10 godina studija Informacijskih znanosti mostarskog Filozofskog fakulteta

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru obilježena je 10. godišnjica postojanja studija Informacijskih znanosti.

Studij je pokrenut akademske 2011./2012. godine uz podršku Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na svečanosti je bio nazočan rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras koji je kazao kako od početka sudjeluju u radu studija.

Imali smo jasnu viziju da uz našu podršku razvijamo i domaći nastavni kadar kako bi ovaj studij postao jedan od najatraktivnijih studijskih programa na Sveučilištu u Mostaru, rekao je Boras.

Pročelnica studija Informacijskih znanosti doc. dr. sc. Andrea Miljko predstavila je dosadašnji razvoj studija, rad Kluba studenata i Alumni klub informacijskih znanosti.

Studij je rođen kako bi se bavio rastućim prilikama, interakcijama i izazovima na raskrižju računarstva i društva. Osnovan je iz vizije kako će računarstvo ići daleko izvan svojih korijena u području računalne znanosti, kazala je Miljko.

Prva pročelnica studija Informacijskih znanosti je prof. emerita Jadranka Lasić Lazić koja je istaknula kako je pandemija natjerala na promjene u digitalnoj transformaciji.

Sve smo planirali uvoditi postupno, a u pandemiji smo morali to napraviti odmah i sada. U svemu tome smo dobro reagirali, a sada radimo plan i strategiju kako iskoristiti sve što smo napravili, izjavila je Lasić Lazić.

U okviru svečanog dijela programa dodijeljene su plakete Filozofskoga fakulteta za nastavno – stručni rad te osobit doprinos promociji Fakulteta. Plakete su dobili prof. dr. sc. Miroslav Tuđman (postumno), prof. dr. sc. Marko Odak, doc. dr. sc. Andrea Miljko, prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica, prof. dr. sc. Sonja Špiranec, prof. dr. sc. Sanja Seljan, prof. dr. sc. Nives Mikelić Preradović, prof. dr. sc. Nikolaj Lazić, prof. dr. sc. Ivan Dunđer i prof. dr. sc. Vladimir Mateljan.

Foto: FFMO

Drugi dio programa bio je posvećen Međunarodnom znanstvenom simpoziju ”Digitalna transformacija obrazovanja”. Program se sastojao od pozvanih predavanja, studentskih izlaganja i panel  rasprave.

U studentskim izlaganjima sudjelovali su doktorandi Interdisciplinarnog doktorskog studija Filozofskog fakulteta – smjer informacijske znanosti, doktorandi Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i studenti diplomskog studija informacijskih znanosti.

Teme o kojima smo razgovarali trenutno su najaktualnije u obrazovanju zbog pandemije koja je kao ništa do sada potresla obrazovanje, reorganizirala nastavni proces i odredila nove  trendove i pravce razvoja. Jedna od tema o kojoj smo razgovarali su studijski programi koji se mogu studirati u potpunosti  online, uz jasne kriterije. Namjera nam je da ovaj simpozij postane prepoznatljiv u akademskoj zajednici u međunarodnom obrazovnom prostoru, rekao je prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta SUM-a i predsjednik znanstvenog simpozija prof. dr. sc. Marko Odak.

Trenutno na Informacijskim znanostima studira 306 studenata, a do danas je preddiplomski studij završilo 414 prvostupnika i 210 magistara struke. Studenti informacijskih znanosti u posljednjih deset godina dobitnici su brojnih nagrada i priznanja, 13 Dekanovih nagrada, tri Rektorove nagrade, dvije nagrade Federacije BiH, samo su neke od nagrada.

Na studiju djeluje Klub studenata informacijskih znanosti i Alumni klub informacijskih znanosti.

(www.jabuka.tv)

15 komentara

  • A gdje s ovim studijem raditi?? Informacijske znanosti, odnosi s javnošću, politologija, itd.. puste izmišljotine. Roditelji bezveze izdvajaju novac djeci za studij. Završi, i nema posla, jer tog kadra ne treba toliko na tržištu. Maturanti ako će te na studij, upišite nešto konkretno, s čim možeš tražit posao. Računarstvo, informatika, računovodstvo i financije, jezici, građevina, pravo, strojarstvo, medicina, geodezija, arihitektura, nešto konkretno.

    • Potpisujem..super ukratko objašnjeno..budući studenti ovo pročitajte i dobro razmislite..čovjek zna šta govori..

  • Znači do sad ih 624 završilo ovaj studij. Uglavnom to je područje Hercegovačkoneretavnske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije i manji dio srednja bosna i iz Hrv. Hmm.

  • Žalosno je da svi mogu studirati a jedva 1 posto da ih počnu saditi, kopati ili ne daj Bože sijati. Žalosno je da nam u zadnje vrijeme kolo vode osobe koje su pisale nemere i slično. Sve kriterije smo davno pogubili, glavne zabave su svadbe vrlo malo ozbiljnih kulturnih događanja, čast izuzecima. Hoće li svabo nametnuti kanal na hr jeziku, slučajno?

  • Da ovi neki predmeti u skolama su beskorisni pogotovo u gimnazijama a tek neki nastavnici koji predaju ….ove informacijske znanosti ,odnosi ,politologija itd nide veze jedino ako imas vezu za posao kasnije …. najsigurniji su fakulteti prava ,inzinjerske struke (strojarstva,racunarstva ,gradevina , elektrotehnike,arhitektura- da ali moras biti dobar u tome jer ih ima i sada vec previse) , dalje ..medicina , ekonomija -financije , ,informatika ,fizika ali ne u nas i mozda jezici i to je to ,ovo ostalo 🤷🏻
    Ali najbitnije da se studira sta se voli …i da nisi upao s vezom ,vec posteno posto znamo da djeca HDz partijasa ,firmasa upadaju s vezom nazalost i ovdje i u Hrvatskoj

  • Ja mislim isto da je najbitnije upisati sta se voli.
    Ja sam zavrsio pravo i radim kao odvjetnik sa zavrsenim pravosudnim ispitom ,tesko je, naporno ali ako voliš nesto nista nije problem i nije istina da se s pravom ne mozes ….mozes nostrifikaciju uraditi i radit u Hrvatskoj ili cak u inozemstvu to laze ko kaze,sa politologijom ,informacijskim znanostima malo teze ces naci posao ,meni je sestra zavrsila elektrotehniku i sa svim naplati slicno ko i ja ,ako si uporan uspjet ces ,znam mnogo inzenjere koji su zavrsili pa rade u opcini ,zupaniji jer nisu dobri u svojoj struci dovoljno da bi privatno radili tako da nista ne mora značiti ,struka te ne mora odrediti ,vec upornost i rad da budes najbolji jer na kraju uporni zavrsavaju fakultete a ne inteligentni,znam mnogo inteligentnih ljudi koji rade u Njemačkoj kao konobari jer nisu uporni ,motivirani bili tako da u svakom slučaju rad ,rad i tjt, a tko ima vezu ne treba mu ni to nazalost ,nepravda je mozda nesto sto nas demotivira ali to je drugi par carapa sada
    Poz.

  • Meni jos nije bas jasno sta se moze konkretno raditi kad se zavrsi ovaj faks; mozda odrzavati/raditi internet stranice poduzeca u tehnickom i sadrzajnom smislu?

  • Ja sam na doktorskom studiju ,grana tehničke znanosti a i kad sam upisivala faks mislila sam se između tehnički i znanosti i humanistički i odabarah ovo prvo ,pokajala se jesam vise puta ali sada ne bih mijenjala svoj faks nizasta ,jedna sestra je arhitektica ,jedna pravnica i ja ing racunarstva ,svaka govori da je njezin najteži ,svak ce svog konja hvaliti 😂 u svakom slučaju treba raditi sto volite budući studenti pa bili lijecnici ,odvjetnici ,arhitekti ,pjevaci ,glumci jer najgore je raditi nesto sto se ne voli ,vjerujte mi isto kao i udati se/ozeniti za nekoga koga ne volite tako i posao govorim banalno ,pamet u glavu i istina fakultet se zavrsava upornosti ,dzaba inteligencija ako nisi uporan ,zivot nam je nazalost satkan od toga da dozivimo pravdu i nepravdu ali moramo se psihički pomiriti s tim da je zivot pun ups and downs ,treba imati vjere u Boga i sebe a i nije kraj svijeta ako se ne zavrsi jer dosta uspješnih ljudi u svijetu su sa srednjom skolom bitna je volja i rad ….nepravda je nesto sta nam mrsi racune ali tako je znam svoje prijateljice koje su sa malo manje truda od mene uspijele bolje nego ja ,dobro djeca su lokalnih bogatuna i ima tu malo nepravde ali moramo preko tuga prijeci i koracati dalje ,nadam se da nisam dosadna ,volja i trud kako je gore vec napisao netko je najbitnije

    • Za 23:22 pa sta ti to sve skupa vrijedi kad nemas ljudske velicine i srca, pa cijenis ljude prema tome jesu li “uspjesni” ili ne, a zavidis svojim “prijateljicama” jer imaju ono sto mislis da tebe spada

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.