sati, rano ustajanje na faks i nakon toga spavanje popodne. Malo-pomalo postajete zombi, a da toga niste ni svjesni.

Ustajanje na doručak u menzu pravi je lijek za to i prilika da se malobrojnim djevojkama na doručku predstavite u dobrom svjetlu.

23. Cimerstvo

Upoznati nekoga potpuno novog iz drugog kraja Domovine na ovako intiman način, iskustvo je koje se ne može nigdje ostvariti nego kroz cimerski odnos. Međutim, moguće je da vas “zapadne” netko potpuno nesuradljiv ili naporan.

Takve cimere na prvoj godini bolje je izbjeći, ali u svom petogodišnjem studiju dajte priliku i nekom slučajnom cimeru. Optimalno trajanje cimerstva je dvije godine. Mnogo je slučajeva da su se najbolji prijatelji trajno razdvojili zbog zasićenja višegodišnjim cimerstvom.

24. Gledanje serija i filmova

Ovaj fenomen bio je izraženiji prije desetak godina kada je odlazak u dom bio istovremeno i dolazak u prostor neograničenog interneta, ali i danas postoji taj problem. Mnogima je jednostavno lakše leći u krevet i gledati zanimljiv sadržaj, nego učiti ili biti vani s drugim ljudima, no je li to zdravo, održivo i korisno?

Radije gledajte neku seriju za opuštanje s kraćim epizodama, nego kultne “teškaše”.

25. Dom ili stan

Pitanje pred kojim stoje uglavnom roditelji ili oni koji ne mogu dobiti dom ili jednostavno imaju dovoljno novaca. Stan može biti problematičan jer se poslije njega teško vratiti u “uskost” doma i ambijent u kojem ne možeš kontrolirati sve događaje, a opet koristan je za jačanje strpljenja i komunikacije.

Stoga se stan preporučuje eventualno zadnje dvije godine, kao prijelaz između studentskog i “odraslog” života.

26. Boravište

Korisno ga je izvaditi i imati u ladici, jer ponekad može iznenada zatrebati. Npr. u banci ne možete pristupiti šalteru i uslugama zaposlenika ako vam je isteklo (ali možete bankomatu i internet bankarstvu), sve dok ne donesete novo “boravište”.

27. Banka

Posavjetujte se sa starijim prijateljima o pojedinim bankama i njihovim studentskim paketima. Pazite pri tom je li se studentski paketi odnose i na one bez prebivališta u HR.

Korisno je i odabrati banku po kriteriju blizine poslovnice i bankomata našem fakultetu ili mjestu našeg boravka.

28. Stipendije

Također se kod starijih kolega raspitajte za sve stipendije. Većina neće samoinicijativno reći da se prijavila na “neki tamo” natječaj, jer je to “opće poznato”. Pored državne stipendije, postoji i stipendija Ureda za Hrvate izvan HR, zatim županijske, općinske i mnoge druge od raznih humanitarnih i kulturnih institucija.

Ako imate dobru stipendiju, uz malo studentskih poslova možete od prve do zadnje godine gotovo u potpunosti sami pokrivati troškove života.

29. Studentski poslovi

Jedna od najvećih prednosti Zagreba kao grada za studiranje. Svakodnevno izlaze oglasi na web stranici Studentskog centra, a vaše je samo da nazovete poslodavca. Standardna satnica je oko 20 kuna, za teže poslove 25 ili više, dok se za jednostavnije poslove (npr. lijepljenje naljepnica) zna spustiti i do 17.

Studentski poslovi su jako korisni za stvaranje osjećaja samostalnosti i upoznavanja radnih odnosa u velikim poduzećima. Dovoljno je provesti dva tjedna u nekoj tvornici da “pohvatate” osnovne mehanizme ponašanja, odnosa i komunikacije među zaposlenicima, što vam može biti od koristi za budući posao.

30. Ljubavne veze

Studentsko vrijeme je u svakom pogledu savršeno za pronalazak životnog partnera, ali tu vrebaju opasnosti. Jedna krajnost je pronaći srodnu duši i “isključiti” se iz života, a onda zbog “neslobodne” veze, nakon prekida biti ljut na bačene godine života.

