Statistika: Evo koliko bi Hrvata živjelo u većinski hrvatskoj federalnoj jedinici u BiH

Nakon učestalih tvrdnji protivnika “trećega entiteta” kako bi većina Hrvata ostala izvan većinski hrvatske federalne jedinice, Hrvatski Medijski Servis istražio je koliko Hrvata u Federaciji BiH živi u općinama s hrvatskom većinom, koje bi, prema Deklaraciji Hrvatskoga narodnoga sabora, činile većinski hrvatski entitet u BiH, prema načelu teritorijalnoga diskontinuiteta.

Podsjetimo, riječ je o općinama; Ravno, Neum, Stolac, Mostar, Čapljina, Čitluk, Prozor Rama, Ljubuški, Široki Brijeg, Grude, Posušje, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Kreševo, Kiseljak, Vitez, Busovača, Dobretići, Žepče, Usora, Odžak, Orašje i Domaljevac.

Od ukupno 497.883 Hrvata, koliko ih prema popisu stanovništva iz 2013. živi u FBiH, većinski hrvatski entitet obuhvatio bi njih 372.276, koliko ih živi u 24 većinski hrvatske općine, što predstavlja 75 posto hrvatskoga stanovništva u Federaciji BiH. Kada bi se na području Jajca, Travnika, Novoga Travnika i Uskoplja, primjerice, formirale većinski bošnjačke i većinski hrvatske općine, pri čemu bi ove potonje bile uključene u većinski hrvatski entitet, broj Hrvata koje bi obuhvatila ta federalna jedinica dosegao bi 83 posto ukupnoga hrvatskoga stanovništva u FBiH.

Nasuprot tim podacima, sada 100 posto Hrvata živi u većinski srpskom entitetu RS ili većinski bošnjačkom entitetu Federaciji BiH, u kojoj je u dvama mandatnim razdobljima od 2000. do 2004. i od 2010 do 2014. formirana vlast bez onih za koje je glasovala većina Hrvata, a zahvaljujući činjenici da su manjinski narod u većinski bošnjačkom entitetu FBiH, Bošnjaci su im u dva navrata birali i hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. A, ukoliko ne pristanu na izmjene Izbornoga zakona, to će moći i dalje činiti.

Što bi Hrvati dobili, a što izgubili uspostavom većinski hrvatskoga entiteta?

Najprije ćemo nabrojati samo neke od neospornih koristi.

Prva i najvažnija. Samostalno bi mogli birati (i smjenjivati) svoje političke predstavnike, bez straha da će im ih drugi narodi nametnuti. Suvereno bi mogli odlučivati o pitanjima koja su sada u nadležnosti entiteta i županija. Imali bi, uz ostalo, pravo i na osnivanje entitetskoga javnoga rtv servisa i novinske agencije, koji bi se financirali od pretplate i proračunskoga novca, na što sada nemaju pravo, a uz to su izloženi propagandi javnih servisa pod utjecajem sarajevske unitarističko-hegemonističke politike.

Usto, u nadležnosti entiteta je i, primjerice, izgradnja brzih cesta i autocesta. Posljedica sadašnjega politički podređenoga položaja u većinski bošnjačkom entitetu FBiH, ogleda se i u činjenici da je od 94 kilometra izgrađene autoceste, samo 10 kilometara izgrađeno na većinski hrvatskim područjima. Proračun većinski hrvatskoga entiteta iznosio bi cca 900 milijuna maraka, dok Hrvati sada, ne računajući većinski hrvatske općine, samostalno odlučuju o proračunskim sredstvima jedino u Zapadnohercegovačkoj i Posavskoj županiji, a ta su sredstva manja od 130 milijuna KM.

Što bi uspostavom većinski hrvatskoga entiteta izgubili, a što dobili Hrvati koji bi bili izvan njegovih administrativnih granica? Izgubiti ne mogu ništa, jer ionako žive u većinski bošnjačkom entitetu FBiH, većinski bošnjačkim županijama i većinski bošnjačkim općinama. Osim par pojedinaca koje sarajevski mediji koriste kao propagandno sredstvo za međusobno zavađanja Hrvata kako bi lakše ostvarili svoje hegemonističke ciljeve, na prste jedne ruke mogu se nabrojati Hrvati koji su na nekom od čelnih mjesta u općinskoj, gradskoj ili županijskoj administraciji, javnim poduzećima ili drugim ustanovama u većinski bošnjačkim područjima.

Hrvatsko političko vodstvo, s druge, pak, strane, ne može učiniti puno kako bi poboljšalo život Hrvata, bez obzira gdje živjeli, jer su im i u pogledu nadležnosti i u pogledu raspolaganja proračunskim sredstvima, u daytonski skrojenoj dvoentitetskoj državi, skoro “svezane ruke”.

S postojanjem većinski hrvatskoga entiteta koji bi raspolagao značajnim nadležnostima i značajnim proračunskim sredstvima, stvorile bi se institucionalne pretpostavke da Hrvati sami odlučuju o rezultatima svoga rada i da mogu u znatno većoj mjeri pomoći i onim svojim sunarodnjacima izvan većinski hrvatskoga entiteta.

