Gotovo 20 milijuna uglavnom mladih i obrazovanih iz istočne Europe, cifra koja odgovara broju stanovnika Češke i Mađarske zajedno, napustilo je svoje zemlje u prethodnih 25 godina vođeni boljim ekonomskim prilikama u razvijenijim zemljama, pokazalo je istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Bolji poslovi i više plaće
Za istočne Europljane, navedeno je u analizi MMF-a, motivacija za odlazak uglavnom su bolji poslovi i više plaće, a odlazi mahom visokoobrazovani kadar – liječnici, arhitekte, inženjeri…
Iako su imigranti najčešće bolje situirani i njihove obitelji u zemljama iz kojih dolaze često imaju koristi od doznaka, njihov odlazak slabi ekonomski potencijal rodnih zemalja. Veliki priliv doznaka podržao je potrošnju, ali je doveo do porasta tečajnih stopa, što je gospodarstvoučinilo manje konkurentnim, a smanjena je i produktivnost.
“Novac koji se šalje nazad rođacima doveo je do povećanja početnih plaća i smanjio motiviranost za rad. Kao rezultat toga, plaće su rasle brže od produktivnosti, što je izazvalo eroziju povrata na investicije i slabljenje motivacije za investiranje u zemlje porijekla”, navodi se u izvještaju.
Velika i neprekidna emigracija usporila je i ukupne stope rasta obima proizvodnje i stope rasta po glavi stanovnika.
“Da nije bilo imigracije u razdoblju od 1995.-2012. godina, realna stopa rasta BDP-a u regiji bila bi ukupno, u prosjeku, sedam postotnih poena viša”, piše u analizi MMF-a, prenosi Dnevni avaz.
Uz niži obim proizvodnje, potrošnje vlada na socijalna davanja povećala se u odnosu na BDP.
Odlazak mladih, kako je navedeno, pogoršava već postojeći trend – stariji su rastući dio stanovništva. To sa svoje strane dovodi do većih izdataka na mirovinska davanja u odnosu na BDP.
Vlade su najčešće na te proračunske pritiske odgovarale povećavanjem oporezivanja rada, što je umanjilo motiviranost poslodavaca da stvaraju radna mjesta, čime je proračunskih struktura postala još manje povoljna za otvaranje radnih mjesta i rast.
“Odlazak nekih od najmlađih i najpametnijih dovodi do toga da proces hvatanja koraka istočne Europe s naprednijim dijelom kontinenta predstavlja još veći izazov”, poručuje MMF i istovremeno ističe da je migracija prema zapadu bila korisna za razvijene zemlje i doprinijela je njihovom snažnijem rastu.
MMF ističe da je članstvo u EU donijelo korist istočnoj Europi, a da je za pitanje što bi se moglo uraditi da bi se osiguralo da slobodan tok ljudi bude koristan i za zemlje koje šalju radnike i one koje ih primaju. Navode da, iako postoje određeni zadaci koje treba uraditi na lokalnoj razini, ima prostora i za paneuropski odgovor.
Izbor politika
Iz kuta istočne Europe, navedeno je, potrebne su bolje institucije i ekonomske politike u zemljama porijekla, jer bi to dovelo do toga da je privlačnije ostati nego otići.
Mogla bi da se razmotri i dodatna liberalizacija režima za imigraciju, smatra MMF, posebno za obrazovane radnike.
“Vlade mogu uraditi više kroz rad sa dijasporom u inozemstvu, kako bi njihova stručna znanja i uštede iskoristile kao polugu, te kako bi osigurale više podsticaja za ljude da doznake investiraju, umjesto da ih troše”, piše u izvještaju.
Pored toga, iz MMF-a dodaju kako se više može uraditi na zadržavanju i boljem korištenju postojeće radne snage, na primjer kroz bolje usklađivanje obrazovanja s tržištem rada i osiguravanje više prilika za obuku kroz rad.
Važan je i izbor politika kojima se reagira na fiskalne pritiske vezane za imigraciju – izbjegavanje povećanja oporezivanja rada i veće oslanjanje na oporezivanje potrošnje bilo bi povoljnije za investiranje i dugoročni rast, smatraju analitičari MMF-a.
Iz kuta EU, navode da je migracija s istoka na zapad bila od koristi za Uniju, ali da postoji argumentacija za bolje raspodjeljivanje dobiti.
“Na primjer, veličina i sastav fondova EU transfera iz bogatijih u siromašnije regije EU mogla bi eksplicitno odgovoriti na negativne efekte emigracije na ekonomski potencijal zemalja iz kojih dolazi radna snaga”, dodaje se u izvještaju.
