Predstavnici 16 zemalja EU-a koje čine grupu Prijatelja kohezije okupljaju se u četvrtak u Bratislavi s namjerom da pošalju jasnu političku poruku kako se protive rezanju kohezijskih sredstava u novom višegodišnjem budžetu EU-a, namijenjenih smanjivanju razlika između bogatijih i siromašnijih zemalja Europske unije.
U Bratislavu dolazi osam premijera – Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke. Ostalih osam zemalja, Bugarsku, Cipar, Latviju, Litvu, Rumuniju, Italiju, Portugal i Grčku, zastupat će njihovi visoki predstavnici.
Naša grupa mora biti vidljivija unutar EU-a, mi moramo pokazati da smo ujedinjeni i moramo poslati jasnu političku poruku kojom ćemo dati podršku našim zajedničkim interesima, rekao je uoči sastanka slovački premijer Peter Pellegrini, domaćin skupa.
Kako bi se održala dovoljna razina sredstava za kohezijsku politiku, zemlje Prijatelja kohezije moraju djelovati zajedno, naglasio je.
Sastanak u Bratislavi održava se uoči summita EU-a na kojemu će glavna tema biti višegodišnji budžet Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Prijatelji kohezije osnovani su u vrijeme pregovora o višegodišnjem budžetu EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. kada su odlučili istupiti protiv smanjenja kohezijskih sredstava jer se njima sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim zemljama i tako doprinosi smanjenju razlika u Uniji.
Hrvatska se 2012. kao promatrač – jer još nije bila članica Unije – pridružila grupi zemalja koje su se i u pregovorima o idućem sedmogodišnjem budžetskom razdoblju od 2014. do 2020. borile protiv smanjenja kohezijskih sredstava, prenosi Hina.
Snažna koordinacija i suradnja među zemljama skupine Prijatelja kohezije pokazala se vrlo korisnom tokom pregovora o višegodišnjem budžetu za razdoblje od 2014. do 2020., kazao je Pellegrini.
Prijatelji kohezije na kraju sastanka imaju namjeru potpisati zajedničku deklaraciju kojom će uputiti poruku da podupiru ambiciozni i uravnoteženi novi europski budžet koji će imati dovoljno sredstava za podršku tradicionalnim politikama, ali i dostatna sredstva za financiranje novih izazova, poput sigurnosti i obrane, klimatskih promjena i migracija.
Europska komisija početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji budžetski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. u odnosu na sadašnje budžetsko razdoblje, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i za poljoprivredu.
Hrvatska bi po prijedlogu Europske komisije za razdoblje 2021.-2027. u sklopu kohezijske politike trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem budžetu.
(Fena)
“RH se suočava sa vrlo snažnom plimom revizije povijesnih događaja i krivotvorenjem povijesne realnosti fašističke Nezavisne Države Hrvatske.” “Ultrakonzervativne i klerikalne nevladine organizacije, kalup retradicionalizacije, revizionizma i šovinističkog nacionalizma, juriš trakonzervativaca, negatori zločina ustaškog režima i viktimizacije ustaša, eskalacija negacionizma i ekstremnog historijskog revizionizma, negiranja i prikrivanja masovnih zločina ustaškog režima, rehabilitacija NDH i njenog nasljeđa, Jasenovac predstavlja objektivnu paradigmu masovnih zločina ustaša, pseudopovjesničari i autori neznanstvenih publikacija, najskandaloznija uloga Ktoličke Crkve i njenih biskupa i svećenika, negiranje povijesne realnosti, prihvaćanje realne stvarnosti, neznanstvene publikacije kontroverznih publicista, genocid i holokaust Hrvata nad Srbima, Židovima, Romima i ostalima, Zrin – poznato ustaško uporište, Široki Brijeg – poznato ustaško uporište, demoniziranje antifašista i partizana, negacionisti i revizionisti održavaju pseudoznanstvene skupove, ultrakonzervatizam i ekstremnonacionalizam, rehabilitaciji fašističkog povijesnog nasljeđa. Ovo su dijelovi izvađeni iz budućih diplomskih radova djece Plekyia, Lore, Nore, Dalije, Divljak, …Živio drug Plenky, živio drug Gago, ŽDT, ŽAP, ZDS,