Osiguravajući zakonske pretpostavke neteritorijalne autonomije za Bošnjake i Srbe u većinski hrvatskom entitetu, u oblasti kulture, obrazovanja, jezika, informiranja, tada bi se, prema načelu reciprociteta, mogli izboriti i za istu takvu kulturnu autonomiju ili prava za Hrvate u većinski bošnjačkom entitetu.

Simetrična federacija – pravednija, racionalnija, jeftinija, a BiH stabilnija

Treba li dokazivati da bi takvo simetrično federalno uređenje BiH, bilo kudikamo racionalnije, pravednije i jeftinije od postojećega, prema kojem je BiH podjeljena na 13 federalnih jedinica, i da bi žitelji svih triju federalnih jedinica, koje se zbog svoje teritorijalne nepovezanosti ne bi mogle odcijepiti, i dalje bili građani BiH, sa svim ustavom zajamčenim pravima. BiH, koja bi, kao simetrična federacija, bila nacionalno, a onda i politički puno stabilnija, jer bi institucionalno pozicije svih triju naroda bile izjednačene, od sadašnje asimetrične dvoentitetske federacije.

Protiviti se uspostavi hrvatske federalne jedinice samo zato što ona ne bi obuhvatila sve Hrvate u BiH, što je i teoretski i praktično nemoguće, ne znači drugo doli biti protiv institucionalizacije slobode, prava, suvereniteta vlastitoga naroda i služiti tuđim nacionalizmima.

Nasuprot federalizmu kao modelu uređenja europskih višenacionalnih država, kakva su Švicarska i Belgija, je model unirane države, s konceptom građanskoga društva.. Primjenjuje se uglavnom u jednonacionalnim državama (iako su i neke jednonacionalne države poput Njemačke federacije).

Podrazumijeva jednu vladu, jednoga predsjednika i jednodomni parlament, i načelo jedan čovjek – jedan glas. Primjena toga modela na BiH značila bi apsolutnu vlast većinskoga naroda, uz moguću participaciju i pripadnika drugih naroda, ali samo onih koji bi bili po volji i u službi većine. Takvi su danas, uglavnom, protivnici teritorijalnoga preustroja BiH koji bi podrazumijevao i većinski hrvatsku federalnu jedinicu.

(HMS)

11 komentara

  • A šta sa prostorom genocidne tvorevine? Nema novog entiteta bez teritorijalnog preustroja čitave države. Hrvatski entitet, samo na području federacije je kukavičije jaje i igra na velikosrpski mlin.BiH,kao višenacionalna država, može opstati jedino kao država sastavljena od više(4-5) federalnih jedinica, gdje bi se pri formiranju jedinica pored nacionalnog u obzir morao uzeti i tertorijalni peincip.U protivnom-ĐEKNA još nije…………

  • Jedina solucija za hrvate u BiH je pristup EU a ne preko nekih nagodbi gdje mi uvijek završimo spuštenih gaća. Entitet je prevara koja bi sve da zaživi, puno toga svejedno nebi promijenila.

  • ja kao pripadnik hvo borijo san se za hrvatsku HER,, BOSNU STA SAN DOBIJO ZENU I 3 KRASNE DJECE I DRZAK OD METLE NITI JA RADIM NITI ZENA KAZU SAMO KAD PITAN NIJE BIJO NATJECAJ ALI NEBI DAO 3 DJECE I ZENU ZA—- 100—–POSTA I ELEKTRA TO CE SVE PASTI A DJECA CE NARASTI I BICE MOJ PONOS KO ERCEG BOSN 92 GODINE POZDRAV

  • “Proračun većinski hrvatskoga entiteta iznosio bi cca 900 milijuna maraka”
    “Hrvati sada, ne računajući većinski hrvatske općine, samostalno odlučuju o proračunskim sredstvima jedino u Zapadnohercegovačkoj i Posavskoj županiji, a ta su sredstva manja od 130 milijuna KM.”
    U ove dvije rečenice sve je rečeno. Ovo “naše” političare zanima.

  • Jedina solucija za hrvate iz bih je da isele iz bih nema nami ovde mira i zivota podatak da nas ima toliko je laz s tog popisa nas je pola po drugim zemljama

  • Kakav entitet, tko ce ti ga dati, Covic? Amerika? EU? Ajde se ne prosipajte i ne lozite narod, dosta vise trovanja medijskog prostora huskanjima. Ne dolazi u obzir da ja budem topovsko meso nekakvom smijesnom Covicu i njegovim privatnim interesima dok on svoju djecu, unucad i praunucad osigurava preko mojih ledja i salje po Briselu po napucima i primjerima vrha Kradezea. Mrs, odjebi od mene i mog zivota gubo, ako ti se ratuje, uzmi pusku pa prvi idi na bojnu crtu zajedno sa djecom.

Komentiraj: