Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obilježava 31. svibanj kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Njihov cilj je širenje svijesti o rizicima upotrebe duhana i kako svijet možemo osloboditi duhana.
Godišnje otprilike šest milijuna ljudi umre od bolesti povezanih sa duhanom, a oko 1,2 milijuna od posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Predviđa se da će se taj broj povećati na više od osam milijuna do 2030. godine, navodi se u priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), povodom ovog datuma iz oblasti zdravstvene zaštite i prevencije.
Zdravstvene komplikacije
Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, naročito srčanog i moždanog udara te bolesti periferne cirkulacije. Štetnost pušenja za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljični monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim tvarima, dok ugljični monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika. Rizik od raka pluća povećava se s brojem cigareta, udisanjem dima, ranim početkom pušenja, uvlačenjem dima iste cigarete nekoliko puta, te ponovnim paljenjem poluispušene cigarete, ističe Lejla Selimović iz INZ-a i dodaje:
Nikotin izaziva upale perifernih živaca i trajan grč na arterijama očne mrežnice. Vid naglo slabi, teško se raspoznaju boje i javlja se nikotinska slabovidnost. Nikotin ubrzava demineralizaciju kostiju. Pušenje izaziva spolnu nemoć i neplodnost, pospješuje starost (bore oko očiju, suho i blijedo lice) i smanjuje radnu sposobnost. Pušenje gotovo uvijek ima veze s nastankom raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače ili vrata maternice, te do nekih oblika leukemije.
Kod dojenčadi i male djece, izloženost duhanu može uzrokovati učestaliji bronhitis, upalu pluća, astmu, kao i akutnu i kroničnu upalu srednjeg uha, a može dovesti i do sindroma iznenadne dojenačke smrti. Pušenje kod trudnica uzrokuje spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj.
Izglasana zabrana pušenja u kafićima i svim zatvorenim objektima u FBiH
Zbog pušenja, dim pun štetnih tvari koji trudnica udiše dolazi do krvotoka koji je jedini bebin izvor kisika i hranjivih tvari, što negativno utječe na njezin rast i razvoj. Pušenje ostavlja kod pušača žute, ružne mrlje na zubima, neugodan okus u ustima i izaziva upalu desni, rani gubitak zubi, rak usta i grla.
Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije pod sloganom Odlukom do prestanka pušenja, Svjetski dan bez duhanskog dima ima za cilj podržati 100 milijuna ljudi širom svijeta u njihovim pokušajima da se odreknu duhana kroz razne inicijative i digitalna rješenja.
Pandemija Covida-19 dovela je do toga da milijuni korisnika duhana žele prestati. Međutim, odvikavanje od duhana predstavlja izazov, posebno s dodatnim socijalnim i ekonomskim stresom koji donosi pandemija, kažu stručnjaci INZ-a.
Širom svijeta oko 780 milijuna ljudi kaže da želi prestati, ali samo 30 % njih ima pristup alatima koji im mogu pomoći prevladati i fizičku i mentalnu ovisnost o duhanu. Zajedno s partnerima, WHO će ljudima pružiti alate i resurse koji su im potrebni za uspješan pokušaj prestanka pušenja.
Savjeti za samopomoć u odvikavanju
Među deset savjeta za samopomoć kod prestanka pušenja stručnjaci ubrajaju sljedeće:
- Napravite plan za prestanak pušenja
- Mislite pozitivno
- Prepoznajte situacije u kojima žudite za cigaretom te ih izbjegavajte
- Razmislite o prehrani
- Promijenite piće nakon kojeg vam odgovara cigareta (npr. uz kavu)
- Osigurajte podršku okoline za prestanak pušenja, obitelji, prijatelja
- Pokrenite se – dokazano je da čak i pet minuta vježbanja smanjuje žudnju za cigaretom
- Držite se nepušača, ne gledajte pušače i ne zavidite im
- Napravite popis razloga za prekid pušenja
- Koristite nikotinsku nadomjesnu terapiju koja udvostručuje priliku za uspjeh (žvakaće gume, flasteri, pastile, tablete ispod jezika, inhalatori)
Prestanak pušenja ima neposredne i dugoročne zdravstvene beneficije. Nakon samo 20 minuta odvikavanja od pušenja, puls pada. U roku od 12 sati razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalu. U roku od 2 do 12 tjedana cirkulacija se poboljšava, a plućna funkcija povećava. U roku od 1 do 9 mjeseci kašalj i otežano disanje se smanjuju. U roku od 5 do 15 godina rizik od moždanog udara smanjuje se na rizik nepušača. U roku od 10 godina stopa smrtnosti od raka pluća približno je upola manja od pušača. U roku od 15 godina rizik od srčanih bolesti rizik je kao kod nepušača.
Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH već godinama su oboljenja cirkulacijskog sustava s udjelom od više od 50 posto svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme s 22,3 posto udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja povećanje iz godine u godinu. Ove dvije skupine oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. Jedan od glavnih rizika faktora za ova oboljenja je – dokazano – pušenje cigareta, priopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice.
Loša trošarinska politika: Ako je kutija cigareta 5 KM, državi idu 4,5 KM
(www.jabuka.tv | Foto: Patrik Macek/Pixsell)
prokini se šakom glavu kada zeliš zapaliti onda nećes. itd., pa opet.