Druga je pak krajnost misliti da ste još mladi i neozbiljno shvatiti veze, pa da vas odmah iza završetka studija “opere” panika i počnete tražiti “zadnji vlak”.

31. Duhovni život

Naizgled paradoksalno, možda i najveća prednost Zagreba. Gomila crkava, različitih duhovnosti, zajednica, vjeronauka, okuženja koje te ne gleda čudno… sve su to preduvjeti zbog kojih mnogi kažu: “u Zagrebu postaneš ili bolji ili lošiji vjernik, nitko ne ostane isti”.

I to je zaista istina. Nađite svoju “nišu” u duhovnom životu Zagreba, samo nemojte postati vjerska “posvuduša”! Mnogi nađu svog duhovnika s kojim npr. jednom mjesečno imaju razgovor.

32. Kultura

Velika većina studenata na predstave, izložbe i kulturna događanja idu vrlo rijetko, s obzirom na to kako se taj segment Zagreba promovira u govoru starijih poznanika. To je prava šteta, jer svaki dan imati 5 predstava u gradu na koje možete otići sa studentskim popustom je prilika koju će te možda imati samo sada u životu.

Za one koji nisu “kulturni”: ako se poslije studija odselite iz Zagreba, ne treba očajavati – možete opet doći dva puta godišnje na predstavu i kavu!

33. Sport

Jednom riječju: u Zagrebu ima sve!

Za one koji neće upisivati nikakav sport ili program, Savski nasip, Jarun i Maksimir su savršena mjesta za razgibavanje, trčanje i koji “zgib”.

34. Studentske udruge i zborovi

Iako često na lošem glasu, dobra su prilika za naučiti raditi unutar tima, steći neke vještine, voditi projekte, vidjeti kako funkcioniraju sastanci itd. Što se tiče Hercegovaca, Zavičajni klub hercegovačkih studenata se pokazao kao dobar inkubator ideja, druženja i pomoći u početku i tijekom studija u Zg.

Potrebno je naći “balans” između sigurnosti među svojima i upoznavanja ostalih u velikom gradu. Nijedna krajnost nije dobra.

35. Živite studentski život

Veliki grad je prilika za izgradnju vlastitog imidža, pronalazak posla i korisnih poznanika, ali nemojte da vam to razdoblje oduzme dušu i djetinji osmjeh. Ipak ste samo čovjek, a tih nekoliko godina poslije vam nitko neće moći vratiti.

A upravo su te godine ključne za formiranje vlastitog životnog i vrijednosnog ritma. Stoga, upoznajte što više svijeta, ali ipak sačuvajte sebe.

36. Ideje za posao

U studentskim “glavama” nerijetko se rađaju dobre ideje za biznis. Stavite ih na papir, tako će postati realnije, nećete ih zaboraviti, a i dobro je da ideje “odleže” neko vrijeme.

Pokušajte sa strane pratiti što se događa s tržištem koje vas zanima, da biste po završetku fakulteta ipak imali neku višegodišnji uvid u situaciju. Tada se prisjetite sebe prije 5 godina i zapitajte se: što će se sve promijeniti u mojoj glavi za sljedećih 5?

37. Zadnja godina

Godina koju većina, namjerno ili ne – oduži. Pokazalo se korisnim uzeti psihički predah i jednu godinu živjeti u sporijem ritmu. Korisno je preispitati sebe nakon 5 godina studija, tko sam, što sam, što želim? Takva, promišljena i slobodna odluka može dobro utjecati na odabir vašeg posla i mjesta življenja.

Inače, skočit će te iz “toge” na radno mjesto, iz jednog jurećeg vlaka u drugi, pa možda nećete vidjeti stvari koje bi vam mogle biti korisne za život.

