43 milijuna KM dodijeljeno poduzećima koja teško vraćaju kredite

Razvojna banka FBiH koja je u 100-postotnom vlasništvu FBiH a čiju Skupštinu čini Federalna vlada zbog velikog broja sudskih sporova koje je pokrenula radi nenaplaćenih potraživanja za dane kredite, prema najnovijim nalazima revizora, nije se držala Zakona o Razvojnoj banci, kojim je definirano da u svom poslovanju mora primjenjivati osnovne principe rentabilnosti, likvidnosti i sigurnosti plasmana.

To je, kako navode revizori, imalo za posljedicu da u 2020. godini ukupna utužena potraživanja iznose 30.467.667 KM, prenosi Fokus.ba.

Značajan iznos utuženih nenaplaćenih potraživanja po komisionim kreditima i to čak 43.637.836 KM koji dat je preduzećima koja nisu u mogućnosti redovno servisirati obaveze!

Navedeno upućuje na to da Vlada FBiH i Federalni zavod za zapošljavanje, prije odobravanja kredita i donošenja odluka o reprogramu duga, nisu poduzeli adekvatne aktivnosti s ciljem minimiziranja kreditnog rizika. Također, potrebno je istaknuti da procedure upravljanja rizikom za komisijske kredite nisu donesene, kao ni procedure u vezi s načinom reprogramiranja kredita koje odobrava Vlada FBiH, što može imati visok rizik za uredno izmirenje kreditnih obaveza krajnjih korisnika. Budući da se na utužena potraživanja za izravne kredite odnosi 15,57%, a za komisijske kredite odnosi 31%, ne možemo potvrditi da je Banka, prilikom plasiranja kredita u ranijem razdoblju, postupila u skladu s člankom 7. Zakona o Razvojnoj banci FBiH, konstatirali su u Uredu za reviziju institucija FBiH.

Ukupni iznos kredita Razvojne banke iskazan je u neto iznosu od 234.961.113 KM i u odnosu na prethodnu godinu veći je za 43.244.350,67 KM ili za 17,77%. Razlog povećanja je pojava pandemije COVID-19, zbog čega je Banka kao jednu od privremenih (posebnih mjera) za postojeće i potencijalne klijente – gospodarstvenike i obrtnike – kreirala posebnu kreditnu liniju za likvidnost, uz povoljne uvjete financiranja, u okviru koje je u 2020. godini plasirano kredita ukupne vrijednosti od 10.126.600 KM.

Izvršenom analizom većih dužnika konstatovali smo da Banka nije adekvatno procijenila utrživost kolaterala koji su prihvaćeni kao sredstvo za osiguravanje kredita. To ističemo jer Banka ima značajne probleme da izvrši povrat uloženih sredstava koja su plasirana kao krediti, zbog dugotrajnih postupaka koji se vode pred sudovima, ali i zbog adekvatnosti i utrživosti stečenih kolaterala za situacije kada Banka dođe u vlasništvo i u posjed nad njima, konstatirali su revizori.

Nadalje, naveli su da je Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) donijela Odluku o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka sa početkom primjene od 1. siječnja 2020. godine. Odlukom su, između ostalog, propisani minimalni zahtjevi za utvrđivanje stopa očekivanih kreditnih gubitaka za sve razine kreditnog rizika.

No, Razvojna banka, kažu revizori, ne primjenjuje odluku FBA, već za obračun rezerviranja primjenjuje Internu metodologiju za umanjenje vrijednosti kredita i ostale financijske imovine u skladu sa MSFI-jem, u skladu s Uredbom. Revizori ističu, međutim, da je ta uredba donesena 2008. godine i nije usklađena s novim propisima koje donosi FBA.

Kao primjer navodimo da smo uspoređivanjem minimalnih stopa koje primjenjuje Banka s onim iz Odluke FBA, na osnovu uzorka, došli do iznosa od 3.053.462 KM, koji predstavlja manje iskazana rezerviranja u odnosu na ona koja bi bila iskazana primjenom nove Odluke FBA, ističe se u izvještaju za 2020. godinu.

Revizijom su i utvrdili da Banka u nadležnoj službi nema vještaka/procjenitelja, te se u većini slučajeva prihvataju procjene sudskih vještaka koje komitenti dostavljaju uz kreditni zahtjev. Navedeno predstavlja rizik za Banku, što može reflektirati kasnijim problemima koji se odnose na utrživost kolaterala.

Ono što je posebno problemtično bilo, ističu revizori, je da Razvojna banka u cijeloj 2020. godini nije imala imenovana tijela, što znači da se nisu obavljali poslovi iz njihove nadležnosti koji su definirani Zakonom o Razvojnoj banci Federacije BiH. Nadzornom odboru mandat je istekao 17. listopada 2020., a Odboru za reviziju 4. prosinca 2018. godine. Također, u Banci su tijekom cijele poslovne godine Upravu činili vršioci dužnosti kojima je mandat istekao 12. studenog 2020. godine.

Skupštinu Banke čini Vlada FBiH, dok je premijerFBiH predsjednik. Skupština je u 2020. godini održala dvije sjednice. Na sjednici održanoj 15. siječnja 2020. usvojeni su financijska izvješća za 2018. godinu i donesene su odluke o utvrđivanju visine i rasporedu dobiti ostvarenoj u 2018. godini. Skupština je 11. ožujka 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Izvješća o poslovanju s financijskim izvještajima, izvještajem interne i eksterne revizije za 2019. godinu.

Članovi Nadzornog odbora do 17. listopada 2020. godine bili su: Igor Živko v. d. predsjednika, i Božo Vukoja, Zvonko Landeka, Adisa Omerbegović Arapović, Amir Avdić, Mehmedalija Hadžović i Almir Zulić. Nadzorni odbor je u 2020. godini održao četiri sjednice.

U srpnju 2020. godine objavljen je javni natječaj za izbor i imenovanje članova Nadzornog odbora, koji je poništen u listopadu 2020. godine. Ponovljeni natječaj objavljen je u studenom 2020. godine. Odlukom Skupštine Banke od 11. ožujka 2021. godine izabran je Nadzorni odbor na mandatne razdoblje od pet godina. Prva konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora održana je tek 28. svibnja 2021. godine, nakon više od dva mjeseca od imenovanja.

Upravu Banke čine: Semir Fejzić, v. d. predsjednika, Senija Bubić, v. d. izvršne direktorice za podršku poslovanju, Mersiha Slipičević, v. d. izvršne direktorice za upravljanje rizicima i Dalibor Milinković, v. d. izvršnog direktora za projekte i razvoj. Članovi Uprave imenovani su Odlukom Nadzornog odbora od 12. studenog 2019. godine do okončanja natječajne procedure, a najduže na razdoblje do 12 mjeseci. S obzirom na to da nije bio imenovan Nadzorni odbor, u studenom 2020. godine, na zahtjev Banke, dobiveno je Mišljenje Agencije za bankarstvo FBiH (u daljnjem tekstu: FBA) u kojem je navedeno da se u svrhu spriječavanja blokade rada tijela upravljanja Banke, a time i Banke u cjelini, omogući Upravi nastavak rada i nakon isteka mandata, odnosno do imenovanja Nadzornog odbora, prenosi Fokus.ba.

Isto mišljenje dobiveno je i od Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Europske unije. Do okončanja revizije zbog neformiranja Nadzornog odbora nije pokrenuta natječajn procedura izbora predsjednika i članova Uprave. Člankom 21. Zakona o Razvojnoj banci Federacije BiH definirano je da Banka ima tajnika, koji je ovlašten za provođenje odluka Nadzornog odbora, Odbora za reviziju i predsjednika Uprave. Banka od 23. rujna 2017. godine nema imenovanog tajnika Banke.

(www.jabuka.tv)