Smiljemanija u Hercegovini ne popušta

Na području Hercegovine u posljednjih godinu dana krče se vinogradi i traži mjesto više da bi se zasadile plantaže smilja i lavande, jer su proizvođači priliku za brzom zaradom prepoznali u uzgoju ovih kultura, koje plasiraju, uglavnom, u SAD.

Samo na području Trebinja pod smiljem je više od 50 plantaža, a proizvodnja ljekovitog bilja širi se i u općinama Bileća i Ljubinje.

Proizvođači kažu da je smilje biljka koja izumire u prirodi, te da je ulje ove biljke svakim danom sve traženije, a cijena smilja od četiri KM po kilogramu i više sve je primamljivija.

Prvenac u novom trendu poljoprivredne proizvodnje je tvrtka “LJbilje” iz Ljubinja koje je već više od desetljeća pokrenulo inicijativu plantažnog uzgoja ljekovitog bilja, proizvodi sadni materijal, ima vlastite plantaže i okuplja oko 100 kooperanata u zemlji i regiji.

Poduzeće je s ovim poslom počelo prvo na Balkanu i jedini su registrirani proizvođači sadnog materijala na tom području.

“LJbilje” u svom pogonu u Bileći proizvodi stotinjak vrsta čajeva i mirisne vrećice lavande, dok se u pogonima u Ljubinju proizvodi sadni materijal, radi destilacija i proizvodnja biljnih ekstrakta. Najavljuju novu liniju kozmetičkih i spa proizvoda od biljaka karakterističnih za Hercegovinu.

Osim smilja i lavande, na svojim plantažama poduzeće uzgaja i drugo ljekovito bilje s naglaskom na vrste koje su prepoznatljive kao brend hercegovačkog područja: vrijesak, žalfija, timijan i ružmarin.

Više od 80 posto proizvoda izvoze u zemlje regije, Kanadu, Australiju, Ameriku, a očekuju i tržište u Rusiji.

Priliku u dobroj zaradi od smilja prepoznali su i individulani poljoprivredni proizvođači koji krče i vinograde da zasade plantaže ove biljke.

Jedan od njih je i Miro Gredo, koji je novi u ovom poslu, ali na 6.000 komada smilja, treće godine truda i rada oko ove biljke, očekuje zaradu i do 4.000 KM.

Najveći proizvođač smilja u istočnoj Hercegovini je Radovan Anđelić, direktor tvrtke “Anđelić”, koji kaže da je trenutno velika pomama za smiljem. On smatra da bi moglo doći do prezasićenosti tržišta u čemu bi mali proizvođači imali štetu.

Na jednoj parceli zasadio je dva hektara smilja, od čega očekuje zaradu oko 200.000 KM, a pod ovom biljkom ima još zasađene dvije parcele.

Smatra se da je smilje iz Hercegovine jedno od najkvalitetnijih u svijetu i koristi se u kozmetici.

(Srna)