U Imotskoj krajini sve intenzivnija sadnja smilja

Posljednjih godina u Imotskoj krajini uočljiv je trend porasta sadnje smilja, a posebno kvalitetan odmak u površinama koje će biti zasađene smiljem, očekuje se upravo ove godine. Nažalost, o količini zasađenog smilja na području Imotske krajine na postoje odgovarajući službeni podaci, koji bi mogli odgovarati pravom stanju stvari na terenu.

Kako nam je u neformalnom razgovoru rekao jedan od službenika u lokalnom ogranku poljoprivredne savjetodavne službe , a koji je želio ostati anoniman “nije moguće ni približno utvrditi točne podatke i pravo stanje stvari na terenu u pogledu količine sadnje smilja. Ljudi koji se odluče na takvu vrstu djelatnosti ili kriju prave podatke strahujući od nekakvih nepostojećih vrsta poreza ili s druge pak strane, iz nepoznatih razloga taj broj prenapuhuju, tako da on nije stvaran ni realan, piše Dalmacija News.

Velik broj sadnica smilja zasigurno pristiže i iz susjedne zapadne Hercegovine kojekakvim kanalima, što sve utječe na ukupan zbroj. Iako, nekakve objektivne procjene govore kako tek možemo očekivati pravu ekspanziju sadnje smilja na čitavom području Imotske krajine, nešto slično što se već događa na području Hercegovine.“

Smilje je biljka koja raste na sunčanim kamenjarima, koja su relativno škrta zemljom pa čak i vlagom, a kao najvažniji faktor ističe se upravo izloženost sunčevoj svijetlosti. Može ga se pronaći samoniklog u prirodi, ali je količina takvog smilja dovedena gotovo do ruba opstojnosti, zbog prekomjerne berbe neregistriranih birača smilja. Na pojedinim područjima dalmatinskog zaleđa i otoka gotovo je u potpunosti iskorijenjen, unatoč visokim kaznama za neovlašteno ubiranje samoniklog bilja.

Unatoč velikim površinama zemlje koje su smiljem zasađene u susjednoj Hercegovini, ne očekuju se drastičan pad cijena za urod ove biljke. Tako će se i ovogodišnja otkupna cijena smilja, kako proizvođači očekuju, kretati oko petnaest kuna za kilogram smilja. U konačnom procesu finalizacije iskoristivosti smilja, za jednu litra ekstrakta smilja, postižu se minimalne cijene od petnaestak tisuća kuna.

Razumljivo, ulje ponajbolje kvalitete nadmašuje cijenom čak i navedeni iznos. Stoga je lako razumljivo što pojedinci u poduzetničkim vodama, razmišljaju o izgradnji kvalitetne destilerije smilja na području Imotske krajine. S druge strane, tek se očekuje okrupnjavanje površina koje bi bile zasađene smiljem, piše Dalmacija News.

Koliko je sadnja smilja u susjednoj Hercegovini uzela maha, dovoljno svjedoči podatak kako pojedini mladenci u hercegovačkim svadbenim salonima, svojim gostima, kao poklon, daruju upravo sadnice smilja. Prilično zanimljiv i indikativan podatak, u smislu vraćanja Hercegovine svojim korijenima: smilju i duhanu.

Razlika je u tome što se na smilju može zaraditi uz znatno lakše formalnosti zakonodavnog postupka, koji je isključen mjera represije, za razliku od prodaje duhana. Uostalom, mnogi će kazati kako smilje ima puno ugodniji miris od duhana. Hoće li, možda, uskoro miris industrijski uzgojenog smilja, na području Imotske krajine, u potpunosti istisnuti miris vriska ili drugih autohtonih biljaka na ovom području?

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: