U Zagrebu održan ‘Hommage fra Jozi Pejiću’, hercegovačkom franjevačkom velikanu

hommage_fra_jozo_pejic

U Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu održan je prigodni program u znak sjećanja na fra Jozu Pejića pod nazivom ‘Hommage fra Jozi Pejiću’.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, pozdravljajući brojne goste i sudionike ovoga emotivnoga hommagea, istaknuo je fra Jozin nemjerljiv i teško ponovljiv značaj za razvoj hrvatske kulture u BiH i uopće, povezivanja te sveukupne i kultura drugih pored kojih Hrvati danas žive, ističući da je ovaj prisjećajni skup zapravo najmanje što Matica hrvatska Zagreb i njezino sveukupno članstvo diljem svijeta, u predvečerje obilježavanja 175. godina od svoga utemeljenja, može uraditi za jednoga takvoga posebnoga čovjeka kakav je fra Jozo Pejić bio.

O značenju toga ljudskoga identiteta za Grad Široki Brijeg te posebno o obvezi čuvanja i unaprjeđivanja njegove goleme ostavštine, govorio je njegov izaslanik dr. Drago Martinović, koji je – između ostaloga – istaknuo da je Široki Brijeg kulturno središte Hercegovine, ali i puno šire, ponajviše zahvaljujući Franjevačkoj galeriji i njezinom suosnivaču i voditelju fra Jozi Pejiću.

Književnik i novinar Dragan Marijanović pozdravio je ugledne goste u ime Matice hrvatske iz Mostara, koja je s pokojnim fra Jozom kroz posljednjih dvadesetak godina ostvarivala sjajnu suradnju, a Marijanović je iz dugoga prijateljevanja sa znamenitim franjevcem iznio nekoliko emotivnih prisjećanja, dok je njegov intimus i najvjerniji suradnik i subrat, fra Vendelin Karačić izgovorio činjenični esej o doprinosu fra Joze Pejića ukupnosti hrvatske kulture, iz kojega je svima bilo posve jasno da se takav uporni ostvaritelj najhrabrijih planova doista rijetko rađa i djeluje među ljudima, uspijevajući razbijati predrasude i bespotrebne komplekse provincije u odnosu na velegradska središta, što je potvrđeno utemeljenjem i Franjevačke galerije i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, a sa sjedištem u Širokom Brijegu, i utemeljenjem Franjevačke riznice i knjižnice, dugogodišnjega iscrpljujućega obogaćivanja fundusa Franjevačke galerije koja danas broji nekoliko tisuća umjetničkih djela nastajalih kroz protekla stoljeća, a kojih izbor za stalnu postavku, eto, dobri fratar Jozo nije dočekao.

Igor Zidić, bivši predsjednik Matice hrvatske i dugogodišnji fra Jozin intimus, podsjetio je na vrijeme u kojemu je Jozo sanjao i dosanjao velike i, za ta vremena očito (pre)hrabre planove, a koje su, s fra Vendelinom, Stipom Sikiricom, Vasilijem Josipom Jordanom i pokojnim Šutejom, ipak uspjeli ostvariti, vođeni neviđenom fratrovom upornosti, a kad je trebalo, i probojnosti.

Povjesničar umjetnosti dr. Milan Bešlić govorio je sa stajališta nagloga razvitka likovnjaštva u zapadnoj Hercegovini, kojoj se ovaj franjevac, ta galerija i ta akademija najedanput ukazala kao oltar s kojega su u svijet odlazile na platnima artikulirane boje, noseći sobom i druge, puno kulturnije i gotovo svete priče o kraju i njegovom narodu, često nepravično izlaganom gorkim predrasudama, priopćeno je.

Nekadašnji dekan ALU Široki Brijeg, prof. Anto Kajinić s govornice Matice hrvatske u Zagrebu, istaknuo je inicijativu da se tom zaslužnom franjevcu podigne spomenik, kao zahvala za neponovljive polučene rezultate koje je ostvario i koji ga svrstavaju u red zaslužnih franjevačkih imena kakvi su bili fra Grgo Martić, fra Didak Buntić ili pak Ivan Frano Jukić.

Fra Jozo Pejić je, nakon kraće bolesti, umro 27. prosinca 2014. u 80. godini života, 62. godini redovništva i 52. godini svećeništva.

(www.jabuka.tv)

7 komentara

  • Ovi što podmeću i pričaju radio ovaj za udbu, onaj. Upravo ti što pričaju radili su i još uvjek rade za UDBU. Jer udbin način i je bio da unese pomutnju među ljude, odašiljući lažne informacije tako da se pravi Udbaši ne odaju. Fra Jozo Pejić je više napravio za Široki Brijeg, nego što će itko napraviti.

  • Vratimo se u vrijeme prije rata.Jozo Pejić i Vandelin Karačić su na svetom Širokom,tadašnjoj Lištici otvorili likovnu, neku galeriju koja se zvala,ako se malo prisjetimo Ju kult galerija.Ju je značilo jugoslovenska.Glavni uzvanici su bili sama krema udbe lištičke, a to se moglo vidjeti na ondašnjem dnevniku.Vjernici nisu mogli sebi doći jer osjećali su se jadno kad su vidjeli koji lupeži su glavni uzvanici na tom otvaranju.Ništa,samo da se prisjetimo.

  • Jadno da neki pricaju i pisu o nasim dragim Fratrima ,kao udbasima i ko zna sto da se njih ne prepozna.
    Nikad necu zaboravit godisnji i koliko je ponosa bilo kod Fratra kad je pricao o buducoj galeriji.
    Fratre su takvi u stopu pratili a sad bi ih blatili ,mi koji smo na Bakamusi jos sijeno pomagali skupljat dok nije pretvorena u parkiraliste .

Komentiraj: