31 godina od napada na Ravno i početka rata u BiH

Napad na Ravno, hrvatsko mjesto na jugu Hercegovine, počeo je 1. listopada 1991. godine, kao dio akcije napada JNA i četnika na Dubrovnik, Slano i Ston.

JNA je tada širila propagandu da se Ravno uopće i ne nalazi u BiH. Selo su granatama iz haubica i minobacača gađali pripadnici zloglasnog Titogradskog korpusa tadašnje JNA.

Prije 31 godinu pala je i prva žrtva u hercegovačkom selu Ravno, pa se ona može smatrati i prvom žrtvom rata u BiH. 1. listopada 1991. godine u Trebinju kod Ravnog s 82 kamiona stiglo oko 450 vojnika tadašnje JNA. Zaustavljeni su u pohodu prema obližnjem Stonu u Hrvatskoj, nakon čega počinju stradanja mještana Ravnog i okolnih sela.

Osim potpuno uništenih sela ubijena su 24 osobe, a 34 ih je umrlo “prirodnom” smrću. Ranjeno je 11 osoba, a njih 18 utamničeno je na dva mjeseca. Po bestijalnosti se izdvaja pokolj na Kijevu Dolu, kad je ubijeno i zaklano sedam ljudi starijih od 60 godina.

Prva žrtva agresije na BiH je bio Nikola Niko Brajić, vozač vozila hitne pomoći koji je nastojao pomoći ranjenicima iz svog sela.

Agresorske snage su ga uhitile u listopadu 1991. godine, a potom je zatvoren u logor u Bileći. Tamo su ga zlostavljali, a potom i likvidirali.

Na današnji dan prije 31 godinu pala je i prva civilna žrtva rata u BiH. 61-godišnji mještanin Trebinje Jozo Stanković, osoba s posebnim potrebama, stradao je od eksplozije granate uz samo selo Trebinju, piše Poskok-info.

U vrijeme napada JNA na Ravno i Dubrovnik rezervisti JNA su bili na većini dominantnih visova na južnoj i istočnoj strani Mostara – Humu, Gubavici i Fortici. Nadzirali su dobar dio mostarske kotlinu, uključujući zračnu luku i Helidrom, te Dubravsku visoravan.

Ravno je uništeno u ratnim operacijama JNA i crnogorskih rezervista radi osvajanja Dubrovnika. Na primjeru Ravnog, pokazala se nemogućnost republičkog vodstva da spriječi agresiju u BiH, da spriječi korištenje teritorija BiH od JNA kao poligona za napad na Republiku Hrvatsku, te je postalo jasno da se hrvatski narod u BiH mora samoorganizirati kako bi se zaštitio i obranio, te pomogao obrani RH. To je učinjeno kroz organiziranje Hrvatske Zajednice Herceg Bosne i Hrvatskog Vijeća Obrane.

(www.jabuka.tv)