38. Vožnja busom Herc-Zg

Kultni “potez” koji je nedavno ovjekovječen i dugometražnom predstavom. Redovan događaj koji vas “ide” svako par mjeseci, a s vremenom vam počne zadavati glavobolje. Doduše, svaki sljedeći put bit će vam lakše zaspati, pronaći će te neku novu pozu i način umirivanja. Fetalni položaj, slušanje umirujućeg govora Ive Sanadera i ogromni jastuci, samo su neke od prokušanih metoda.

Ipak, ključno je odabrati bus, vrijeme polaska i lokaciju u busu. Neke linije su manje prometne nego druge, dani udaljeni od vikenda obično su manje “zagužvani”, a pozicija lijevo i desno od središnjih ulaznih vrata pokazala se kao najatraktivnija, s obzirom na to da vam nitko ne smeta ispred vas ili pak iza vas, ako skrenete na desno. S vremenom će te izbjegavati noćne vožnje.

39. Kofer

Vjerojatno najpametnija investicija tijekom vašeg studija. Mnoštvo je kofera u ponudi, ali su oni u pravilu jako loše kvalitete. Studenti koji žive po 400 kilometara udaljeni od Zagreba imaju običaj “pretrpat” kofere, što većina kofera može podnijeti samo na kratak period. Obično prvo stradaju ručke, pa se vjerojatno služite onom drugom koja nije otpala, pa otkaže i sustav na izvlačenje i onda ste u banani.

Stari dobri običaj je promijeniti par kofera u prve tri godine, a onda shvatite da bi bilo pametnije da ste odmah kupili onaj koji je bio duplo skuplji i 6 puta kvalitetniji. S takvim koferom jedini je problem pretjerano pouzdanje u njegovu nosivost, pa onda stradaju kotači koji se “izližu”. Stoga pri odabiru kofera kupujte onaj čiji se kotači mogu lako zamijeniti onima koje kupite na bijeloj tehnici u robnim kućama.

40. Snijeg

Noćas je napadalo 30 cm snijega, promet je u kolapsu, tramvaji ne idu, a vi imate ispit. Neće biti “škole”? Varate se. Bolje da se zaputite pješice na fakultet jer se Zagrepčani snijega ne boje, niti postoji kultura “odgađanja” nastave zbog 5 cm bijelog pokrivača, kao u Hercegovini.

Kad smo već kod snijega, nakon kofera, najbolja investicija je uložiti novac u vodootporne čizme za kišu i snijeg. Ne žalite dati novac na čizme koje će te bez problema nositi najmanje 5 godina.

41. Iznenadni odlasci kući

“Joker” opcija koje većina nije svjesna. Dosta vam je učenja, zagušuje vas grad i jednostavno bi htjeli popiti kavu u svom rodnom mjestu. Istina, obaveze dolaze idući tjedan i nije pametno “trošiti” previše vremena…

…Ipak, sjedate u bus i šaljete svojima da dolazite. Osjećaj slobode koji tad osjetite može imati jak “terapijski” učinak. Trošak koji potrošite na kartu dijelom se kompenzira jer kući ne plaćate hranu, a i možete “namiriti” novu porciju zdrave hrane u kofer.

42. Dani koje provodite kući

Čuveno “punjenje baterija” i obilazak prijatelja po kavama obično završi fizičkom iscrpljenošću u želji da svima ugodite. Nakon par godina shvatite da nemate pojma kako izgleda jedan običan dan “kući”, jer je vaš boravak zapravo turistički.

Stoga nije loše imati na umu korist od običnog dana kod kuće u kojem će te možda gledati televiziju i peći uštipke, bez osobite potrebe da “iskoristite dan”.

43. Ostanak ili povratak

Hamletovsko pitanje koje se provlači tijekom cijelog studija. Na prvoj godini bit će te odlučni da se vratite kući i pokušate “nešto promijeniti”. Do treće vam se već svidi sloboda velikog grada da ni ne pomišljate na povratak. Pred kraj studija shvatite da ni kući nije tako loše, s obzirom na neugodan ritam grada.

Na kraju odluku obično donese netko drugi, odabir vašeg posla, budući bračni partner ili situacija kod kuće. No, bolje da odluka bude vaša.

(www.jabuka.tv)